Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je komunikacija prilikom implementacije projekta isključivo na engleskom jeziku?
Odgovor je potvrdan. Ugovorom o grantu definisano je da je jezik za komunikaciju engleski te se toga treba pridržavati sve vreme tokom implementacije projekta. Pojedina dokumenta kao što je statusna dokumentacija nije potrebno prevoditi na engleski ali svakako sva komunikacija sa Telom za ugovoranje mora biti na engleskom.
Koja regуlativa se primenjuje prilikom sprovođenja sekundarnih nabavki na projektu?
Kada su u pitanju sekundarne nabavke koje se sprovode od strane projektnih partnera, koriste se pravila definisana Aneksom IV ugovora o grantu, s tim da se može primenjivati i domaći Zakon o javnim nabavkama.
Da li na projektu mogu da se angažuju eksterni konsultanti za implementaciju projekta?
Dozvoljeno je angažovanje eksternih konsultanata na projektima. Napominjemo da svakako treba imati na umu da se „in house“ kapaciteti dodatno ocenjuju prilikom apliciranja na pozivu , odnosno, da je jedan od ciljeva projekta i jačanje sopstvenih kapaciteta korisnika.
Zbog čega je bitno da se koriste analize (lokalcijski indeks i "shift share") prilikom planiranja lokalnog ekonomskog razvoja?
Lokalnim ekonomskim razvojem danas treba upravljati na moderan način, pomoću adekvatnih informacija i podataka, koji će činiti osnovu za kreiranje odgovarajućih instrumenata i mera, te vođenje javnih politika zasnovanih na objektivnim činjenicama. Da bi se donele ispravne odluke, recimo u pogledu odabira prioritetnog sektora čiji će se razvoj posebno podržavati, tokom planiranja LER-a treba koristiti određene analitičke tehnike i metode. U relevantnoj literaturi su prisutne različite metode koje se koriste prilikom analiziranja stanja i promena u privredama gradova i opština. Pri tome, pojedinačni pokazatelji, indikatori i instrumenti pružaju samo parcijalne informacije, tako da je poželjno da se istovremeno koristi više analitičkih tehnika. „Standardne“ metode koje se koriste sa ciljem da kreatorima lokalnog ekonomskog razvoja pomognu prilikom planiranja razvoja, definisanja lokalnih razvojnih strategija, kao i odabira prioritetnih sektora su: (a) lokacijski indeks/koeficijent (LQ) i (b) „analiza promena u udelima“, odnosno SHIFT SHARE analiza. Pomoću njih se mogu kreirati određeni pokazatelji korisni prilikom identifikovanja onih delatnosti u kojima lokalna ekonomija ima razvojnih potencijala, odnosno konkurentskih prednosti.
Samo dobra i kvalitetno sprovedena analiza omogućava lokalnim planerima LER-a da pouzdano utvrde koje delatnosti/sektori imaju povoljnu poziciju i mogu se smatrati prioritetnim.
Koji instrumenti i mere se smatraju državnom pomoći
Državna pomoć može se dodeliti kroz sledeće instrumente: