Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeUkoliko škola ne obezbedi pedagoškog asistenta, a u opštini ne postoji škola za obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju- iz koje bi mogao biti angažovan saradnik, da li detetu kom je potrebna podrška pedagoškog asistenta, ista može da bude obezbeđena u vidu angažovanja osobe koja bi vršila ulogu pedagoškog asistenta a koja bi bila finansirana iz budžeta opštine na osnovu sklopljenog ugovora?
Pravilnik o pedagoškom i andragoškom asistentu ("Sl. glasnik RS", br. 87/2019) uređuje bliže uslove za rad, stepen i vrstu obrazovanja i program obuke za pedagoškog i andragoškog asistenta. Pedagoški asistent nije personalizovana usluga već se obezbeđuje za grupu dece, učenika i finansira se sa nacionalnog nivoa tj. iz budžeta Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Zakon o socijalnoj zaštiti definiše usluge socijalne zaštite kao aktivnosti pružanja podrške i pomoći pojedincu i porodici radi poboljšanja, odnosno očuvanja kvaliteta života, otklanjanja ili ublažavanja rizika nepovoljnih životnih okolnosti, kao i stvaranje mogućnosti da samostalno žive u društvu. Isti zakon prepoznaje pet grupa usluga: usluge procene i procenjivanja, dnevne usluge u zajednici, usluge podrške za samostalni život, savetodavno terapijske i socijalno edukativne usluge, i usluge smeštaja. Pored ovih, u zajednici su se razvijale i druge, inovativne usluge, koje odgovaraju na širok spektar potreba ljudi, tako da u skladu sa prethodno navedenim može se uvesti inovativna usluga angažovanja saradnika i definisati organizacioni model.
Da li podaci iz Centra za socijalni rad ili Doma zdravlja moraju biti zatraženi, s obzirom da su članovi komisije iz tih sistema i proveravaju iz svojih službi?
Ne, jedino u slučaju da je potrebno još nešto od dodatnih informacija koje stalni članovi komisije ne poseduju.
Kako škole za decu sa smetnjama u razvoju dobijaju status resursnog centra?
U toku je usvajanje Pravilnika o resursnom centru koji bliže uređuje pod kojim uslovima, u kojoj proceduri i prema kojim kriterijuma će pojedine škole steći status resursnog centra. Nakon stupanja na snagu ovog pravilnika, škola koja procenjuje da ispunjava propisane kriterijume treba da uradi elaborat i da ga podnese Ministartsvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja koje će doneti odluku.
Da li podške treba pružati zato što dete ima pravo na to ili u skladu sa detotetovim potrebama treba biti realan i uputiti na dnevni boravak? Iako su podrške opravdane s aspekta prava, da li je samo to uslov za opravdano angažovanje resursa?
Jednakost i dostupnost ostvarivanja prava na obrazovanje i vaspitanje zasnovanom na socijalnoj pravdi i principu jednakih šansi bez diskriminacije je je zajamčeno ustavno pravo.Pravo na obrazovanje bez diskriminacije po bilo kom osnovu ostvaruje se kroz stvaranje jednakih mogućnosti za uključivanje, učešće i napredovanje u obrazovanju za svako dete i učenika.
U Pravilniku o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", broj 80/2018) propisano je da svaki član IRK vrši opservaciju i da na osnovu toga utvrđuju potrebe deteta, učenika i odraslog za dodatnom podrškom u oblasti zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i obrazovanja U stavu 2. člana2. istog Pravilnika navodi se: „Dodatna podrška obezbeđuje se, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, svakom detetu, učeniku i odraslom u cilju uključivanja, učešća i napredovanja po pravilu u nesegregisanom obrazovnom okruženju do završetka srednjeg obrazovanja, kao i nesmetanog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti i kvalitetnog života u zajednici.“ Na ovaj način se skreće pažnja na značaj uključivanja deteta u redovno obrazovanje zajedno sa vršnjacima i uz potrebnu dodatnu podršku.
Uključivanje deteta u sistem vaspitanja i obrazovanja ne isključuje mogućnost dodatne podrške koje može da dobije u dnevnom boravku.
Da li je zakonski moguće odložiti dva puta polazak u prvi razred (2 god) od strane IRK?
Članom 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisano je upis u prvi razred detetu može odložiti škola, a na osnovu mišljenja interresorne komisije:
„Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta, detetu se može odložiti upis za godinu dana od strane škole, a na osnovu mišljenja interresorne komisije, koje sadrži dokaze o potrebi odlaganja i predlog mera dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške detetu u periodu do polaska u školu“.
Član 8. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom uređuje da svaki član Komisije vrši opservaciju neposredno, u prirodnom životnom okruženju (porodici, predškolskoj ustanovi ili školi) i utvrđuje potrebe deteta za dodatnom podrškom u okviru svog domena rada. Svaki član Komisije u toku postupka procene koristi podatke dobijene: od roditelja i drugih lica koja poznaju dete; iz razgovora sa detetom; na osnovu primene instrumenata za procenu iz domena njegove stručnosti; nalaza i izveštaja relevantnih stručnjaka priloženih, odnosno dobijenih uz zahtev.
Za odlaganje upisa u prvi razred osnovne škole za godinu dana, izuzetno i uz dodatno obrazloženje, kada je to u najboljem interesu deteta, važi procedura navedena u članu 8. Pravilnika, a interresornoj komisiji je ostavljeno da proceni koji nalazi i mišljenja su potrebna za svako dete pojedinačno.