Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Ekonomski razvoj

Koje najvažnije izmene donosi IPARD III program u poređenju sa IPARD II programom?

Pored već akreditovanih mera IPARD II programa 2014 - 2020, IPARD III programom 2021 – 2027. predviđeno je uvođenje novih mera, novih sektora, novih granica finansijske podrške, kao i novih specifičnih kriterijuma. Nova mera u okviru IPARD III programa je Mera 6 - Investicije u ruralnu javnu infrastrukturu. Kada je reč o Meri 1 - Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava i Meri 3 - Investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, jedna od novina IPARD III programa se odnosi na uvođenje greenfield investicija. Za potencijalne IPARD korisnike ova novina znači da će se provera specifičnih kriterijuma po sektoru investicije proveravati u fazi odobravanja konačne isplate IPARD podsticaja. Na ovaj način, omogućeno je da potencijalni IPARD korisnici koji tek započinju aktivnosti u određenom sektoru budu prihvatljivi korisnici sredstava IPARD III programa. U pomenutim merama uvedeni su novi sektori, i to: Sektor ribarstva u Meri 1 i Sektor prerade ribe i Sektor prerade žitarica i industrijskog bilja u Meri 3. U okviru Mere 4 - Agro-ekološko-klimatska mera i organska proizvodnja, uključena je podrška za odabrane operacije, dok su u Meru 7 – Diverzifikacija poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja, pored sektora ruralnog turizma, uvedeni novi sektori, i to: Sektor direktnog plasmana poljoprivredno – prehrambenih proizvoda i proizvoda domaće radinosti i Sektor usluga malog obima.

Ekonomski razvoj

Šta je IPARD program?

IPARD program je instrument za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja koji je namenjen zemljama kandidatima sa ciljem pripreme za implementaciju i upravljanje Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije (EU). IPARD program ima za cilj modernizaciju i unapređenje produktivnosti sektora poljoprivredne proizvodnje i prerade, kao i razvoj ruralnih zajednica i poboljšanje kvaliteta života ljudi koji u njima žive.

Sprovođenjem IPARD programa, Republika Srbija ostvaruje sopstvene ciljeve koji se odnose na povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatske promene i povećanje atraktivnosti ruralnih područja. IPARD program, takođe, doprinosi ciljevima Zelenog dogovora EU i Zelene agende za Zapadni Balkan i to kroz: unapređenje upravljanja stajnjakom i otpadom, modernizaciju imovine, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i povećanje energetske efikasnosti, transfer inovativnih i ekološki prihvatljivih tehnologija i ekološki i klimatski prihvatljive metode poljoprivredne proizvodnje. Pored toga, IPARD ima ulogu i u dostizanju evropskih standarda u oblasti higijene i bezbednosti hrane, dobrobiti životinja i zaštite životne sredine, ali i u pripremi za korišćenje značajno većih fondova koji će stanovništvu Republike Srbije biti na raspolaganju nakon pridruživanja Evropskoj uniji.

Odlukom Evropske komisije broj S(2022)1537 od 9. marta 2022. godine, u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja (IPARD), usvojen je IPARD III program Republike Srbije za period 2021 – 2027. godine.

Ekonomski razvoj

Da li i na koji način JLS može od svojih sredstava da izvrši popravku protivgradne lansirne stanice kako bi se stavila u rad?

Zakon o odbrani od grada („Sl. glasnik RS“, br. 54/2015) u članu 16. navodi da Republika Srbija finansira mreže lansirnih stanica i angažovanje izvršilaca za delovanje na gradonosne oblake-strelce na lansirnim stanicama odnosno da se sredstva za finansiranje sistema odbrane od grada obezbeđuju u budžetu Republike Srbije. Samim tim, JLS nemaju pravo da finansiraju navedeno i nažalost, mislimo da za sada ne postoji način da lokalne samouprave sufinansiraju ili finansiraju protivgradne strelce, dok je ovakav Zakon na snazi.

Ekonomski razvoj

Da li je za raspisivanje javnog poziva o dodeli bespovratnih sredstava za ekonomsko osnaživanje žena i mladih potrebno usvajanje Programa lokalno ekonomskog razvoja JLS?

Nije potrebno usvajanje Programa lokalnog ekonomskog razvoja da bi se raspisao javni poziv za podsticaje. Za sada, ne postoji zakonska obaveza. Svakako da ekonomsko osnaživanje mladih i žena može da bude deo Programa lokalnog ekonomskog razvoja ukoliko se JLS odluči da ga izradi, a u međuvremenu može se raspisari samo javni poziv. Kada se bude radio Program lokalnog ekonomskog razvoja, ovamera može se planirati u Programu kao mera razvoja preduzetništva, a kroz javni poziv će se definisati da je za žensko preduzetništvo.

Kako je u pitanju državna pomoć male vrednosti nema se posebna obaveza prijavljivanja de minimis pomoći, ali je potrebno, da se javni poziv, uredi u skladu sa Uredbom o pravilima i uslovima za dodelu pomoći male vrednosti.pdf

Ekonomski razvoj

Da li dom učenika i studenski dom treba da budu evidentirani kao nekategorisan objekat JLS i da li treba da unose korisnike usluge smeštaja preko CIS-a?

Domove učenika i studenata, kao ustanove, treba posmatrati dvojako:

  • Kada smeštaj i uslugu ishrane pružaju samo svojim korisnicima – npr. Studentski grad (zatvorenog tipa) – tada se oni ne smatraju ugostiteljima i ne podležu propisima iz te oblasti.
  • Kada smeštaj i uslugu ishrane pružaju i trećim licima – npr. Studentski grad (otvorenog tipa) – koji u periodima viška kapaciteta (uobičajeno u letnjem periodu) posluju kao prenoćište – upisani su u eTuristu i vode evidenciju korisnika usluge smeštaja preko tog sistema. Oni tada obavljaju ugostiteljsku delatnost koji moraju da upišu u Privredni sud.

Kao ustanova, bez obzira da li obavljaju neku privrednu delatnost oni se registruju u Privrednom sudu.