Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeAko bi se utvrdilo da pravo korišćenja na zamenjenom zemljištu jeste stečeno na osnovu ugovora o zameni sa Mesnom zajednicom ali nije stečeno radi izgradnje, da li ima osnova za sprovođenje konverzije na osnovu odredbi čl. 2 . stav 2. tačka 2) Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu ili je zakonito odbiti zahtev za konverziju uz naknadu i stranku uputiti da zahtev ponovi pred katastrom?
Imajući u vidu odredbe Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu („Sl. glasnik RS“, br. 64/15 i 9/20) članom 1. stav 2. Zakona propisano je da su lica, nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu:
1) lica koja su bila ili jesi privredna društva i druga pravna lica koja su privatizovana na osnovu zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, kao i njihovi pravni sledbenici u statusnom smislu;
1a) lica koja su pravo korišćenja na zemljištu stekla posle 11. septembra 2009. godine, kupovinom objekta sa pripadajućim pravom korišćenja, od lica koja su privatizovana na osnovu zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, a koja nisu njihovi pravni sledbenici u statusnom smislu;
2) lica – nosioci prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u državnoj svojini koje je stečen radi izgradnje u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je bilo uređeno građevinsko zemljište do 13. maja 2003. godine ili na osnovu odluke nadležnog organa;
3) lica čiji je položaj određen zakonom kojim se uređuje sport, kao i udruženja;
4) društvena preduzeća, nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu;
5) lica na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbije i bilateralnih međunarodnih ugovora kojima se uređuje sprovođenje Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije („Službeni list SRJ – Međunarodni ugovori“, br. 6/02).
Naime, predmetno zemljište koje je predmet konverzije nije dodeljeno radi izgradnje, već je isto bilo predmet razmene između fizičkog lica i opštine (u tom trenutku MZ) a za potrebe izgradnje ustanove.
Na osnovu svega, mišljenja smo da je katastar morao da rešava o zahtevu stranke za konverziju prava korišćenja u pravo svojine bez naknade, obzirom da je zemljište stečeno na neki način teretnim pravnim poslom, i da je imao protivčinidbu suprotne strane za zemljište koje je dato u razmenu.
Kako nema mesta primeni člana 1. Zakona o konverziji iz razloga jer su upisani nosilac prava korišćenja zemljište nije stekao na neki od načina koji su taksativno navedeni u članu 1. stav 2. tačke 1-5. to je potrebno da se zahtev stranke odbije kao neosnovan i da se stranka uputi da postupak konverzije sprovede u katastru, saglasno odredbama člana 102. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji.
Da li diplomirani pravnik koji obavlja poslove na radnom mestu - Diplomirani pravnik za pravne, kadrovske, administrativne i poslove javnih nabavki u zdravstvenoj ustanovi za koje aktom o sistematizaciji sertifikat za službenika za javne nabavke nije predviđen kao uslov za zasnivanje radnog odnosa odnosno obavljanje poslova na tom radnom mestu, mora da položi ispit za sticanje sertifikata za službenika za javne nabavke shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama?
Članom 92. Zakona o javnim nabavkama uređeno je formiranje komisije za javnu nabavku, pa je suštinski predviđeno da je minimalni broj članova komisije za javnu nabavku tri lica, a jedno od ta tri lica, odnosno članova komisije mora biti, alternativno:
1) lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz pravne naučne oblasti na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno visoko obrazovanje koje je zakonom izjednačeno sa akademskim nazivom master na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine;
2) službenik za javne nabavke sa visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno visoko obrazovanje koje je zakonom izjednačeno sa akademskim nazivom master na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine;
3) lice koje je steklo sertifikat za službenika za javne nabavke do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Navedeno znači da, ukoliko naručilac nema službenika za javne nabavke, u komisiju za javne nabavke može imenovati diplomiranog pravnika iz člana 92. stav 4. Zakona o javnim nabavkama (tačka 1. iz prethodnog pasusa ovog odgovora).
Samim tim, diplomirani pravnik koji obavlja poslove na radnom mestu - Diplomirani pravnik za pravne, kadrovske, administrativne i poslove javnih nabavki u zdravstvenoj ustanovi za koje aktom o sistematizaciji sertifikat za službenika za javne nabavke nije predviđen kao uslov za zasnivanje radnog odnosa odnosno obavljanje poslova na tom radnom mestu, ne mora da položi ispit za sticanje sertifikata za službenika za javne nabavke, jer to nije neophodno za obavljanje navedenih poslova, odnosno to nije uslov za rad na tom radnom mestu po sistematizaciji, te nije uslov ni za rad u komisiji za javnu nabavku.
Dakle, pravnik je jedno od tri navedena lica koja moraju biti član komisije i on ne mora imati sertifikat za službenika za javne nabavke.
Da li se u slučaju viškova radova Aneks ugovora izrađuje za ceo iznos ili samo za onaj deo koji prelazi 10% ugovorene vrednosti, uzimajući u obzir član 157. stav 5. i Posebne uzanse o građenju?
Članovima 155-161. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon) propisana su pravila o izmenama ugovora o javnoj nabavci.
Ove odredbe sadrže i odredbe o tome koje su izmene ugovora o javnoj nabavci dozvoljene, kao i šta predstavlja izmenu ugovora o javnoj nabavci u smislu Zakona.
Članom 157. stav 5. Zakona propisano je da ugovoreni viškovi radova ne predstavljaju izmenu ugovora o javnoj nabavci.
Iz navedenog proizilazi da se viškovi radova koji su ugovoreni konkretnim ugovorom o javnoj nabavci, što se može učiniti i putem ugovaranja primene Posebnih uzansi o građenju uz navođenje iznosa eventualnih viškova radova i sl, ne smatraju izmenom ugovora o javnoj nabavci u smislu odredaba Zakona.
Ipak, svaka izmena ugovora o javnoj nabavci, bez obzira da li se smatra izmenom ugovora u smislu Zakona, podrazumeva izradu i potpisivanje aneksa ugovora o javnoj nabavci. Potpisivanjem aneksa ugovora o javnoj nabavci u situaciji kada se pojave viškovi radova koji su ugovoreni menja se iznos ugovora, a on predstavlja i osnov za plaćanje eventualno uvećanih računa za vrednost viškova radova koji su ugovoreni.
S obzirom na to, može se zaključiti da je zaključivanje ugovora o javnoj nabavci potrebno i u situaciji u kojoj su viškovi radova ugovoreni u smislu odredbe člana 157. stav 5. Zakona, bez obzira što takav aneks ne bi predstavljao izmenu ugovora o javnoj nabavci u smislu odredaba Zakona.
Posledično ukazujemo da u slučaju viškova radova, naručilac aneks ugovora izrađuje za ceo iznos viškova radova.
Zaključen je Ugovor u otvorenom postupku javne nabavke usluga stručnog nadzora za radove. Može li aneksom ugovora da se odobri avansno plaćanje, a da nije bilo predviđeno u dokumentaciji o nabavci i ugovoru o javnoj nabavci, s obzirom da u ugovoru stoji da su moguće izmene u skladu sa čl. 156-161. Zakona o javnim nabavkma?
Članom 154. Zakona o javnim nabavkama propisano je da se ugovor o javnoj nabavci izvršava u skladu sa uslovima koji su određeni u dokumentaciji o nabavci i izabranom ponudom. Naručilac je obavezan da kontroliše izvršenja ugovora o javnoj nabavci u skladu sa uslovima koji su određeni u dokumentaciji o nabavci i izabranom ponudom.
Posebno je propisano da naručilac ne može da vrši bitne izmene ugovora o javnoj nabavci.
Izmena ugovora smatra se bitnom u slučaju kada za posledicu ima izmenu karaktera ugovora u materijalnom smislu u odnosu na ugovor koji je prvobitno zaključen, odnosno ako bi se značajno izmenila priroda prvobitno zaključenog ugovora, pri čemu bitna izmena ugovora uvek postoji kada je ispunjen jedan ili više od sledećih uslova:
Imajući u vidu navedeno, a posebno imajući u vidu zaključke iz izveštaja o sprovedenim revizijama Državne revizorske institucije, uvođenje avansa izmenom ugovora smatra se bitnom izmenom i samim tim je nedozvoljena. Avansno plaćanje nužno zahteva i dostavljanje sredstva obezbeđenja za avansno plaćanje sa PDV-om, i takav način plaćanja, ako nije prvobitno dozvoljen konkursnom dokumentacijom i ugovorom, ne može biti predviđen aneksom ugovora.
Potrebno je mišljenje o primeni člana 99. Zakona o planiranju i izgradnji i primeni člana 5. Uredbe o uslovima pribavljanja i otuđenja nepokretnosti neposrednom pogodbom („Sl. glasnik RS“, br. 16/2018), a u vezi sa mogućnošću otuđenja građevinskog zemljišta iz javne svojine opštine u korist Crvenog krsta, bez naknade putem neposredne pogodbe.
Odredbe Zakona o planiranju i izgradnji koje se odnose na otuđenje građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom, po ceni koja je niža od tržišne ili bez naknade primenjuju se samo izuzetno i uz saglasnost Vlade RS, pod uslovom da se radi o izgradnji objekata za potrebe lokalnog ekonomskog razvoja. Situacije u kojima je to bliže regulisano navedene su u Uredbi o pribavljanju i raspolaganju nepokretnostima i davanjem u zakup stvari u javnoj svojini, odnosno pribavljanja i iskorišćavanja drugih imovinskih prava kao i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pisanih ponuda ("Sl. glasnik RS“, br. 16/18).
Imajući u vidu da, je organizacija Crveni krst organizacija koja se osniva u skladu sa Zakonom o crvenom krstu i da je delokrug delovanja društveno-humanističkog karaktera, a ne u svrhu pospešivanja lokalnog ekonomskog razvoja na istu se ne mogu primeniti odredbe člana 99. Zakona o planiranju i izgradnji, i ista ne može steći građevinsko zemljište bez naknade. Crveni krst takođe nije udruženje koje je osnovala opština iako se radi o neprofitnoj organizaciji koja ima humanitarni karakter.
Opština bi mogla da razmotri neke druge modalitete (npr. programe podrške) u cilju obezbeđivanja sredstava za nameravano sticanje građevinskog zemljišta radi izgradnje pomenutog objekta, obzirom da Crveni krst ima javni značaj za širu zajednicu i bavi se društveno-humanističkim radom koji je koristan za stanovništvo.