Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se može podneti usaglašen zahtev za izdavanje građevinske dozvole ako je Prvi zahtev za izdavanje građevinske dozvole , koji je odbačen, podnet dan pre isteka roka lokacijskih uslova od 24 meseci?
Ukoliko je nadležni organ po blagovremeno podnetom zahtevu za izdavanje građevinske dozvole doneo odluku o odbacivanju zahteva uz jasno navedene nedostatke u zahtevu i/ili dostavljenoj dokumentaciji koji se moraju otkloniti, investitor ima pravo da u roku od 30 dana od dana prijema odluke o odbacivanju prvog zahteva podnese usaglašeni zahtev.
Podnošenjem usaglašenog zahteva ne započinje se novi postupak, već se istim samo otklanjaju nedostaci u prvobitnom zahtevu koji je blagovremeno podnet. Tek nakon donošenja odluke nadležnog organa o usaglašenom zahtevu smatra se da je postupak po prvobitno podnetom zahtevu okončan.
Kako tumačiti član 5. stav 1. tačka 4. Zakona o ozakonjenju u vezi sa stavom 3 istog člana? Naime, predmet ozakonjenja je vikend objekat koji se nalazi u drugom stepenu zaštite prirodnog dobra. Planski dokument upućuje na saglasnost JVP Vode Vojvodine, a član 5 stav 1 tačka 4 propisuje da vikend objekti mogu biti ozakonjeni. Da li je u konkretnom slučaju potrebna saglasnost JVP Vode Vojvodine ili se objekat može ozakoniti bez ove saglasnosti? Sam član nije potpuno jasan.
Zakonom o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US, 1/2023 - odluka US i 62/2023) je članom 5. stav 1. propisano koji to objekti ne mogu biti predmet ozakonjenja.
Članom 5. stav 1. tačka 4. ovog Zakona je propisano da predmet ozakonjenja, između ostalih, ne mogu biti objekti izgrađeni u prvom i drugom stepenu zaštite prirodnog dobra, odnosno u zoni zaštite kulturnog dobra od izuzetnog značaja i zoni zaštite kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne baštine, odnosno radovi na samom kulturnom dobru od izuzetnog značaja ili dobru upisanom u Listu svetske kulturne baštine, izgrađen u zonama sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja, izgrađen u vojnom kompleksu i zaštitnim zonama oko vojnih kompleksa i objekata infrastrukture posebne namene, odnosno izgrađen, rekonstruisan ili dograđen suprotno propisima o odbrani kojima su propisane posebne obaveze za izgradnju objekata, kao i drugi objekti izgrađeni u zaštitnim zonama u skladu sa odredbama posebnih zakona (u zaštitnom pojasu: puta, železnice, dalekovoda, vodotoka, poletno-sletne staze, kao i druge zaštitne zone u skladu sa odredbama posebnih zakona).
Izuzetak od pravila utvrđenog članom 5. stav 1. tačka 4. ovog Zakona su vikendice i drugi porodični objekti za odmor u drugom stepenu zaštite prirodnog dobra. Za objekte koji ispunjavaju uslove da budu klasifikovani kao vikendice nadležni organ može da pokrene postupak ozakonjenja i izda rešenje o ozakonjenju, pod uslovom koji je propisan stavom 3. člana 5. ovog Zakona, a to je da u postupku bude pribavljena saglasnost upravljača javnog dobra, odnosno saglasnost organizacije nadležne za zaštitu prirodnih, odnosno kulturnih dobara.
Poštovani podnet je zahtev za ozakonjenje pomoćnih objekata gde su 2 slepljena u jedan i imaju posebne id brojeve i jedan od njih je vidljiv iz 2021. godine po obavestenju o vidljivosti koje sam dobila iz rgz-a.Onda sam slala upit mejlom geosektoru u Beogradu i oni su mi odgovorili da je u pitanju slučaj 3 iz instrukcije o njhovom postupanju gde konkretno nisu naveli da je moguće da je objekat bio tu i iz epohe 2015 tako da me sada zanima vaše mišljenje kada je u pitanju ovaj slučaj da li dalje organ ozakonjenja šalje neki dopis i kome kako bi mogao da se nastavi postupak ozakonjenja ili takav objekat ne može da se ozakoni?
Zakon o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US i 1/2023 - odluka US) je izričito propisao koji objekti i pod kojim uslovima mogu biti predmet ozakonjenja, kao i koji organ vodi računa o ispunjenosti zakonom popisanih uslova za pokretanje i sprovođenje postupka ozakonjenja.
Postupak ozakonjenja, kako je to popisano odredbama člana 6. i 23. ovog zakona, može biti pokrenut:
Zakon o ozakonjenju objekata ne samo da je u svakom stavu kojim je propisao koji objekti mogu biti predmet ozakonjenja, naglasio da mora biti vidljiv na satelitskom snimku teritorije Republike Srbije iz 2015. godine, već je u članu 6. stav 5. ponovo izričito naveo da je provera vidljivosti na satelitskom snimku obavezna za sve objekte koji su predmet ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom, a potom u članu 9. propisao da ispunjenje uslova propisanih u čl. 3, 5, 6. i 8. ovog zakona predstavlja uslov za nastavak postupka ozakonjenja.
Proveru postojanja objekata na satelitskom snimku sprovodi organ nadležan za poslove ozakonjenja objekata.
Članom 35. stav 2. Zakona o ozakonjenju objekata propisano je da nadležni organ u postupku ozakonjenja koristi i evidenciju objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti u cilju vođenja grafičke baze objekata u postupku ozakonjenja, vršenja nadzora i plaćanja realizacije radova i učestvuje u održavanju te evidencije.
Ukoliko organ nadležan za poslove ozakonjenja ne može da utvrdi vidljivost objekta usled visoke vegetacije, oblaka, senki, može tražiti od organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra izdavanje obaveštenja o vidljivosti objekta na satelitskom snimku i u zavisnost od dobijenog odgovora doneti odluku o daljem toku postupka ozakonjenja, ali Zakon o ozakonjenju objekata nije propisao da se u postupku ozakonjenja, činjenica postojanja objekta, osim uvidom u satelitski snimak teritorije Republike Srbije iz 2015. godine i evidenciju objekata, može dokazati na druge načine.
Članom 43. stav 1. tačka 2. Zakona o ozakonjenju propisano je da će se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniti za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu uprave ako izda rešenje o ozakonjenju suprotno ovom zakonu.
Poštovani, u postupku ozakonjenja porodičnog stambenog objekta čiji je vlasnik kupio građevinsko zemljište od tadašnjeg „Niš projekta“, postavlja se pitanje načina obračuna takse za ozakonjenje. Vlasnik ne poseduje posebnu građevinsku dozvolu za svoju parcelu, već postoji građevinska dozvola izdata za celokupno zemljište koje je „Niš projekat“ u tom periodu parcelisao i prodavao. S obzirom na to da su u vreme kupovine zemljišta (oko 1995. godine) plaćene komunalne takse, potrebno je pojašnjenje da li se te ranije uplate mogu uzeti u obzir u postupku ozakonjenja, kako bi se iznos takse za ozakonjenje umanjio ili u potpunosti izuzeo. Napominje se da se radi o objektu veće površine (preko 300 m²), te je iznos takse značajan, zbog čega je važno pravilno postupiti u skladu sa važećim propisima.
Zakonom o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 – odluka US, 1/2023 – odluka US i 62/2023) definisano je da je, u smislu ovog zakona, predmet ozakonjenja objekat koji je završen u građevinskom smislu, koji je, prema odredbama člana 1, izgrađen bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju.
Članom 4. stav 3. Zakona o ozakonjenju objekata propisano je da je, izuzetno od stava 2. ovog člana, predmet ozakonjenja i objekat izgrađen na osnovu građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta, na kom je prilikom izvođenja radova odstupeno od izdate građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta, a za koji nije moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izgradnja objekata.
Članom 33. stav 1. Zakona o ozakonjenju objekata propisano je da se za sve objekte u postupku ozakonjenja plaća taksa za ozakonjenje, pre izdavanja rešenja o ozakonjenju.
Članom 46. stav 9. ovog zakona propisano je da lica koja su u postupku legalizacije objekata ili u redovnom postupku izdavanja građevinske dozvole zaključila ugovore o plaćanju naknade, odnosno doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u skladu sa odredbama tada važećih zakona, nastavljaju sa plaćanjem do konačne isplate, u skladu sa odredbama zaključenog ugovora.
Članom 46. stav 10. ovog zakona propisano je da se za objekte iz stava 9. ovog člana, na kojima je prilikom izvođenja radova odstupeno od izdate građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta, u postupku ozakonjenja plaća taksa u skladu sa ovim zakonom samo za površinu dela objekta koja predstavlja razliku između odobrene i odstupeljene površine.
Na osnovu citiranih odredaba zakona proizilazi da se odredbe člana 46. stav 6. Zakona o ozakonjenju objekata mogu primeniti samo u onim situacijama kada je objekat koji je predmet ozakonjenja isti objekat za koji je u postupku legalizacije objekata ili u redovnom postupku izdavanja građevinske dozvole zaključen ugovor o plaćanju naknade, odnosno doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa odredbama tada važećih zakona. Iz podataka koji su dostavljeni ne može se pouzdano utvrditi da se radi o takvom slučaju.
Postupak ozakonjenja za objekte iz člana 6. stav 4. Zakona o ozakonjenju objekata, pokreće se na osnovu obaveštenja o vidljivosti objekta na satelitskom snimku koje nadležnom organu za vođenje postupka ozakonjenja dostavlja organ nadležan za poslove državnog premera i katastra (čl. 23. zakona). Molim za pomoć i instrukciju, kako nadležni organ postupa u slučaju kada je nadležni organ- katastar dostavio Obaveštenje o vidljivosti objekata, u kome navode da je jedino vidljiva visoka vegetacija ili oblak i da nije moguće utvrditi vidljivost objekata?
Zakon o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US i 1/2023 - odluka US) je izričito propisao koji objekti i pod kojim uslovima mogu biti predmet ozakonjenja, kao i koji organ vodi računa o ispunjenosti zakonom popisanih uslova za pokretanje i sprovođenje postupka ozakonjenja.
Postupak ozakonjenja, kako je to popisano odredbama člana 6. i 23. ovog zakona, može biti pokrenut:
Zakon o ozakonjenju objekata ne samo da je u svakom stavu kojim je propisao koji objekti mogu biti predmet ozakonjenja, naglasio da mora biti vidljiv na satelitskom snimku teritorije Republike Srbije iz 2015. godine, već je u članu 6. stav 5. ponovo izričito naveo da je provera vidljivosti na satelitskom snimku obavezna za sve objekte koji su predmet ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom, a potom u članu 9. propisao da ispunjenje uslova propisanih u čl. 3, 5, 6. i 8. ovog zakona predstavlja uslov za nastavak postupka ozakonjenja.
Proveru postojanja objekata na satelitskom snimku sprovodi organ nadležan za poslove ozakonjenja objekata.
Članom 35. stav 2. Zakona o ozakonjenju objekata propisano je da nadležni organ u postupku ozakonjenja koristi i evidenciju objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti u cilju vođenja grafičke baze objekata u postupku ozakonjenja, vršenja nadzora i plaćanja realizacije radova i učestvuje u održavanju te evidencije.
Ukoliko organ nadležan za poslove ozakonjenja ne može da utvrdi vidljivost objekta usled visoke vegetacije, oblaka, senki, može tražiti od organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra izdavanje obaveštenja o vidljivosti objekta na satelitskom snimku i u zavisnost od dobijenog odgovora doneti odluku o daljem toku postupka ozakonjenja, ali Zakon o ozakonjenju objekata nije propisao da se u postupku ozakonjenja, činjenica postojanja objekta, osim uvidom u satelitski snimak teritorije Republike Srbije iz 2015. godine i evidenciju objekata, može dokazati na druge načine.
Članom 43. stav 1. tačka 2. Zakona o ozakonjenju propisano je da će se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniti za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu uprave ako izda rešenje o ozakonjenju suprotno ovom zakonu.