Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeInvestitor je ishodovao lokacijske uslove, građevinsku doѕvolu, zatim je izmenio lokacijkse uslove i dobio rešenje o izmeni građevinske dozvole. Izmenom okolnosti, investitor bi odustao od izmene dozvole i izgradio objekat po prvoj dozvoli, koja je procedura sada a da iziskuje što manje troškova?
U ovakvoj situaciji, investitor ne može odustati od rešenja o izmeni građevinske dozvole.
Jedino što investitor može uraditi to je da podnese zahtev za izmenu lokacijskih uslova sa starim Idejnim rešenjem (koje mora biti usklađeno sa novim Pravilnikom kojim je regulisana sadržina tehničke dokumentacije) a potom i zahtev za izmenu građevinske dozvole i uz zahtev stari PGD koji mora biti usklađen sa izmenama Zakona o planiranju i izgradnji iz avgusta 2023. godine. Istovremeno, taj PGD mora biti usklađen sa novim Pravilnikom kojim je definisana sadržina tehničke dokumentacije.
Za izgradnju objekta Investitor mora izmestiti linijski podzemni TT vod. Kojim ugovorom to regulisati, ko plaća radove i projekte z izmeštanje, koji članovi zakona to regulišu?
Ukoliko je uslovima za projektovanje i priključenje imaoca javnog ovlašćenja – EPS Elektrodistribucija investitor obavezan da izvrši izmeštanje linijskog podzemnog TT voda, u tom slučaju investitor sa imaocem javnih ovlašćenja reguliše međusobne odnose u vezi izvođenja tih radova i troškova koji nastaju.
Obaveze investitora u vezi izgradnje nedostajuće infrastrukture regulisani su odredbama člana 86. i 135. Zakona o planiranju i izgradnji, Pravilnikom o postupku sprovođenje objedinjene procedure elektronskim putem i Uredbom o lokacijskim uslovima.
Fudbalski klub se obratio opštini za zahtevom za izgradnju tribina na svom fudbalskom stadionu. Zemljište na kom se nalazi stadion je u svojini Republike Srbije, dok je građevinska dozvola izdata na fudbalski klub. Može li opština i na koji način izgraditi tribine? Ukoliko opštin ne može izgraditi tribine, može li i na koji način obezbediti sredstva za gradnju istih?
Na osnovu člana 135. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“ br. 72/2009, ...., 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023) građevinska dozvola se izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi, pored ostalog, dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu. Obzirom da je građevinska dozvola izdata na ime fudbalskog kluba, pretpostavka je da je fudbalski klub nosilac prava korišćenja na objektu.
Ukoliko investitor i finansijer nisu isto lice, članom 135a istog zakona uređeni su odnosi između investitora i finansijera prilikom izdavanja građevinske dozvole. Građevinska dozvola se izdaje na ime investitora i finansijera ako je uz zahtev za izdavanje priložen ugovor između investitora i finansijera, overen u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, u kome se investitor saglasio da nosilac prava i obaveze iz građevinske dozvole bude i finansijer. Finansijer odgovara za sve obaveze prema trećim licima, koje su posledica radnji koje preduzme u skladu sa ovlašćenjima koja su mu preneta ugovorom.
Zaključenjem ugovora i izdavanjem građevinske dozvole i na ime finansijera, smatra se da finansijer ima pravo pristupa zemljištu na kome se gradi predmetni objekat odnosno izvode radovi, kao i da to pravo može dalje preneti na izvođača radova u cilju izgradnje objekta odnosno izvođenja radova.
U ovom konkretnom slučaju radi se o ulaganju u objekat javne namene gde je fudbalski klub investitor, a opština može biti finansijer, ukoliko raspolaže budžetskim sredstvima za tu namenu. Odnosi investitora i finansijera se uređuju ugovorom između investitora i finansijera, na osnovu kojeg je potrebno izmeniti rešenje o građevinskoj dozvoli.
Sredstva za izgradnju tribina potrebno je planirati Odlukom o budžetu opštine na ekonomskoj klasifikaciji 511-Zgrade i građevinski objekti i sprovesti postupak javne nabavke za radove i u skladu sa ugovorom o javnoj nabavci finansirati radove na izgradnji tribina. Iznosi izvršenih ulaganja za izgradnju tribina evidentiraju se u Glavnoj knjizi opštine na grupi konta 015- Nematerijalna imovina u pripremi, vanbilansno. Konačna vrednost izvršenih ulaganja u investiciju se, nakon pribavljanja upotrebne dozvole, prenosi iz poslovnih knjiga opštine (finansijera) u poslovne knjige fudbalskog kluba (investitora odnosno vlasnika objekta).
Član 37. stav 1. tačka 2) Zakona o sportu, uređuje da se za izgradnju, održavanje i opremanje sportskih objekata na teritoriji JLS obezbeđuju sredstva u budžetu JLS.
Ulaganja u izgradnju, održavanje i opremanje sportskih objekata su projekti od interesa za JLS, a prioritet imaju sportski objekti sa većom kategorijom u skladu sa Nacionalnom kategorizacijom sportskih objekata, objekti kojima se obezbeđuje veća regionalna pokrivenost (član 8. stav 2. Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta (“Sl.glasnik RS” 64/16, 18/20, 77/22 i 15/23).
Ako fudbalski klub dobija sredstva putem konkursa za finansiranje redovnih aktivnosti odnosno godišnjeg programa, podsećamo da se jednoj organizaciji u oblasti sporta ne može odobriti više od 20% sredstava od ukupne sume sredstava budžeta JLS predviđenih za finansiranje programa iz oblasti sporta. Pomenuto ograničenje, koje je utvrđeno članom 138. stavom 4. Zakona o sportu, odnosi se na finansiranje programa sportskih udruženja. Projekti za izgradnju, održavanje i opremanje sportskih objekata koji se finansiraju sredstvima budžeta JLS ne podležu pomenutom ograničenju.
Da li se za izgradnju solarnih elektrana sa svim pratećim sadržajima: (panelima, trafostanicom, kućicom za nadzor) naplaćuju doprinosi za uređenje građevinskog zemljišta i po kojim parametrima? Da li postoji razlika ukoliko se iste grade na poljoprivrednom zemljistu, sto je Zakonom dozvoljeno, i na građevinskom zemljistu
Pojam solarnih parkova definisan je Zakonom o planiranju i izgradnji (član 2. stav 2. tačka 72), tako da je “solarni park prostorna celina - kompleks koja se sastoji od jedne ili više katastarskih parcela, odnosno objekata, na kojima su postavljeni solarni paneli na zemljištu ili na objektima, u skladu sa propisima na osnovu kojih je izdata energetska dozvola, sa pratećim objektima i infrastrukturom u njihovoj funkciji. Postavljanje solarnih panela se vrši bez promene namene zemljišta, osim u slučajevima kada je to propisano posebnim propisima;”. Istovremeno, članom 97. Zakona o planiranju i izgradnji utvrđeno je da se doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte u funkciji proizvodnih objekata, podzemne etaže objekata visokogradnje (prostor namenjen za garažiranje vozila, podstanice, transformatorske stanice i razvodna postrojenja, ostave, vešernice i sl.), osim za delove podzemnih etaža koji se koriste za komercijalne delatnosti.
Imajući u vidu na specifičnosti izgradnje ovakvih kompleksa kod nas i nedovoljno iskustva, predlažemo da se u vezi sa postavljenim pitanjima ipak obratite resornom Ministarstvu, kako biste dobili nedviosmisleni odgovor u vezi sa obavezom plaćanja doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta i načinom obračuna.
Kako se sprovodi postupka određivanja zemljišta za redovnu upotrebu i da li je potrebno da se šalje utvrđena površina zemljišta za redovnu uptrebu, utvrđena na osnovu elaborata geodetskih radova, na saglasnost Republičkoj direkciji za imovinu?
Postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu se sprovodi u slučaju zahteva za ozakonjenje objekata na zemljištu u javnoj svojini. Nadležni organ za ozakonjenje određuje zemljište ispod objekta kao zemljište za redovnu upotrebu (stav 2.) i o tome vodi evidenciju (stav 3). Na ovaj način se fomira katastarska parcela koja ne mora da bude u saglasnosti sa planskim odredbama za parcelaciju. Zemljište ispod objekta se otuđuje sa ciljem da se omogući završetak procedure ozakonjenja. Vlasnik objekta ima 5 godina rok da pokrene postupak za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu kako bi eventualno formirao građevinsku parcelu u skladu sa važećim planom.
Koraci u proceduri su sledeći:
Zahtev za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu i formiranje građevinske parcele – nakon 5 godina, najkasnije.
U konkretnom slučaju, od ključnog je značaja da li na predmetnoj parceli postoji izgrađen stambeni objekat i da li je i za stambeni objekat podnet zahtev za ozakonjenje. Iako Zakon o ozakonjenju kao ni član 70. Zakona o planiranju i izgradnji ne prave pitanje u vezi vrste objekata koji se ozakonjuje, s obzirom na to da formiranje građevinske parcele treba da bude konačni korak u proceduri, bilo bi poželjno formirati građevinsku parcelu koja će obuhvatiti stambeni i pomoćni objekat istog vlasnika.