Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNadležni organ je izdao sledeća dokumenta u predmetu izgradnje industrijskog objekta za preradu voća: lokacijske uslove (2016.), građevinsku dozvolu (2017.), potvrdu prijave radova (2017.), potvrdu prijave temelja (2017.), potvrdu prijave konstrukcije (2022), kao i rešenje o produženju važenja građevinske dozvole do 13.05.2024, izmena lokacijskih uslova u pogledu uslova imaoca javnih ovlašćenja-EPS (2022.), izmena građevinske dozole u pogledu uslova imaoca (2022.) U toku je postupak izmene lokacijskih uslova zbog promena u toku građenja (postupanje drugostepenog organa po prigovoru ), a u međuvremenu je dana 17.05.2024. godine investitor podneo zahtev za novo produženje važenja građevinske dozvole. Da li je građevinska dozvola prestala da važi? Kako organ da postupi po novom zahtevu za produženje važenja građevinske dozvole? Da li postoji zakonski osnov da građevinska dozvola nastavi da važi?
Rešenjem o produženju važenja prve građevinske dozvole, nadležni organ je imao mogućnost da u smislu člana 140. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji produži važenje ne za dve godine, kako je to navedeno u rešenju, već za pet godina računajući od dana pravnosnažnosti rešenja o izmeni građevinske dozvole iz 2022. godine.
Smatramo da bi u ovom slučaju imalo mesta, da nije podnet i novi zahtev za izmenu lokacijskih uslova zbog promena u toku izgradnje/primedbe drugostepenog organa po prigovoru, da se produži važenje rešenja o izmeni građevinske dozvole još za dve godine u smislu člana 140. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji, pod uslovom da je zahtev za produženje važnosti podnet pre isteka roka utvrđenog u stavu 3. dispozitiva rešenja iz 2022. godine.
U slučaju usvajanja novog zahteva za izemenu lokacijskih uslova koji je podnet pre zahteva za novo produženje građevinske dozvole, uslediće i novi zahtev za izmenu rešenja o izmeni građevinske dozvole i donošenjem novog rešenja o izmeni građevinske dozvole i drigo rešenje o izmeni građevinske dozvole više neće važiti (kao što je donošenjem tog rešenja prestala da važi prva građevinska dozvola), već će se novo rešenje o izmeni smatrati novom građevinskom dozvolom.
Kako je stranka pre poslednjeg zahteva za produženje važenja građevinske dozvole prvo podnela zahtev za izmenu lokalcijskih uslova (zbog promena nastalih u toku izgradnje/postupanje po primedbama drugostepenog organa po prigovoru) taj zahtev je „stariji“ i o njemu prvo treba nadležni organ da odluči odnosno da izda nove lokacijske uslove ukoliko su za to ispunjeni zakonom predviđeni uslovi.
Treba prekinuti postupak po podnetom zahtevu za novo produženje građevinske dozvole zbog potrebe rešavanja prethodnog pitanja (primeniti odredbe o prekidu postupka iz ZUP-a) i uz obrazloženje da se o njemu ne može odlučiti dok se prethodno ne odluči o ranije podnetom zahtevu – zahtevu za izmenu lokacijskih uslova, a potom i o novom zahtevu za izdavanje građevinske dozvole.
Ukoliko budu izmenjeni Lokacijski uslovi i stranka podnese zahtev za izmenu rešenja o izmeni građevinske dozvole iz 2022. godine, tada će se doneti novo rešenje o izmeni građevinske dozvole koje ima karakter nove građevinske dozvole i tom prilikom može se primeniti član 140. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji i odrediti rok o d 5 godina zavaženje građevinske dozvole.
U tom slučaju, nastaviće se prekinuti postupak po zahtevu od 17.05.2024. godine i odbiće se taj zahtev kao neosnovan, uz obrazloženje da je novim rešenjem o izmeni građevinske dozvole određen novi rok za važenje građevinske dozvole.
Odredbe Zakona o planiranju i izgradnji o važenju građevinske dozvole po usmenim preporukama Ministarstva ne treba rigorozno primenjivati, naročito kada se radi o objektima koji su znatno izgrađeni (prijava radova, potvrđeni temelji i konstrukcija) i iz tih razloga, Stručna služba SKGO predlaže da se postupi na napred navedeni način.
Da li za jednu katastarsku parcelu mogu biti izdate dve građevinske dozvole (koje se razlikuju u broju, položaju i spratnosti objekata), a sve zbog različitih uslova za prijavu na konkurs (IPARD i Fond za razvoj) i da li investitor ima mgućnost da „bira“ za koju građevinsku dozvolu će podneti prijavu radova? Kako postupa nadležni organ ako po zahtevu investitora izda jednu prijavu radova po jednoj građevinskoj dozvoli, a nakon nekog vremena investitor podnese zahtev za drugu prijavu radova po drugoj građevinskoj dozvoli?
U slučaju izdavanja različitih lokacijskih uslova investitor ima pravo samo da „bira“ lokacijske uslove na osnovu kojih će podneti zahtev za građevinsku dozvolu.
Nije moguće izdati dva različita rešenja o građevinskoj dozvoli za istu katastarsku parcelu istovremeno.
Zakonom o planiranju i izgradnji, koji je lex specialis u odnosu na ZUP, nije predviđena ni mogućnost poništavanja građevinske dozvole u slučaju podnošenja zahteva za novu građevinsku dozvolu.
Zakon o planiranju i izgradnji jedino poznaje mogućnost izmene građevinske dozvole iz razloga predviđenih u članu 142. stav 1. Zakona.
U ovom konkretnom slučaju, mišljenje Stručne službe SKGO je da je moguće u postupku izmene građevinske dozvole po članu 142. Zakona o planiranju i izgradnji tražiti izmenu u skladu sa drugim izdatim lokacijskim uslovima i uz obavezu izrade novog PGD (obavezno dostaviti i te druge lokacijske uslove sa svim UPP).
Ukoliko se u tom postupku utvrdi neka nesaglasnost u pogledu zahteva za izmenu građevinske dozvole i dostavljenog PGD sa ranije izdatim Lokacijskim uslovima (drugim izdatim Lokacijskim uslovima), nadležni organ može odbiti zahtev za izmenu građevinske dozvole i uputiti investitora da pribavi nove Lokacijske uslove. I tada postupak ide iz početka.
Građevinski inspektor je 2022. doneo rešenje o zabrani korišćenja jedne dimnjačke vertikale u višeporodičnoj stambenoj zgradi, te naložio dovođenje iste u ispravno stanje. Na sednici skupštine stambene zajednice donešena je odluka da se ista ne može popraviti jer ne postoje sredstva za isto, a pored toga se ne može pronaći niti jedan izvođač radova koji može da izvede pomenute radove, uz obrazloženje da nisu materijalno, mašinski i kadrovski osposobljeni za takvu vrstu radova, niti mogu da garantuju njihov kvalitet. Kako je postupajući građevinski inspektor otišao u penziju, te u odnosu i na protok vremena, da li drugi građevinski inspektor treba da donese novo rešenje, te po njemu podnese prekršajnu prijavu protiv stambene zajednice za ne postupanje po rešenju građevinskog inspektora?
Zakon o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US) je članom 16. i 136. definisano je da je rešenje upravni akt kojim organ, neposredno primenjujući propise iz odgovarajuće upravne oblasti, odlučuje o pravu, obavezi ili pravnom interesu stranke. Dispozitiv rešenja, saglasno odredbama člana 141. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, sadrži kratku i jasnu odluku, a u posebne tačke unosi se rok, uslov ili nalog. Rešenje potpisuje ovlašćeno službeno lice koje ga donosi, odnosno rukovodilac organa, kako je to propisano odredbama člana 141. stav 7. istog zakona.
Ukoliko nadzirani subjekat je sprovede nalog iz rešenja, ono postaje izvršno, što se konstatuje rešenjem o izvršenju, a obavezu njegovog prinudnog sprovođenja ima prvostepeni organ koji je doneo rešenje i to kroz jedan od tri oblika upravnog izvršenja koji su definisani Zakonom o opštem upravnom postupku. Da li će se rešenje prvostepenog organa sprovesti izvršenjem preko drugih lica, izvršenjem posrednom prinudom (putem novčanih kazni) ili izvršenjem neposrednom prinudom, zavsi od čega se sastoji izvršenikova obaveza.
U konkretnom slučaju, ovo znači da je građevinski inspektor rešenje doneo kao ovlašćeno službeno lice, u ime prvostepenog organa, koji ima obavezu da doneto rešenje i prinudno sprovede, ukoliko je nalog iz rešenja građevinskog inspektora bio takav da zahteva upravno izvršenje. Prestanak radnog odnosa građevinskom inspektoru, zbog odlaska u penziju, ne utiče na zastarevanje obaveza izvršenika. Ni Zakonom o opštem upravnom postupku, ni Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023) nije propisano zastarevanje obaveze izvršenika, utvrđene rešenjem građevinskog inspektora.
Zakonom o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015, 44/2018 - dr. zakon i 95/2018) propisani su članom 53. posebni slučajevi odgovornosti službenih lica, tj. da je inspektor i službenik ovlašćen za vršenje inspekcijskog nadzora posebno odgovoran ako u vršenju inspekcijskog nadzora ne preduzme, ne predloži ili ne odredi mere ili radnje za koje je ovlašćen, te da povrede radnih dužnosti iz stava 1. ovog člana predstavljaju teže povrede radne dužnosti.
Što se tiče stanara koji ometaju izvršenje rešenja, oni imaju obavezu da omoguće sprovođenje izvršenja rešenja građevinskog inspektora. Članom 61a Zakona o inspekcijskom nadzoru propisana je kazna za lica koja onemogućavaju ili otežavaju sprovođenje upravnog izvršenja.
Osim toga, vlasnik posebnog dela, odnosno vlasnik samostalnog dela zgrade, dužan je da dozvoli prolaz kroz svoj poseban, odnosno samostalni deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način ako je to nužno za popravku, odnosno održavanje drugog dela zgrade ili ispunjenje druge zakonske obaveze, kako je to propisano članom 14. stav 1. tačka 6. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016 i 9/2020 - dr. zakon).
Nakon sprovedenih radova, vlasnik posebnog, odnosno samostalnog dela zgrade koji je dužan da dozvoli prolaz kroz svoj poseban deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način u skladu sa tačkom 6) stav 1. ovog člana ima pravo da zahteva da njegov posebni, odnosno samostalni deo zgrade bude vraćen u stanje u kome se nalazio pre nego što je dozvolio prolaz ili njegovu upotrebu, odnosno ima pravo na naknadu štete koja je pričinjena prolazom ili upotrebom na posebnom, odnosno samostalnom delu zgrade.
U kojoj fazi se vrši promena kulture, da li posle gradševinske dozvole ili upotrebne?
Prema važećim Uputstvima koja primenjuje Republički geodetksi zavod, promena kulture zemljišta se vrši po dobijanju upotrebne dozvole.
Da li je potrebno pribaviti saglasnost Direkcije za imovinu Republike Srbije za izgradnju mosta na mestu starog mosta gde je pristupni put na vodnom zemljištu, kao i deo saobračajnice, a parcela gde je most je svojina Republike Srbije?
Ukoliko se ne radi o rekonstrukciji mosta koji je izgrađen u skladu sa zakonom, za novu izgradnju potrebno je pribaviti saglasnost od Republike Srbije, ali i od JP Srbijavode (ukoliko se gradi i na vodnom zemljištu).
Saglasnost Republike Srbije pribavlja se u postupku pred Direkcijom za imovinu Republike Srbije.