Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeInterresornoj komisiji podnesen je zahtev za odlaganje upisa u prvi razred – po drugi put – od strane roditelja deteta koje ima višestruke smetnje u razvoju. Da li u tom slučaju, koordinator može da odbaci ovaj zahtev na osnovu člana 4. stav 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci, odnosno člana 18. stav 2. Zakona o osnovama sistema i obrazovanja? Da li to može da se uradi zaključkom (rešenjem) o nenadležnosti za odlučivanje, ili to mora da uradi Komisija svojim mišljenjem?
U skladu sa čl. 4. stav 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, odnosno čl. 18. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koordinator se može pozvati u odgovoru roditelju, a koji propisuju mogućnost odlaganja upisa u osnovnu školu samo za jednu godinu.
Pošto se radi o detetu sa višestrukim smetnjama, smatramo da je neophodno i mišljenje nadležne IRK, jer u tom mišljenju treba da se nađu sve mere dodatne podrške neophodne za uključivanje ovog deteta u obrazovanje.
Koji je pravilan način iskazivanja kapitalnih izdataka u objekte osnovnih i srednjih škola? Da li rashod treba iskazati u okviru direktnog budžetskog korisnika, kao projekat sa ekonomskom klasifikacijom 511, ili treba prikazati preko korisnika budžeta JLS – škole, kao kapitalni administrativni transfer na kontima 4632?
Uporište davanja odgovora na postavljeno pitanje leži u činjenici, da je pre svega potrebno preispitati svojinsko-pravne odnose. Prilikom stupanja na snagu Zakona o javnoj svojini, JLS su započele proces upisa javne svojine nad objektima po određenoj proceduri i to preko dobijanja potvrde od Republičke direkcije za imovinu, dok se u daljoj proceduri upis okončava od strane nadležne OJ RGZ (područnog katastra). Nosilac prava javne svojine u skladu sa ovim zakonom može biti Republika, AP ili jedinica lokalne samouprave. U slučajevima da je podnet zahtev prema Republičkoj direkciji i svojinski odnosi nisu bili sporni, nakon dobijanja njihove potvrde JLS je mogla upisati pravo svojine nad školskim objektima. Međutim, ako taj proces nije ispoštovan, ili zbog nekih nerešenih svojinskopravnih okolnosti (društvena svojina, udeli svojine i slično) procesi i dalje traju - objekti obrazovanja još uvek nisu upisani u svojinu JLS, i JLS ima samo pravo korišćenja. Ukoliko zahtev za upis ne bude podnet područnom katastru od strane JLS najkasnije do kraja 2020. godine, ti objekti će postati javna svojina Republike.
U slučaju da je objekat postao javna svojina opštine/grada, investiciju treba planirati u okviru direktnog korisnika, u odgovarajućem programu 8, 9 ili 10, odnosno na ekonomskim klasifikacijama 511. Dok u drugom slučaju kada JLS ima pravo korišćenja (a ne javne svojine), potrebno je planirati investiciju preko drugog korisnika budžeta JLS, dakle škole na ekonomskoj klasifikaciji administrativnog transfera 463. Takođe, moramo napomenuti, da ukoliko pri izradi posebnog dela budžeta koristite trocifreni nivo ekonomske klasifikacije, nije preporučljivo u ovom slučaju kapitalni transfer predstaviti na četvrtom nivou ekonomske klasifikacije. Ukoliko imate potrebu za dodatnim obrazloženjem u vezi ovih kapitalnih projekata prema školama, onda je bilo koju analitiku ili pak objašnjenje potrebno predstaviti u obrazloženju budžeta (3. deo budžeta u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu). Pored navedenog, izuzetno je važno naznačiti, da ukoliko je uspostavljena javna svojina u korist Republike, korisnik objekta je škola, a sredstva za kapitalno održavanje/izgradnju/rekonstrukciju dobija putem administrativnog transfera od JLS - da škola mora obuhvatiti to pravo korišćenja u svojim knjigama u vanbilansnoj evidenciji, voditi pomoćnu knjigu objekata koje koristi i povećati vrednost ovih objekata u vanbilansnoj evidenciji za vrednost ulaganja u tekućoj godini. Vođenje evidencije o pravim tržišnim vrednostima objekata je izuzetno važno i sa aspekta osiguranja navedenih objekata, a premiju osiguranja u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima snosi JLS na čijoj teritoriji se nalazi škola.
Ko je nadležan za određivanje ciljeva i indikatora po projektima kao što su: izgradnja školskog objekta, kapitalne investicije u objekte srednjoškolskog obrazovanja ili pak objekti predškolske ustanove? Da li treba da odredi organizaciona jedinica nadležna za poslove investicija, ili organizaciona jedinica za poslove društvene delatnosti?
U planiranju kapitalnih izdataka u vidu projekta neophodno je da isti budu predstavljeni u budžetu JLS pod adekvatnim nazivom projekta (da iz samog imenovanja projekta nedvosmisleno možemo zaključiti da se radi o kapitalnom ulaganju u objekat XY), odnosno da projekat bude predstavljen u programu budžeta kome pripada (sprovođenjem projekta se postižu ciljevi koji doprinose postizanju ciljeva konkretnog programa). Shodno navedenim elementima programskog budžetiranja preporučuje se prikazivanje ulaganja u okviru određenog programa obrazovanja (program 8, 9 i 10) i da ciljeve i indikatore, opis sprovođenja projekta, odgovorno lice projekta, izvori verifikacije i ciljane vrednosti budu definisane od strane nadležnog direktnog korisnika budžeta – organizacione jedinice nadležne za društvene delatnosti (kojoj pripada i oblast obrazovanja, a u zavisnosti od organizacione strukture opštinske/gradske uprave). U skladu sa navedenim, o postignutim rezultatima sprovođenja/realizacije projekata u oblasti obrazovanja treba da izveštava OJ zadužena za poslove obrazovanja, odnosno društvene delatnosti, a ne OJ zadužena za investicije (koja prati druge aspekte kapitalnog izdatka – tok izgradnje/rekonstrukcije/sanacije objekta).