Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePreduzeće iz inostranstva je kupilo poslovnu zgradu u opštini. Dobijena je samo kopija ugovora bez ikakvih drugih podataka o zastupniku u Srbiji. Kako se niko nije duži vremenski period odazivao, pokušano je preko Kancelarije za nerezidente da se dobije PIB i da se zaduži po službenoj dužnosti, ali to nije bilo moguće jer pravno lice mora da ima ovlašćenog punomočnika koji će PIB zatražiti. Kako postupiti u navedenoj situaciji, tj. kako zadužiti porezom na imovinu to pravno lice?
Prema članu 27. stav 2 tačka 6) ZPPPA, PIB je dužno da ima nerezidentno pravno lice koje određuje punomoćnika u skladu sa odredbom člana 14. stav 2. ovog zakona.
Članom 14. stav 2. ZPPPA propisano je da je poreski obveznik fizičko, odnosno pravno lice - nerezident Republike (u daljem tekstu: nerezident) koji nema stalnu poslovnu jedinicu na teritoriji Republike, odnosno koji ostvaruje prihode ili stiče imovinu na teritoriji Republike van poslovanja svoje stalne poslovne jedinice, dužan da u roku od deset dana od dana početka ostvarivanja prihoda, odnosno sticanja imovine podložne oporezivanju na teritoriji Republike, obavesti Poresku upravu u sedištu o licu koje je njegov poreski punomoćnik.
Članom 16. stav 1. tačka 2) ZPPPA propisano je da Poreska uprava po službenoj dužnosti, iz reda poreskih savetnika ili advokata postavlja zastupnika nerezidentu koji nije u roku iz člana 14. stav 2. ovog zakona obavestio Poresku upravu o svom punomoćniku. Stavom 3. istog člana zakona propisano je da se zaključak o postavljenju zastupnika po službenoj dužnosti dostavlja zastupniku i objavljuje na internet strani Poreske uprave i oglasnoj table Poreske uprave. Skrećemo pažnju na stav 5. navedenog člana koji propisuje nagradu i nadoknadu troškova zastupnika po službenoj dužnosti, koju ste u obavezi da vi isplatite i da potražujete kasnije od poreskog obveznika.
Članom 28. stav 9. ZPPPA propisano je da ako poreski obveznik ne podnese prijavu za registraciju, Poreska uprava će po službenoj dužnosti dodeliti PIB, na osnovu raspoloživih podataka, odnosno faktičkih okolnosti.
U skladu sa navedenim, smatramo da LPA može podneti pisani zahtev za dodelu PIB-a po službenoj dužnosti Centrali Poreske uprave, sa obrazloženjem da obveznik nije izvršio otvaranje PIB-a. Uz zahtev treba priložiti kopiju ugovora o sticanju nepokretnosti, kao dokaz o postojanju obaveze dodeljivanja PIB-a po službenoj dužnosti.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Sproveden je postupak prinudne naplate iz nepokretnosti poreskog obveznika i nakon sprovedenog postupka, nepokretnosti su prešle u svojinu JLS (obzirom da se nepokrentost nije prodala u zakonskom roku). Kako je rešenje kojim se nepokretnosti prenose u svojinu JLS postalo konačno i pravosnažno, podnet je zahtev katastru za upis svojine u korist opštine. Da li nakon donošenja rešenja katastra o upisu u svojinu JLS treba sačiniti zapisnik ili doneti neko rešenje? U toku postupka prinudne naplate sačinjen je zapisnik o popisu i proceni nepokretnosti, određivanju početne vrednosti, ali se nije pristupilo zapleni nepokretnosti obzirom da je objekat bio evidentiran u katastru.
Pošto su ispunjeni zakonski uslovi za predaju nepokretnosti u postupku prinudne naplate poreza, predaja nepokretnosti između LPA i poreskog obveznika izvršiće se zapisnički posle ispražnjenja nepokretnosti od stvari i lica u skladu sa odredbama zakona koji uređuje izvršenje i obezbeđenje. O danu predaje, koji će se naknadno odrediti, poreski obveznik će biti pismeno obavešten. Naime, odredbom člana 111. stav 10. zakona, propisano je da se na zaštitu kupca i njegovih prava, kao i na sve ostalo što nije posebno uređeno odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji u vezi sa prodajom nepokretnosti, shodno primenjivati odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbeđenje.
Takođe, smatramo da rešenje o prenosu nepokretnosti u visini 1/3 utvrđene početne vrednosti nepokretnosti u svojinu JLS, u dispozitivu treba da sadrži i nalog kako će se izvršiti faktička predaja nepokretnosti.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ministarstvo građevine, saobraćaja i infastrukturire je za jedan stambeno-poslovni objekat poništilo ranije građevinsku dozvolu i uradilo novu građevinsku dozvolu u toku legalizacije bespravno izgrađenog objekta. Od kog datuma (nedovršeni objekat) podleže oporezivanju imovine, a radi se o objektu koji je veći od 500 m2?
Nastanak poreske obaveze za zgrade u izgradnji površine preko 500 metara kvadratnih (osim zgrada koja se smatra ekonmskim objektom, odnosno zgrade za čiju izgradnju građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine kao povereni posao, u skladu sa zakonom kojim se uređuju planiranje i izgradnja) uređen je članom 10. stav 3-5. Zakona o porezima na imovinu.
U svrhu pojašnjenja nastanka poreske obaveze za objekte preko 500 metara kvadratnih (osim zgrada koja se smatra ekonmskim objektom, odnosno zgrade za čiju izgradnu građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine kao povereni posao, u skladu sa zakonom kojim se uređuju planiranje i izgradnja) Ministarstvo finansija izdalo je Objašnjenje u vezi nastanka obaveze po osnovu poreza na imovinu za zgrade u izgradnji, bez građevinske dozvole,odnosno za koje je protekao propisani period od pravosnažnosti građevinske dozvole, na kojima su izvedeni grubi građevinski radovi sa konstruktivnim sklopom.
Objasnjenje zapoceti objekti.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ako se u toku godine donese rešenje o storno zaduženju obaveze po osnovu zastarelosti i storniranju zaduženja, jer nije vlasnik objekta, na koju šifru se knjiži R nalogom (šifra prometa)?
Ukoliko poreski obveznik nije trebalo da se zadužuje, odnosno ako i nije bio poreski obveznikm tada ne treba razmatrati zastarelost. Obaveza se u poreskom računovodstvu stornira kao neosnovano utvrđena (šifra 630). Ako je poreski obvesnik imao oporezivo pravo i nakon razmtaranja zastarelosti se utvrdi da ima osnova za korekciju stanja, šifra za knjiženje je: 677 – otpis zaduženja-zastarelost.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ako poreski obveznik ima reprogram koji je istekao 2017. godine, pa je doneto resenje o ukidanju reprograma, na koju šifru treba pripisati kamatu knjizenjem R naloga?
Ukoliko se u 2019. godini knjiži rešenje o ukidanju reprograma, i ako je ulaz duga u reprogram proknjižen sa šiframa 561 - ulaz duga u reprogram i 562 – ulaz kamate u reprogram, šifre sa kojima treba proknjižiti su: 571 – storno ulaz duga u reprogram и 572 – storno ulaz kamate u reprogram. Obračun kamate u toku reprograma: 502 – zaduženje kamate iz prethodne godine.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.