Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePrivredno društvo čija je šifra delatnosti 0322-slatkovodne akvakulture na teritoriji opštine početkom godine registrovalo je ogranak sa šifrom delatnosti 4730-trgovina na malo motorni gorivima u specijalizovanim prodavnicama. Kako obračunati komunalnu taksu za isticanje firme, obzirom da sa šifrom 4730 nije ostvarivalo prihod u 2021. godini?
U skladu sa članom 15a Zakona o finansiranju lokalne samouprave, propisano je da preduzetnici i pravna lica koja su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u mala pravna lica (osim preduzetnika i pravnih lica koja obavljaju delatnosti: bankarstva; osiguranja imovine i lica; proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte; proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima; proizvodnje cementa; poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga; elektroprivrede; kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka), a imaju godišnji prihod do 50.000.000 dinara, ne plaćaju lokalnu komunalnu taksu za isticanje firme na poslovnom prostoru (u daljem tekstu: firmarina).
Pravna lica koja su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u srednja pravna lica, kao i preduzetnici i mala pravna lica koja imaju godišnji prihod preko 50.000.000 dinara (osim preduzetnika i pravnih lica koja obavljaju delatnosti: bankarstva; osiguranja imovine i lica; proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte; proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima; proizvodnje cementa; poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga; elektroprivrede; kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka), firmarinu plaćaju na godišnjem nivou najviše do dve prosečne zarade.
Pravna lica koja su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo
razvrstana u velika pravna lica (osim pravnih lica Pravna lica koja su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u srednja pravna lica, kao i preduzetnici i mala pravna lica koja imaju godišnji prihod preko 50.000.000 dinara (osim preduzetnika i pravnih lica koja obavljaju delatnosti: bankarstva; osiguranja imovine i lica; proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte; proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima; proizvodnje cementa;
poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga; elektroprivrede; kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka), firmarinu plaćaju na godišnjem nivou najviše do dve prosečne zarade.
Pravna lica koja su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u velika, srednja i mala pravna lica, u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo i preduzetnici, a obavljaju delatnosti bankarstva, osiguranja imovine i lica, proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte, proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima, proizvodnje cementa, poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga, elektroprivrede, kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka, firmarinu plaćaju na godišnjem nivou najviše do deset prosečnih zarada.
Članom 16. istog zakona propisano je da je firma, u smislu ovog zakona, svaki istaknuti naziv ili ime koje upućuje na to da pravno ili fizičko lice obavlja određenu delatnost. Članom 17. istog zakona propisano je da jedinica lokalne samouprave može utvrditi lokalne komunalne takse u različitoj visini zavisno od vrste delatnosti, površine i tehničko-upotrebnih karakteristika objekata, veličine pravnog lica u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo i po delovima teritorije, odnosno u zonama u kojima se nalaze objekti, predmeti ili vrše usluge za koje se plaćaju takse. Član 18. dalje propisuje da se aktom skupštine jedinice lokalne samouprave, kojim se uvodi lokalna komunalna taksa, utvrđuju obveznici, visina, olakšice, rokovi i način plaćanja lokalne komunalne takse.
U skladu sa navedenim odredbama vašom odlukom o lokalnim komunalnim taksama uređeno je plaćanje lokalne komunalne takse za isticanje firme na poslovnom prostoru (firmarina), prema određenim kriterijumima. Prema navedenim zakonskim odredbama, uslov za plaćanje firmarine ne određuje se prema prihodu koji je ostvaren od pojedinačne delatnosti, već se uzima u obzir da li to lice ima godišnji prihod do ili preko 50.000.000 dinara, što podrazumeva ukupan prihod tog pravnog lica, bez obzira od koje delatnosti je koji iznos u okviru tog prihoda ostvaren. Pri tom se za pravna lica koja su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u velika, srednja i mala pravna lica, u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo i preduzetnici, a obavljaju delatnosti bankarstva, osiguranja imovine i lica, proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte, proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima, proizvodnje cementa, poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga, elektroprivrede, kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka, firmarina plaća ukoliko je firma istaknuta, bez obzira na visinu ostvarenog prihoda.
U konkretnom slučaju, plaćanje firmarine na poslovnom prostoru u kome pravno lice ima registrovan ogranak u kome obavlja delatnost trgovina na malo motornim gorivima u specijalizovanim prodavnicama, zavisi do toga da li je na poslovnom prostoru istaknuta firma, o čemu poreski organ – lokalna poreska administracija treba da ima dokaz (podnetu prijavu ili drugi dokaz o isticanju firme), a ako jeste, visina takse zavisiće od toga kako je odlukom JLS uređeno plaćanje firmarine. Pri tom napominjemo da ogranak nema svojstvo pravnog lica i da se firmarina utvrđuje pravnom licu na njegov PIB (a ne njegovom ogranku koji nema poseban PIB), jer to pravno lice obavlja određenu delatnost u tom prostoru (pri čemu ono to samo čini preko registrovanog ogranka). Ukoliko je odlukom JLS propisano da se firmarina plaća po delatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru na kom je firma istaknuta (a ne po pretežno registrovanoj šifri delatnosti), tada je u ovom slučaju to pravno lice obveznik firmarine za odlukom propisani iznos za obavljanje delatnosti trgovine naftom i derivatima nafte (za koju je zakonom propisano da se plaća firmarina do 10 prosečnih zarada). Na plaćanje takse ne utiče činjenica od koje delatnosti je ostvaren prihod u prethodnoj godini, niti kolika je visina tog prihoda. Međutim, ako ste odlukom JLS uredili da se firmarina plaća isključivo po pretežnoj šifri delatnosti, tada je to lice obveznik takse za isticanje firme na poslovnom prostoru ako ima ostvareni prihod u prethodnoj godini preko 50.000.000 dinara, a taksu plaća prema propisanom iznosu za tu registrovanu šifru delatnosti pri čemu je bitno da na tom prostoru ima istaknutu firmu. Shodno navedenom, u konkretnom slučaju na plaćanje naknade ne može da utiče činjenica koja se delatnost faktički obavlja u prostoru, iz razloga što odluka propisuje da se taksa plaća prema pretežno registrovanoj šifri delatnosti.
Da li je postupak određivanja, odnosno utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta moguće sprovoditi i za zemljište koje je u susvojini podnosioca zahteva i javnoj svojini? Ili u ovakvoj situaciji treba uputiti stranku na pokretanje postupka deobe ili je uputiti na pribavljanje zemljišta u javnoj svojini neposrednom pogodbom po odredbama čl. 99. i 100. Zakona o planiranju i izgradnji?
Postupak određivanja i utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta regulisan je čl. 70. Zakona o planiranju i izgradnji i sprovodi se u situaciji kada vlasnik objekta nema pravo svojine ili pravo korišćenja na kat. parceli na kojoj se objekat nalazi. Ako je vlasnik objekta već upisan sa određenim obimom udela u katastarskoj parceli potrebno je sprovesti postupak deobe – razvrgnuća suvlasničke zajednice mirnim ili sudskim putem. Ovo pod uslovom da se žele rešiti imovinsko pravni odnosi i razvrgnuti suvlasnička zajednica. Ukoliko se samo želi ozakoniti nelegalni objekat fizičkog lica onda je dovoljno da se samo pribavi saglasnost suvlasnika na kat. parceli, jer vlasnik objekta već ima pravo na kat. parceli. Suvlasnik daje saglasnost da vlasnik objekta može ozakoniti svoj nelegalno sagrađen objekat.
Da li je u postupku određivanja zemljišta za redovnu upotrebu, ako je zemljište ispod objekta u javnoj svojini opštine, potrebna saglasnost nadležnog organa iste, kao što je takva saglasnost potrebna u slučaju kada je zemljište u javnoj svojini Republike Srbije? Da li je postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu moguće sprovesti isključivo kada je u pitanju zemljište u javnoj svojini Republike Srbije ili i kada je u javnoj svojini opštine?
Nije potrebna saglasnost nadležnog organa JLS. Nadležni organ JLS sprovodi postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu u skladu sa čl. 70. Zakona o planiranju i izgradnji, a ovaj član predviđa obavezu pribavljanja saglasnosti samo od Republičke direkcije za imovinu za slučaj da se radi o zemljištu koje je u javnoj svojini Republike Srbije. Ukoliko se radi o zemljištu koje je u svojini opštine ili grada u tom slučaju odluku o otuđenju zemljišta za redovnu upotrebu donosi nadležni organ JLS u skladu sa Statutom (skupština ili veće), tako da će u svakom slučaju opština/grad biti upoznata sa otuđenjem zemljišta koje je u njenom vlasništvu, jer bez njihove odluke isto se ne može otuđiti. Takođe, u postupak donošenja odluke o otuđenju zemljišta uključeno je i opštinsko/gradsko pravobranilaštvo. Zakon izričito ne propisuje obavezu pribavljanja saglasnosti nadležnog organa opštine/grada, ali je nesporno da su oni uključeni u proceduru otuđivanja zemljišta za redovnu upotrebu. Postupak određivanja zemljišta za redovn upotrebu moguće je sprovoditi i u situaciji kada se radi o zemljištu u svojini grada/opštine, ali i u svojini Republike Srbije, s tim što u situaciji kada je u pitanju zemljište u javnoj svojini Republike, potrebno je pribaviti saglasnost Republičke direkcije za imovinu.
Na koji uplatni račun Turistička organizacija treba da uplati sredstva opštini, da li na 771- memorandumske stavke ili 745?
U skladu sa članom 17. Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem ("Sl. glasnik RS", br. 16/2016, 49/2016, 107/2016, 46/2017, 114/2017, 20/2018, 36/2018, 93/2018, 104/2018, 14/2019, 33/2019, 68/2019, 84/2019, 151/2020, 19/2021, 66/2021 i 130/2021) grupa konta 745000 - Mešoviti i neodređeni prihodi sadrži sintetički konto: 745100 - Mešoviti i neodređeni prihodi. Sintetički konto 745100 - Mešoviti i neodređeni prihodi sadrži analitička konta na kojima se knjiže prihodi po osnovu posebnih propisa, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa Republike, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa teritorijalnih autonomija, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa gradova, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa opština i mešoviti i neodređeni prihodi u korist organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Grupa konta 745000-Mešoviti i neodređeni prihodi, obuhvata ostale prihode koji se ne mogu predvideti i za koje nije propisan odgovarajući konto u okviru klase 700000-Tekući prihodi.
Obzirom na napred navedeno, mišljenja smo da je indirektni budžetski korisnik jedinice lokalne samouprave (što je u ovom slučaju Turistička organizacija), sredstva dobijena od strane evropske komisije po osnovu refundacije troškova projekta iz 2021. godine, potrebno da uplati na račun budžeta lokalne samouprave na uplatni račun 745-Mešoviti i neodređeni prihodi, odnosno na odgovarajući analitički konto u zavisnosti da li je u pitanju opština ili grad (745151-Ostali prihodi u korist nivoa opština ili 745141-Ostali prihodi u korist nivoa gradova).
Naručilac ima dva objekta (bazen i salu za održavanje sportskih aktivnosti). Na jednom objektu ima hidro radove za bazen, a na drugom objektu održavanje rasvete. Da li je naručilac u obavezi da sprovede otvoreni postupak sa obe nabavke ili se može postupiti u skladu sa članom 27. stav 1. Zakona o javnim nabavkama?
Naručilac nema smetnji da sprovede dva razdvojena postupka nabavke za navedena dva objekta (bazen i salu za održavanje sportskih aktivnosti). Naime, na bazenu se sprovode hidro radovi, dok se na objektu sprovode usluge (odnosno radovi) održavanja rasvete.
Te dve nabavke su po predmetu radova razdvojene i smatramo da ne predstavljaju tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu.
Međutim, treba voditi računa o iznosu procenjene vrednosti radova sa PDV-om, i u tom smsilu ukazujemo da se ista iskazuje bez PDV-a u smislu člana 30. stav 1. Zakona, te ako je taj iznos ispod iznosa od 3.000.000 dinara bez PDV-a, to ove nabavke (ukoliko su obe nabavke radova) čini nabavkama na koje se Zakon ne primenjuje u smislu odredbe člana 27. stav 1. tačka 1) Zakona.
Dakle, procenjena vrednost se u Planu javnih nabavki iskazuje bez PDV-a i to je relevantan iznos kako za određivanje vrste postupka, tako i za podnošenje i vrednovanje ponuda. I u internom planu nabavki na koje se Zakon ne primenjuje, odnosno u internoj evidenciji tih nabavki svakako treba navesti procenjenu vrednost bez PDV-a kao relevantnu.
Zaključujemo da ukoliko je vrednost nabavke hidro radova ispod 3.000.000 dinara bez PDV-a, tada se na ovu nabavku ne primenjuju odredbe Zakona, ali Naručilac svakako može, ukoliko želi, da i ovu nabavku sprovede kroz otvoreni postupak javne nabavke.
Takođe, ukoliko je vrednost nabavke održavanja rasvete (ako su ovo radovi) ispod 3.000.000 dinara bez PDV-a, nema primene odredbi Zakona.
Međutim, ako su u pitanju usluge održavanja rasvete (a ne radovi), tada je prag primene Zakona 1.000.000 dinara bez PDV-a, i tada bi ova nabavka morala da se sprovede kao javna nabavka u nekom od postupaka po Zakonu.
Naime, prema članu 27. Zakona, za nabavku dobara i usluga procenjene vrednosti 1.000.000 dinara, naručioci će biti dužni da sprovedu postupak javne nabavke, dok za vrednost do 1.000.000 dinara, odnosno 999.999,00 dinara ta nabavka bi bila ispod limita određenog Zakonom.
Za nabavku radova procenjene vrednosti 3.000.000 dinara, naručioci će biti dužni da sprovedu postupak javne nabavke, dok za vrednost do 3.000.000 dinara, odnosno 2.999.999,00 dinara ta nabavka bi bila ispod limita određenog Zakonom.
Odredbom člana 29. Zakona je propisano da nije dozvoljeno određivanje procenjene vrednosti u cilju izbegavanja primene zakona.
Takođe, nije dozvoljena podela predmeta javne nabavke na više nabavki u cilju izbegavanja zakona.
Dodatno, Zakonom je propisano da je naručilac dužan da predmet javne nabavke odredi na način da isti predstavlja tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu.
Imajte u vidu način planiranja budžeta, koji je po pravilu na godišnjem nivou, pravila o određivanju procenjenih vrednosti, a imajući u vidu prethodno navedene odredbe kojima nije dozvoljeno određivanje procenjene vrednosti u cilju izbegavanja primene zakona.