Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se fiskulturne sale osnovnih škola vode na kontu 011131 - objekti za potrebe obrazovanja ili na kontu 011193 - sportski i rekreacioni objekti? Takođe, da li se domovi kulture vode na kontu 011194- ustanove kulture ili na 011125 - ostale poslovne zgrade?
U skladu sa članom 10. Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem („Sl. glasnik RS“, br. 16/2016, 49/2016, 107/2016, 46/2017, 114/2017, 20/2018, 36/2018, 93/2018, 104/2018, 14/2019, 33/2019, 68/2019, 84/2019, 151/2020, 19/2021, 66/2021 i 130/2021) sintetički konto 011100 - Zgrade i građevinski objekti (u okviru Klase 000000 - Nefinansijska imovina) obuhvata zgrade i građevinske objekte koje korisnici sredstava, u obavljanju svoje delatnosti, koriste i kojima upravljaju. U okviru ovog sintetičkog konta sadržana su analitička konta na kojima se knjiže stambene zgrade i stanovi, poslovne zgrade, poslovni prostor i drugi objekti, saobraćajni objekti, vodovodna infrastruktura i ostali objekti.
Na osnovu napred navedenog mišljenja smo da pri određivanju konta odnosno ekonomske klasifikacije, fiskulturne sale škola se vode na kontu 011131-objekti za potrebe obrazovanja, obzirom da škole koriste fiskulturne sale za potrebe obavljanja svoje delatnosti, odnosno za potrebe fizičkog obrazovanja i vaspitanja.
Domovi kulture u selima, odnosno u mesnim zajednicama u seoskom području, vode se na kontu 011194 - ustanove kulture, obzirom da predstavljaju objekte koji se koriste za realizovanje zajedničkih potreba i interesa lokalnog stanovništva u oblasti kulture.
Da li poreski obveznik - preduzetnik kome je uručena opomena sa stanjem duga na dan 19.05.2022. godine na računu komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru ima pravo za otpis kamate na osnovu zastarelosti, pošto se kamata se odnosi na dug iz 2012. godine?
Zastarelost, kao oblik prestanka poreske obaveze, propisana je čl.114. - 114z Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. U skladu sa važećim odredbama člana 114. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji pravo nadležnog poreskog organa (lokalne poreske administracije) na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih davanja zastareva za pet godine od dana kada je zastarelost počela da teče.
Zastarelost prava na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine u odnosu na godinu u kojoj je obaveza poreskog dužnika dospela za plaćanje, što je propisano članom 114. stav 3. istog zakona.
Prekid roka zastarelosti uređen je odredbama člana 114d. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Navedenim članom propisano je da se zastarelost prekida svakom radnjom Poreske uprave preduzetom protiv poreskog dužnika u cilju utvrđivanja i naplate poreza i sporednih poreskih davanja, odnosno radnjom poreskog obveznika preduzetom u cilju ostvarivanja prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju i refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja i povraćaj sporednih poreskih davanja. Posle prekida zastarelost počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo pre prekida ne računa se u rok za zastarelost.
Poreski organ ne vodi računa o relativnoj zastarelosti po službenoj dužnosti, već isključivo ako se obveznik na nju pozove.
Odredbama člana 114ž Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji definisana je apsolutna zastarelost. Pravo na utvrđivanje, naplatu, povraćaj, poreski kredit, refakciju, refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza, uvek zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je porez trebalo utvrditi ili naplatiti, odnosno u kojoj je izvršena preplata. Poreska uprava, po isteku roka od 10 godina, po službenoj dužnosti, donosi rešenje o prestanku poreske obaveze, odnosno o prestanku prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju, refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza, zbog zastarelosti.
Pri tom nije potrebno da se poreski obveznik u pisanoj formi pozove na apsolutnu zastarelost, već to poreski organ treba da izvrši po službenoj dužnosti.
Članom 114z Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisuje se zastoj zastarelosti prava na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih davanja.
Zastarelost prava Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih davanja ne teče:
Vreme trajanja zastoja zastarelosti iz stava 1. ovog člana ne računa se u apsolutni rok za zastarelost.
Zakonom o uslovnom otpisu kamata i mirovanju poreskog duga, na osnovu koga su jedinice lokalne samouprave donele svoje odluke o uslovnom otpisu kamate i mirovanju poreskog duga za izvorne javne prihode, uređen je prekid zastarelosti i produženje roka apsolutne zastarelosti. Članom 12. ovog zakona propisano je da se u periodu od 01. novembra 2012. godine do kraja perioda mirovanja glavnog poreskog duga, prekida zastarelost prava na naplatu poreskog duga, a period za koji je utvrđeno mirovanje poreskog duga ne uračunava se u rok za zastarelosti o čemu se mora voditi računa kada se odlučuje o podnetim zahtevima obveznika za zastarelost za naplatu. Za period mirovanja glavnog poreskog duga produžava se i rok apsolutne zastarelosti tog duga. Prema navedenom, o apsolutnoj zastarelosti LPA vodi računa po službenoj dužnosti i donosi rešenje o prestanku poreske obaveze i prenosu u vanbilansno poresko računovodstvo, vodeći računa o izvršenim uplatama poreskih obveznika kojima se prema ZPPPA namiruju poreske obaveze prema propisanom redosledu namirenja, kao i o zastoju zastarelosti koji produžava rok apsolutne zastarelosti.
Za odlučivanje o petogodišnjoj (relativnoj), zastarelosti poreski obveznik mora da podnese zahtev u pisanoj formi u kome ističe zahtev za zastarelost na naplatu poreza I sporednih poreskih davanja. Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji nije ostavio mogućnost izbora na koja dugovanja i koje poreske obaveze će se odnositi pojedinačna uplata poreskog obveznika, već je jasno i precizno definisao redosled namirenja poreskih obaveza prilikom uplate (član 70.).
Odredbama člana 163a ZPPPA, u vanbilansno poresko računovodstvo prenose se i neplaćene poreske obveze za koje je nastupila zastarelost u skladu sa ZPPPA, što znači da se to odnosi i na apsolutnu i na relativnu zastarelost.
U konkretnom slučaju, polazi se od toga da nije bilo uslovnog otpisa kamate i mirovanja duga kao i zastoja zastarelosti po nekom od propisanih osnova (jer nije navedeno u pitanju). Prema navedenom, za obaveze iz 2009. godine sa pripadajućom kamatom, apsolutna zastarelost nastupila je 01.01.2020. godine, a za obaveze iz 2010. godine sa pripadajućom kamatom, apsolutna zastarelost je nastupila 01.01.2021. godine (pre izvršene uplate u 2021. godini). O tome je, shodno zakonu, lokalna poreska administracija trebalo da utvrdi prestanak obaveze po osnovu apsolutne zastarelosti po službenoj dužnosti sa navedenim datumima (01.01.2020. i 01.01.2021. godine). Uzimajući u obzir propisani redosled namirenja, uplatom u 2021. godini naplaćena je glavnica iz 2011, 2012. i deo glavnice 2021. godine.
Za kamatu obračunatu na dug iz 2011. godine (koja nije naplaćena uplatom izvršenom u 2021. godini), apsolutna zastarelost je nastupila 01.01.2022. godine. O tome je takođe lokalna poreska administracija trebalo da utvrdi apsolutnu zastarelost po službenoj dužnosti. Za kamatu na dug iz 2012. godine (koja nije naplaćena uplatom izvršenom u 2021. godini) nije nastupila apsolutna zastarelost (nastupila bi 01.01.2023. godine). Međutim, pošto je obveznik podneo zahtev za zastarelost 2022. godine, pre nego što je naplaćena kamata koja se odnosi na obavezu iz 2012. godine (opomena iz 2022. godine se ne može smatrati prekidom zastarelosti koji produžava rok za relativnu zastarelost za dug iz 2012. godine, jer nije izdata u roku od 5 godina), za tu kamatu je nastupila relativna zastarelost. Opomena iz 2022. godine prekida zastarelost obaveza nastalih od 1.1.2017. godine. Znači, uplata iz 2021. godine namiruje glavnicu iz 2011, 2012. i deo glavnice iz 2021. godine. Nakon knjiženja prestanka obaveze i prenosa u vanbilansnu evidenciju po osnovu zastarelosti (glavnica iz 2009. i 2010. godine i kamata na obaveze iz 2009, 2010, 2011. (apsolutna zastarelost) i kamata na obavezu iz 2012. godine (relativna zastarelost), obvezniku na upitu stanja ostaje deo nenaplaćene glavnice iz 2021. godine sa pripadajućom kamatom na tu glavnicu.
Da li postoji sukob interesa u otvorenom postupku javne nabavke radova, Opštinska uprava je Naručilac, a najpovoljniji ponuđač je član opštinskog veća koji je i zakonski zastupnik privrednog subjekta?
Članom 50. Zakona o javnim nabavkama je uređen sukob interesa, pa je predviđeno da je „naručilac dužan da preduzme sve mere u cilju utvrđivanja, sprečavanja i otklanjanja sukoba interesa u vezi sa postupkom javne nabavke, da bi se izbeglo narušavanje načela obezbeđenja konkurencije i jednakosti privrednih subjekata.
Stavom 2. istog člana je propisano da sukob interesa između naručioca i privrednog subjekta obuhvata situacije u kojima predstavnici naručioca koji su uključeni u sprovođenje tog postupka ili mogu da utiču na ishod tog postupka, imaju direktan ili indirektan finansijski, ekonomski ili drugi privatni interes, za koji bi se moglo smatrati da dovodi u pitanje njihovu nepristrasnost i nezavisnost u tom postupku.
Sukob interesa u smislu stava 2. ovog člana naročito uključuje sledeće slučajeve:
Predstavnikom naručioca u smislu stava 2. ovog člana naročito se smatra:
Privrednim subjektom u smislu stava 2. ovog člana smatra se ponuđač, član grupe ponuđača i podizvođač.
St. 2. i 3. ovog člana primenjuju se i na povezana lica predstavnika naručioca iz stava 4. ovog člana, i to lica koja su u: krvnom srodstvu u pravoj liniji; pobočnom srodstvu zaključno sa trećim stepenom srodstva; tazbinskom srodstvu zaključno s drugim stepenom srodstva; odnosu usvojitelja i usvojenika; braku, bez obzira da li je brak prestao ili nije; vanbračnoj zajednici; odnosu staratelja i štićenika.
Predstavnik naručioca iz stava 4. ovog člana dužan je da se izuzme iz postupka javne nabavke ukoliko u bilo kojoj fazi tog postupka dođe do saznanja o postojanju sukoba interesa.
Nakon otvaranja ponuda ili prijava, predstavnik naručioca iz stava 4. tačka 2) ovog člana potpisuje izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa.“
Dakle, sukob interesa postoji kada predstavnici naručioca (rukovodilac naručioca odnosno odgovorno lice naručioca, član upravnog, izvršnog ili nadzornog odbora naručioca, član komisije za javnu nabavku, odnosno lice koje sprovodi postupak javne nabavke i njihova povezana lica, i to lica koja su u: krvnom srodstvu u pravoj liniji; pobočnom srodstvu zaključno sa trećim stepenom srodstva; tazbinskom srodstvu zaključno s drugim stepenom srodstva; odnosu usvojitelja i usvojenika; braku, bez obzira da li je brak prestao ili nije; vanbračnoj zajednici; odnosu staratelja i štićenika) koji su uključeni u sprovođenje tog postupka ili mogu da utiču na ishod tog postupka, imaju direktan ili indirektan finansijski, ekonomski ili drugi privatni interes, za koji bi se moglo smatrati da dovodi u pitanje njihovu nepristrasnost i nezavisnost u tom postupku, a to naročito uključuje situacije ako predstavnik naručioca učestvuje u upravljanju privrednog subjekta ili ima više od 1% udela, odnosno akcija privrednog subjekta.
Iz navedenog opisa sukoba interesa proizilazi da je Opštinska uprava Naručilac, a najpovoljniji ponuđač je član opštinskog veća koji je i zakonski zastupnik privrednog subjekta, dakle, učestvuje u upravljanju privrednog subjekta.
Takođe, treba utvrditi da li je taj član opštinskog veća uključen u sprovođenje tog postupka ili može da utiče na ishod tog postupka, jer ako je potpisivao bilo koje dokumente iz predmetnog postupka, ili u bilo kojoj fazi na bilo koji način bio uključen u predmetni postupak, a svakako po svojoj poziciji može da se smatra da može da utiče na ishod postupka, onda ne može da se izbegne sukob.
Na koji način se knjigovodstveno evidentira projektna dokumentacija koja je defakto gotova, a objekat na koji se odnosi nije završen ili nije ni započet?
Projektna dokumentacija, stručna ocena i komentari, odnosno nadzor za određenu investiciju, vezuje se za istu odnosno uvećava joj vrednost. Tokom godine projektna dokumentacija i sve što je plaćeno sa ekonomske klasifikacije 511400-Projektno planiranje, knjiži se na subanalitičkom kontu 016171- Ostala nematerijalna imovina.
Kada se završi investicija na koju se projektna dokumentacija odnosi, prebacuje se iz pripreme u upotrebu i uvećava joj se vrednost za vrednost projektne dokumentacije, stručnog nadzora i dr. ( u pomoćnoj knjizi osnovnih sredstava kada se unese taj objekat u napomene navedite da je vrednost uvećana za projektnu dokumentaciju, stručne ocene i komentare i sl.). Istovremeno se vrši storniranje ostale nematerijalne imovine. Tek tada i počinje obračun amortizacije te nekretnine po stopi koja je propisana Pravilnikom o nomenklaturi nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amortizacije („Sl. list SRJ“, br. 17/97 i 24/2000) za tu nekretninu.
Ako na kraju godine objekat nije završen i ostaje u pripremi, projektna dokumentacija može se vezati i za objekat u pripremi i uvećati mu vrednost, ali se amortizacija ne obračunava sve dok se objekat ne stavi u upotrebu i isto se isknjižava iz sa konta 016171-Ostala nematerijalna imovina.
U slučaju da nije ni započeta izgradnja objekta za koji je urađena projektna dokumentacija ona ostaje na kontu 016171-Ostala nematerijalna imovina, sve dok se objekat ne završi i ne obračunava se amortizacija.
Od kog datuma se računa amortizacija osnovnog sredstva? Da li od datuma kada je osnovno sredstvo zaista stvaljeno u upotrebu (datum pravosnažnosti rešenja o upotrebnoj dozvoli, datum potpisivanja zapisnika o primopredaji osnovnog sredstva i dr.) i da li se tada radi korekcija početnog stanja ispravke vrednosti ukoliko je sredstvo stavljeno u upotrebu u prethodnim godinama?
Po pravilu, obračun amortizacije obračunava se od dana stavljanja osnovnog sredstva u upotrebu.
S obzirom na situaciju da nije na vreme dobijena dokumentacija, a takođe i Popisna komisija na kraju godine nije konstatovala da je osnovno sredstvo iz pripreme stavljeno u upotrebu, na osnovu čega bi se knjigovodstveno isknjižila iz pripreme, kao i s obzirom na to da je kao što se u pitanju navodi – danom dostavljanja dokumentacije od strane nadzornog organa, osnovno sredstvo preneto iz pripreme u upotrebu (potrebno je i u finansijskom knjigovodstvu i u pomoćnoj knjizi osnovnih sredstava), obračun amortizacije potrebno je obračunati od dana stavljanja osnovnog sredstva u upotrebu i izvršiti korekciju početnog stanja.
Kako se obračun amortizacije, po pravilu radi na kraju godine, postoji mogućnost da se ručno obračuna amortizacija za prethodnu godinu, odnosno od dana stvarnog stavljanja u upotrebu i unese u kolonu ispravka vrednosti, a zatim da se za taj iznos izvrši korekcija početnog stanja u finansijskom knjigovodstvu. Možda je jednostavnije da se prilikom prebacivanja iz pripreme u upotrebu stavi datum 01.01.2022. godine i kada se na kraju godine uradi amortizacija, biće urađena za celu 2022. godinu, neće biti obračunata samo za deo iz prethodne godine.
Da bi se izbegle ovakve situacije najbolje je da sa popisnom komisijom na kraju godine, izvrši provera svih osnovnih sredstva u pripremi, da komisija tačno navede šta je ostalo u pripremi, a šta je stavljeno u upotrebu.