Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeMesna zajednica je nosilac prava korišćenja na poljoprivrednom zemljištu u državnoj svojini. Navedeno poljoprivredno zemljište je planskim dokumentom predviđeno kao građevinsko zemljište. Da li opština može da pokrene postupak promene namene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, imajući u vidu član 94. Zakona o poljoprivrednom zemljištu? Namera opštine je da nakon što promeni namenu zemljišta u građevinsko sprovede upis javne svojine u svoju korist.
S obzirom da je izmenama planskog akta došlo do promene namene pomenutog zemljišta gde je predmetna parcela iz režima poljoprivrednog zemljišta prešla u režim građevinskog zemljišta, mišljenja smo da su se stekli uslovi za upis javne svojine opštine, saglasno članu 102. Zakona o planiranju i izgradnji.
Pre podnošenja zahteva neophodno je da opština, ukoliko katastar ne sprovede promenu po službenoj dužnosti, podnese zahtev za promenu namene, nakon čega se stiču uslovi za primenu člana 102. Zakona o planiranju i izgradnji.
Prema odredbama Zakona o planiranju i izgradnji nadležni katastar sprovodi upis javne svojine JLS na izgrađenom i neizgrađenom građevinskom zemljištu po službenoj dužnosti.
Ukoliko katastar ne odradi svoj deo posla po službenoj dužnosti, odmah nakon evidentiranja promene namene predmetne parcele u katastru, predlažemo da se podnese zahtev za upis prava javne svojine.
Da li IRK može dva puta odložiti polazak u školu za isto dete?
Članom 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Sl. glasnik RS“, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018 - dr. zakon i 10/2019) propisano je sledeće:
“U prvi razred osnovne škole upisuje se svako dete koje do početka školske godine ima najmanje šest i po, a najviše sedam i po godina.
Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta, detetu se može odložiti upis za godinu dana od strane škole, a na osnovu mišljenja Interresorne komisije, koje sadrži dokaze o potrebi odlaganja i predlog mera dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške detetu u periodu do polaska u školu.”
Prema važećem zakonu, polazak u prvi razred osnovne škole ne može se odlagati dva puta.
Da li za redovan rad političkih subjekata (za koje postoji obaveza da se isplate do 10 -og u mesecu za prethodni mesec) za jun 2020. godine obračunava i isplaćuje za ceo mesec, ili samo za 20 dana s obzirom da su izbori bili 21. juna?
Finansiranje redovnog rada političkih stranaka nema veze sa datumom održavanja izbora, već datumom konstituisanja skupštine opštine/grada.
Dakle, uplata sredstava političkim stankama koji nisu “ušli” u nov saziv lokalnog parlamenta obračunava se srazmerno broju dana u mesecu pre dana konstituisanja novog saziva. Npr. ako je skupština opštine konstituisana 10. jula, obračun i isplata starom, odlazećem sazivu se vrši za devet dana jula, dok se novom sazivu računa počev od dana konstituisanja, dakle 10. jula.
Da li postoji sukob interesa, tj. korupcija u sledećoj situaciji: u postupku izdavanja objekta (koji je u javnoj svojini) u zakup, a koji je pokrenuo i sproveo predsednik opštine, ponude su podnela dva ponuđača, pri čemu samo jedan ispunjava tražene uslove. Radi se o “povezanom licu”, jer je u pitanju sin predsednika Skupštine opštine. Ugovor o zakupu potpisuje predsednik opštine. Da li ima zakonskih smetnji za potpisivanje ovakvog ugovora?
Jedna od nadležnosti skupštine opštine je da bira i razrešava predsednika opštine, zbog čega se može smatrati organom jedinice lokalne samouprave koji je nadređen predsedniku opštine.
Jedini ponuđač za zakup objekta u javnoj svojini koji ispunjava tražene uslove u pomenutom postupku je sin predsednika skupštine opštine, odnosno sin javnog funkcionera organa jedinice lokalne samouprave koji se može smatrati organom nadređenim predsedniku opštine.
Predsednik opštine zbog toga može imati privatni interes da ugovor o zakupu zaključi sa ponuđačem koji je povezano lice sa predsednikom skupštine.
Imajući u vidu navedeno, važno je da se predsednik opštine u ovom slučaju, pre nego što nastavi sa radnjama u postupku izdavanja u zakup objekta u javnoj svojini, obrati Agenciji za borbu protiv korupcije za mišljenje o tome da li se pri ovakvim okolnostima nalazi u sukobu interesa.
Građevinski inspektor je doneo rešenje o rušenju objekta u skladu sa članom 7. stav 7. Zakona o ozakonjenju (“Sl. glasnik RS”, br. 96/15) i dostavio isto nadležnom Odeljenju za ozakonjenje. U skladu sa članom 7. stav 8. istog zakona u dispozitivu rešenja je navedeno da se rešenje neće izvršavati do pravosnažno okončanog postupka ozakonjenja. Nadležni organ za ozakonjenje je doneo rešenje kojim se odbija zahtev za ozakonjenje kao neosnovan, jer se predmetni objekat nalazi na saobraćajnici, prema PGR-u i rešenje uručio stranci. U zakonskom roku, stranka je uložila žalbu i navela da joj rešenje građevinskog inspektora o rušenju objekta nije uručeno, te da se rušenje ne može sprovesti. Odredbom člana 7. stav 9. Zakona o ozakonjenju, propisano je da po dobijanju rešenja iz stava 7. ovog člana nadležni organ po službenoj dužnosti pokreće postupak ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom. Saglasno navedenom, nadležno Odeljenje je pokrenulo postupak ozakonjenja i donelo napred navedeno rešenje bez upuštanja utvrđivanja činjenice da li je stranci rešenje građevinskog inspektora dostavljeno. Da li je nadležni organ za ozakonjenje pravilno postupio kada je doneo rešenje kojim je odbio zahtev za ozakonjenje, bez obzira što stranka nije primila rešenje građevinskog inspektora o rušenju istog, a rešenje se neće izvršavati do pravnosnažnog okončanja postupka ozakonjenja?
Zakonom o ozakonjenju objekata (Sl. glasnik RS", br. 96/2015) je članom 7. stav. 6. bilo propisano da, po završetku popisa nezakonito izgrađenih objekata iz jedne zone, odnosno celine, nadležni građevinski inspektor donosi pojedinačna rešenja o rušenju objekta, za sve nezakonito izgrađene objekte koji su na popisu; članom 7. stav 7. da rešenje o rušenju objekta iz stava 6. ovog člana donosi građevinski inspektor u roku od sedam dana od dana evidentiranja u skladu sa ovim zakonom i u roku od tri dana ga dostavlja organu nadležnom za izdavanje rešenja o ozakonjenju (u daljem tekstu: nadležni organ); članom 7. stav 8. da se rešenje iz stava 7. ovog člana neće izvršavati do pravnosnažnog okončanja postupka ozakonjenja; a članom 7. stav 9. da po dobijanju rešenja iz stava 7. ovog člana nadležni organ po službenoj dužnosti pokreće postupak ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom.
Kao organ nadležan za izdavanje rešenja o ozakonjenju pravilno ste postupili kada ste po dobijanju rešenja o rušenju objekta koje je doneo građevinski inspektor po službenoj dužnosti pokrenuli postupak ozakonjenja, bez upuštanja u ocenu ispravnosti rešenja građevinskog inspektora, jer ovim zakonom niste određeni kao organ koji vrši nadzor nad radom građevinske inspekcije.
Ukoliko stranka smatra da postoje razlozi za pobijanje rešenja građevinskog inspektora, može ga pobijati redovnim i vanrednim pravnim lekovima izjavljenim protiv rešenja građevinskog inspektora.
Žalbu na rešenje građevinskog inspektora stranka ne može izjavljivati kroz žalbu na rešenje o ozakonjenju.
Izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju ("Sl. glasnik RS", br. 96/15, 83/18 i 81/2020 - Odluka US RS) propisano je da se postupak ozakonjenja može pokrenuti i ukoliko građevinski inspektor nije doneo rešenje o rušenju, tako što je članom 6. stav 4. propisano da u slučaju da građevinski inspektor nije doneo rešenje o rušenju iz stava 3. ovog člana, a predmetni objekat je vidljiv na satelitskom snimku iz 2015. godine, takav objekat može biti predmet ozakonjenja, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Što se tiče postupka upravnog izvršenja rešenja građevinskog inspektora, on nije u nadležnosti organa nadležnog za izdavanje rešenja o ozakonjenju, već prvostepenog organa koji je doneo rešenje koje se prinudno sprovodi, a to je organ nadležan za poslove građevinske inspekcije.