Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li svaki pojedinačan program treba da sadrži delove koji se odnose na sport dece (15%) ili se 15 % odnosi na ukupan budžet?
U skladu sa članom 138. stav 4. Zakona o sportu, troškovi odobrenog programa kojima se zadovoljavaju potrebe i interesi građana u JLS, utvrđeni u finansijskom planu za realizaciju programa (budžet programa) moraju se odnositi, po pravilu, najmanje 15% na aktivnosti povezane sa sportom dece. Određenje “po pravilu” znači da ova obaveza ne postoji ako je priroda programa takva da se odnosi isključivo na sport seniora.
Da li može više puta da se su/finansira isti poseban program jedne sportske organizacije?
Prema Zakonu o sportu, podnosilac programa kojim se obezbeđuje ostvarivanje potreba i interesa građana u jedinici lokalne samouprave ne može za finansiranje istih aktivnosti da podnosi programe i za sredstva od drugog nivoa vlasti u Republici Srbiji (član 137. stav 3. Zakona o sportu). Ograničenje, međutim, važi za finansiranje istih aktivnosti, što znači da se kod drugih nivoa vlasti u Republici Srbiji može podneti program za finansiranje onih aktivnosti u okviru istog programa koje nisu finansirane iz budžeta jedinice lokalne samouprave. Kao što nije moguće isti program finansirati iz sredstava JLS, Republike Srbije ili autonomne pokrajine, tako nije moguće ni da JLS isti program finansira tokom godine više puta, ako su u pitanju iste programske aktivnosti. Nosilac godišnjeg programa može, međutim, u toku godine da podnese zahtev za izmenu i/ili dopunu odobrenog godišnjeg programa, uključujući i budžet (finansijski plan) programa, ukoliko objektivne okolnosti to zahtevaju, sa opisom razloga usled kojih zahteva izmenu i/ili dopunu odobrenog godišnjeg programa. Odobravanje takvog zahteva vrši se pod uslovima i na način utvrđen čl. 31. Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta.
Da li po zakonu predstavnik Sportskog zaveza (kao predlagača programa) mora da bude član komisije pri opštini za sufinansiranje/finansiranje godišnjih programa? Da li je u sukobu interesa pošto opština finansira i taj savez?
Prema članu 138. stav 1. Zakona o sportu, odredbe Zakona o sportu i podzakonskih akata donetih na osnovu Zakona o sportu koje se odnose na način odobrenja programa i projekata kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta shodno se primenjuju i na programe kojima se zadovoljavaju potrebe i interesi građana u oblasti sporta u jedinici lokalne samouprave. Članom 121. stav 1. Zakona o sportu je propisano da za ocenu godišnjih i posebnih programa, odnosno projekata ministar nadležan za sport formira stručnu komisiju u kojoj pored predstavnika ministarstva učestvuju i predstavnici Olimpijskog komiteta Srbije, Paraolimpijskog komiteta Srbije, Sportskog saveza Srbije i Republičkog zavoda. Shodna primena člana 121. stav 1. Zakona o sportu na odobravanje programa u JLS podrazumeva da nadležni organ JLS za ocenu godišnjih i posebnih programa formira stručnu komisiju u kojoj je obavezno i predstavnik nadležnog teritorijalnog sportskog saveza JLS iz člana 138. stav 6. Zakona o sportu. Komisija bi trebalo da se sastoji od lica koja imaju iskustvo u upravljanju organizacijama u oblasti sporta i programima u oblasti sporta.
Da li lice koje je zaposleno u sportskoj organizaciji (sportski stručnjak, administrativni radnik, lekar i dr.) može istovremeno da bude i član organa upravljanja (zastupnik, predsednik, predsednik ili član Upravnog ili nadzornog odbora, generalni sekretar) iste te sportske organizacije → odredba čl. 33. st. 1. tačka 1) Zakona o sportu?
Lice koje je zaposleno u sportskoj organizaciji (sportski stručnjak, administrativni radnik, lekar i dr.) može istovremeno da bude i član organa upravljanja (zastupnik, predsednik, predsednik ili član upravnog ili nadzornog odbora, generalni sekretar) iste te sportske organizacije, jer odredbom člana 33. stav 2. Zakona o sportu nije obuhvaćena takva situacija, odnosno takvo postupanje nije suprotno navedenoj zakonskoj odredbi.
Nakon izvršenog redovnog nadzora i konstatovanja zakonitosti, da li treba da se donese rešenje shodno odredbi čl. 35. Zakona o sportu ili se isto rešenje donosi samo na zahtev nadziranog subjekta?
Odredbom člana 35. stav 1. Zakona o sportu propisano je da sportska organizacija može obavljati sportske aktivnosti i sportske delatnosti ako, u skladu sa ovim zakonom i sportskim pravilima, ima: učlanjene ili ugovorom angažovane sportiste; angažovane sportske stručnjake u zavisnosti od vrste delatnosti; obezbeđen odgovarajući prostor, odnosno sportske objekte i sportsku opremu; odgovarajuću unutrašnju organizaciju i finansijska sredstva, ako učestvuje u sportskim takmičenjima; osiguranu bezbednost sportista i drugih učesnika pri obavljanju sportskih aktivnosti i delatnosti; odgovarajući broj životinja u sportu u kojem učestvuju životinje.
Stavom 4. ovog člana propisano je da ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje rešenjem sportski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora.
Na osnovu navedenog proizilazi da posle izvršenog redovnog nadzora i konstatovanja zakonitosti sportski inspektor donesi rešenje shodno odredbi čl. 35. Zakona o sportu. Takođe, rešenje se može doneti i na zahtev nadziranog subjekta po sprovedenom inspekcijskom nadzoru.