Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeUkoliko u konkursnoj dokumentaciji nisu navedeni dodatni/rezervni kriterijumi za rangiranje osim cene, a ponuđene cene bez PDV-a su iste kod oba ponuđača koji ispunjavaju kvalitativni kriterijum za izbor, šta u tom slučaju preduzeti, odnosno kako rangirati ponude (i ukoliko je to žrebanje da li taj postupak sprovodi Portal jabnih nabavki)?
Članom 144. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019; u daljem tekstu Zakon), kojim su regulisani uslovi za dodelu ugovora, u stavovima 5. i 6. propisano je da ako postoje dve ili više ponuda koje su primenom kriterijuma za dodelu ugovora jednake, naručilac će ugovor dodeliti u skladu sa rezervnim kriterijumima. Ako i nakon primene rezervnih kriterijuma postoje dve ili više ponuda koje su jednako rangirane, naručilac će dodeliti ugovor ponuđaču koji bude izvučen putem žreba.
U konkretnoj situaciji, budući da nisu predviđeni rezervni kriterijumi, pravilo je da će naručilac dodeliti ugovor ponuđaču koji bude izvučen putem žreba.
Postupak žrebanja se ne sprovodi putem Portala javnih nabavki, već kao i do sada – naručilac bi trebalo da u konkursnoj dokumentaciji predvidi način postupanja u slučaju ako su sve ponude jednake, odnosno način pozivanja ponuđača i sprovođenje postupka žrebanja, te će taj postupak i rezultat žrebanja opisati u okviru Izveštaja o postupku javne nabavke i Odluke o dodeli ugovora.
Molim Vas za stručno mišljene koje neto osnovica se primenjuje kod obračuna plata za Mesne zajednice? Mesne zajednice su osnovane od strane Skupštine grada i indirektan su korisnik budžetskih sredstava. Šifra delatnosti je 8411 delatnost državnih organa. Koja pravna akta regulišu određivanje neto osnovice kod obračuna plata u konkretnom slučaju?
Članom 76. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 – dr. zakon, 101/16 – dr. zakon i 47/18) je propisano da mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave ima svojstvo pravnog lica u okviru prava i dužnosti utvrđenih statutom i odlukom o osnivanju.
Članom 77. istog zakona se propisuje da opština, odnosno grad pruža pomoć mesnoj zajednici u obavljanju administrativno-tehničkih i finansijsko-materijalnih poslova. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti opštinske uprave, odnosno gradskih uprava, posebno u vezi sa ostvarivanjem prava građana, može se organizovati rad opštinske uprave u mesnim zajednicama, a poslove, način i mesto njihovog vršenja određuje predsednik opštine na predlog načelnika opštinske uprave, odnosno načelnika gradskih uprava.
Dakle, mesna zajednica je posebno pravno lice. Jedinica lokalne samouprave pruža pomoć mesnoj zajednici u obavljanju administrativno-tehničkih i finansijsko-materijalnih poslova, a lica koja su zasnovala radni odnos u mesnoj zajednici nisu zaposleni u opštinskoj odnosno gradskoj upravi.
Najzad, članom 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je konkretno propisano da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu.
Shodno svemu gore navedenom, zaposleni u mesnoj zajednici ostvaruju svoju zaradu od sredstava mesne zajednice kao poslodavca, uz primenu Zakona o radu i uslova koji su predviđeni konkretnim ugovorom o radu, odlukama Opštine i finansijskom planu mesne zajednice, a to nije predmet propisa kojim se uređuju plate zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave odnosno podzakonskih akata i time utvrđenih osnovica za obračun i isplatu plate. Konkretan propis koji uređuje osnovicu za obračun zarade u mesnim zajednicama ne postoji već se primenjuju navedeni propisi.
Javna nabavka – Rekonstrukcija objekta Opšte bolnice u Kikindi faza 1 u otvorenom postupku redni br. JN 20/2020. radi se o otvorenom postupku javne nabavke - rekonstrukcija objekta, i trenutno je u fazi zahtev za zaštitu prava (suspendovan), u kome se jednom privrednom subjektu usvaja zahtev, a drugom delimično….trenutno je predmet kod Republičke komisije za zaštitu prava. Stigao je dopis od privrednog subjekta kome je usvojen zahtev da se izvrši povraćaj uplaćene takse u iznosu od 120.000, 00 dinara. Da li smo kao Naručioc u obavezi da izvršimo uplatu takse privrednom subjektu kome je usvojen zahtev ili treba sačekati zvanično rešenje Republičke komisije za zaštitu prava kako za jedan zahtev tako i za drugi?
Zakonom o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), koji je u primeni od 1. jula 2020. godine, u članu 187. stav 1. tačka 5), propisano je da u okviru svojih nadležnosti Republička komisija odlučuje o troškovima postupka zaštite prava i troškovima pripreme ponude.
Dalje je u članu 226. stav 4. tačka 13) Zakona propisano da Republička komisija rešenjem odlučuje o troškovima postupka.
Imajući u vidu navedene odredbe Zakona, mišljenja smo da je Republička komisija nadležna da odlučuje o troškovima postupka po podnetom zahtevu za zaštitu prava, te u navedenoj situaciji u kojoj Vam se podnosilac zahteva obratio sa zahtevom za nadoknadu troškova u delu naknade za plaćeni iznos takse, smatramo da je potrebno obavestiti podnosioca zahteva o tome da Republička komisija odlučuje o troškovima postupka.
Ako se planira kredit za likvidnost, kako da se unapred odredi koje troškove treba plaćati? S obzirom da je u pitanju kredit za likvidnost, ne zna se kada će i za šta konkretno morati da se koristi?! Inače, ranijih godina kada je uziman kredit za likvidnost planiran je na izvoru 01, upravo iz ovog razloga. Da li je i to pogrešno?
Članom 33. Zakona o javnom dugu (“Sl. glasnik RS”, br. 61/05, 107/09, 78/11, 68/15, 95/18 i 91/19), propisano je da odluku o zaduživanju lokalne vlasti donosi nadležni organ lokalne vlasti, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva.
Zahtev za davanje saglasnosti o zaduživanju podnosi se Ministarstvu finansija (Upravi za javni dug), uz obrazloženje razloga zbog kojih nastaje potreba za zaduženjem. Zahtev mora da sadrži: podatke o ostvarenim prihodima i primanjima, odnosno izvršenim rashodima i izdacima u prethodnoj godini, podatke o zaduženosti na dan podnošenja zahteva, plan i izvršenje rashoda i izdataka, kao i plan i ostvarenje prihoda i primanja u godini za koju se podnosi zahtev i podatke o dospelim, a neizmirenim obavezama na dan podnošenja zahteva.
Prilikom davanja saglasnosti Ministarstvo će pored ispunjenosti uslova iz člana 35, odnosno člana 36. ovog zakona, uzeti u obzir i: procenat ostvarenja prihoda i primanja u odnosu na planirane, procenat izvršenja rashoda i izdataka u odnosu na planirane, visinu planiranog budžetskog deficita, visinu neizmirenih obaveza, visinu postojećeg kreditnog zaduženja, kao i sve druge relevantne okolnosti vezane za budžet lokalne vlasti.
Ministarstvo daje saglasnost u roku od 30 dana od dana prijema zahteva za davanje saglasnosti.
Ako Ministarstvo u navedenom roku ne odgovori na zahtev za davanje saglasnosti, smatraće se da saglasnost nije data.
Dalje, članom 35. Zakona o javnom dugu, propisano je da se lokalne vlasti mogu zaduživati za finansiranje tekuće likvidnosti, koji nastaje usled neuravnoteženosti kretanja u javnim prihodima i javnim rashodima.
Ukupan iznos zaduživanja za finansiranje tekuće likvidnosti mora se vratiti pre kraja budžetske godine u kojoj je ugovoreno i ne može se refinansirati ili preneti u narednu budžetsku godinu.
U toku budžetske godine zaduživanje za finansiranje deficita tekuće likvidnosti ne sme preći 5% ukupno ostvarenih prihoda budžeta lokalne vlasti u prethodnoj godini.
Članom 2. tačka 36) Zakona o budžetskom sistemu (“Sl. glasnik RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispr., 108/13, 142/14, 68/15 - dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19 i 72/19), definisano je da zaduživanje zbog tekuće likvidnosti predstavlja ugovaranje kratkoročnih kredita, odnosno emitovanje kratkoročnih državnih hartija od vrednosti za finansiranje privremene nelikvidnosti budžeta, nastale usled neuravnoteženih kretanja u prihodima i rashodima i izdacima tokom izvršenja budžeta.
Članom 8. Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem ("Sl. glasnik RS", br. 16/16, 49/16, 107/2016, 46/17, 114/17, 20/18, 36/18, 93/18, 104/18, 14/19, 33/19, 68/19 i 84/19) propisano je da se primanja od domaćih zaduživanja iskazuju na izvoru 10.
Međutim, u praksi u budžetima lokalnih samouprava, kredit za finansiranje tekuće likvidnosti, iskazuje se na izvoru 01-Opšti prihodi i primanja iz budžeta. Ovakva praksa nastala je upravo iz razloga koji su navedeni u pitanju, odnosno zato što ne mogu da se sagledaju rashodi koji će biti izvršeni (šta će se plaćati), kao i kom trenutku može da nastane potreba za povlačenjem kreditnih sredstava za finansiranje tekuće likvidnosti.
Radi dobijanja mišljenja o tome na kome izvoru prihoda se iskazuje ovo primanje, preporučujemo da se zatraži zvanično mišljenje Ministarstva finansija.
Kod planiranja projekata koje većim delom finansiraju drugi subjekti, treba li u budžetu sagledati i prihode i rashode iz drugih sredstava ili samo učešće opštine? Da ne bude problema od januara kod realizacije naloga za prenos. Od sledeće godine biće projekata koji će se većim delom finansirati iz sredstava međunarodnih organizacija, kod nekih i preko deviznih računa, zatim od Komesarijata za izbegla i raseljena lica (konkretno kod Komesarijata, do sada su budžetom planirana samo sredstva u visini 5% od projekta, ali kako će se onda platiti celokupna nabavka ako Uprava za trezor to ne bude prepoznala u planu budžeta)? Takođe je problem što je nekim ugovorima kod projekata predviđeno učešće opštine u nekom delu, ali nije precizirano koje troškove opština treba da platiti iz svojih sredstava, a koje iz tuđih. Kako onda u budžetu izvršiti tu raspodelu a da kasnije ne bude problem pri plaćanju?
Ukoliko postoji potpisan ugovor/sporazum o finansiranju određenog projekta čija je realizacija otpočela u tekućoj i nastavlja se u narednoj godini, potrebno je sagledati i planirati prihode i rashode iz svih izvora (prihodi iz budžeta-za učešće JLS, kao i ostali izvori-donacije, transferi), kako bi njegova realizacija mogla nesmetano da se odvija od početka godine. Obim i vrsta prihoda i rashoda koje je potrebno planirati, može se sagledati iz budžeta projekta (projekti koji se finansiraju iz sredstava EU obavezno sadrže budžet). Međutim, ukoliko ugovorom/sporazumom nije definisano koji rashodi se finansiraju iz budžeta JLS, a koji iz drugih izvora, onda ostaje lokalnoj samoupravi da to sama odredi, odnosno da rasporedi rashode prema izvorima u skladu sa svojom procenom (npr. sagledati da jedna vrsta troška bude planirana iz jednog izvora).
Ukoliko se tek očekuje ugovaranje finansiranja novih projekata u narednoj godini, a u postupku pripreme budžeta nisu poznati iznosi prihoda i vrste rashoda/izdataka koji će biti odobreni, onda se projekat ne mora planirati. U ovom slučaju se nakon nastanka pravnog osnova, odnosno potpisivanja ugovora/sporazuma u toku budžetske godine, može primeniti član 5. Stav 6. Zakona o budžetskom sistemu, kojim je definisano da, u slučaju da jedan nivo vlasti svojim aktom opredeli drugom nivou vlasti namenska transferna sredstva, kao i u slučaju ugovaranja donacije, čiji iznosi nisu mogli biti poznati u postupku donošenja budžeta, organ uprave nadležan za finansije na osnovu tog akta otvara odgovarajuće aproprijacije za izvršavanje rashoda i izdataka po tom osnovu. Takođe, sredstva za učešće JLS u odobrenom projektu mogu se opredeliti iz tekuće budžetske rezerve i otvoriti odgovarajuće aproprijacije na osnovu člana 69. stav 2. Zakona o budžetskom sistemu. Organ uprave nadležan za finansije svojim rešenjem otvara odgovarajuće aproprijacije za izvršavanje rashoda i izdataka konkretnog projekta.