Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Koji su neophodni uslovi i da li postoji minimalan broj dece koji je potreban da bi se formirala jaslena grupa, ukoliko se ispunjavaju uslovi prema Pravilniku?

Formiranje jaslenih i vaspitnih grupa u okviru predškolske ustanove nije u nadležnosti interresornih komisija, već je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje su i osnivači.

U nastavku dajemo pregled izvoda iz Zakona koji se odnose na osnivanje predškolske ustanove, obavljanje delatnosti van sedišta i o organizaciji vaspitno-obrazovnog rada.

Članom 9. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisano je da:

“Jedinica lokalne samouprave osniva predškolsku ustanovu za najmanje pet, a najviše sto vaspitnih grupa, u skladu sa aktom o mreži predškolskih ustanova.

Izuzetno, ako ne postoje uslovi za osnivanje predškolske ustanove u skladu sa stavom 1. ovog člana, jedinica lokalne samouprave može da osnuje predškolsku ustanovu sa manjim, odnosno većim brojem vaspitnih grupa, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Na teritoriji autonomne pokrajine, saglasnost iz stava 2. ovog člana, daje nadležni organ autonomne pokrajine.”

Članom 12. istog Zakona propisano je da:

“Predškolska ustanova obavlja delatnost u svom sedištu.

Predškolska ustanova, koja ima rešenje o verifikaciji, može da obavlja delatnost van sedišta u izdvojenom odeljenju - objektu predškolske ustanove, školi ili drugom prostoru, ako ispunjava uslove u skladu sa Zakonom.

Odluku o obavljanju delatnosti van sedišta donosi upravni odbor, a ustanova može početi sa obavljanjem delatnosti iz stava 2. ovog člana po dobijanju rešenja o verifikaciji i saglasnosti Ministarstva.

Vaspitno-obrazovni rad van sedišta ostvaruje se uz uvažavanje specifičnosti koje proističu iz fizičke odvojenosti od predškolske ustanove.

Član 30. istog Zakona propisuje:

Vaspitno-obrazovni rad sa decom organizuje se u vaspitnim grupama. Vaspitne grupe mogu biti jaslene, za uzrast od šest meseci do tri godine i grupe vrtića, za uzrasni period od tri godine do polaska u školu.

Vaspitne grupe mogu biti formirane za decu istog ili različitog uzrasta.

Broj dece koja se upisuju u vaspitnu grupu, istog uzrasta, jeste:

- od 6 meseci do 1 godine
- od 1 do 2 godine
- od 2 do 3 godine
- od 3 do 4 godine
- od 4 godine do 5,5 godina
- od 5,5 do polaska u školu.


Izuzetno od stava 3. ovog člana, broj dece koja se upisuju u vaspitnu grupu, jeste:

  • na bolničkom lečenju
  • sa smetnjama u razvoju i invaliditetom - razvojna grupa.

Ako ne postoji mogućnost za formiranje vaspitnih grupa u skladu sa stavom 3. ovog člana, osnivač može utvrditi manji, odnosno najviše 20% veći broj dece od broja koji se upisuje u vaspitnu grupu, u skladu sa kriterijumima, koje propisuje ministar.”

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

U pitanju je dete koje upisuje prvi razred i roditelji insistiraju na meri dodatne podrške, tj da dete krene u specijalno odeljenje, a takođe i radnik specijalnog odeljenja “motiviše” roditelje da je upis u specijalno odeljenje najbolja opcija. Kakve su ingerencije IRK i kome se obratiti po ovom pitanju?

Prema Pravilniku o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, kojim se uređuje sastav i rad Interresorne komisije, procena potreba za dodatnom podrškom se zasniva na celovitom i individualizovanom pristupu detetu, učeniku i odraslom, sa ciljem da se pružanjem dodatne podrške omogući uključivanje u obrazovanje, odnosno puna i efektivna društvena uključenost kroz ostvarivanje prava i korišćenje usluga i resursa zajednice. Da bi se omogućio celovit pristup, Interresornu komisiju čine profesionalci koji su predstavnici tri resora: obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite, a koji su obavezni da u donošenju mišljenja poštuju najbolji interes deteta.

U članu 2. stav 2. Pravilnika se navodi: Dodatna podrška obezbeđuje se, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, svakom detetu, učeniku i odraslom u cilju uključivanja, učešća i napredovanja po pravilu u nesegregisanom obrazovnom okruženju do završetka srednjeg obrazovanja, kao i nesmetanog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti i kvalitetnog života u zajednici.

Članom 4. tačka 4. Pravilnika je propisano da u mere dodatne podrške koje se, u skladu sa propisima, realizuju na osnovu mišljenja Komisije spada upućivanje deteta u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, odnosno u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, tako da je ova odluka u isključivoj nadležnosti Interresorne komisije i donosi se kada su iscrpljene sve mere dodatne podrške u nesegregisanom obrazovnom okruženju. Na osnovu svih prikupljenih podataka, Komisija treba da odgovorno donese mišljenje koje sadrži sve neophodne individualizovane mere podrške za konkretno dete.

Takođe, članom 8. Stav 6. Pravilnika propisuje da procena potreba za dodatnom podrškom, odnosno donošenje mišljenja Komisije, ne odlaže uključivanje i/ili pohađanje obrazovne ustanove.

U skladu sa članom 9. Pravilnika, protiv mišljenja Komisije, roditelj odnosno drugi zakonski zastupnik i odrasli može izjaviti prigovor Komisiji u roku od 15 dana od dana dostavljanja mišljenja.

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Koji zakonski propisi regulišu postupak promene pravnog oblika iz sportskog udruženja u privredno sportsko društvo?

Zakon o sportu (“Službeni glasnik RS”, br. 10/2016) u članu  71. bliže objašnjava način osnivanja sportskog privrednog  društva, a konkretno u stavu 3. se navodi:

„Sportsko udruženje može da promeni pravni oblik u sportsko privredno društvo donošenjem odluke o organizovanju kao društvo sa ograničenom odgovornošću i prenošenjem osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave na čijoj teritoriji ima sedište, uz prethodnu saglasnost te jedinice lokalne samouprave.“

Dalje, u Zakonu o sportu u članu 33. se navodi:

„Radi obavljanja sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti sportska organizacija može se osnovati kao udruženje (u daljem tekstu: sportsko udruženje) ili kao privredno društvo (u daljem tekstu: sportsko privredno društvo), u skladu sa ovim zakonom, a na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se opšti propisi o udruženjima, odnosno privrednim društvima.“

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Šta se dešava ako roditelji odbiju da potpišu mišljenje Interresorne komisije o organizovanju školovanja u kućnim ulovima? Da li postoji mogućnost oslobađanja školovanja deteta usled teškog zdravstvenog stanja?

U Republici Srbiji osnovno obrazovanje i vaspitanje je obavezno za učenike starosti od šest i po do petnaest godina. Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 84. propisano je da je odgovornost  roditelja da dete upiše u osnovnu školu i obezbedi redovnost pohađanja škole.

Istim zakonom,  član 3. propisano je da  lice sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ima pravo na obrazovanje i vaspitanje koje uvažava njegove obrazovne i vaspitne potrebe u sistemu obrazovanja i vaspitanja, uz pojedinačnu odnosno grupnu dodatnu podršku u nastavi i učenju ili u posebnoj vaspitnoj grupi ili školi, u skladu sa ovim i posebnim zakonom.

Pravilnikom o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju ("Službeni glasnik RS", broj 66/18) uređuje se način organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju. Obrazovno-vaspitni rad za učenike na dužem kućnom lečenju podrazumeva organizovanje nastave individualno za učenika u kućnim uslovima.

Osnovna škola je u obavezi da organizuje obrazovno-vaspitni rad kao poseban oblik rada za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja i vaspitanja na način i pod uslovima utvrđenim pravilnikom.

Roditelj školi podnosi Zahtev koji sadrži razloge zbog kojih je učeniku neophodno organizovati nastavu na kućnom lečenju. Uz zahtev roditelja, škola ministarstvu dostavlja dokumentaciju kojom se dokazuje potreba organizovanja nastave na kućnom lečenju:

1) mišljenje lekara o sprečenosti deteta da pohađa nastavu u školi sa očekivanom dužinom sprečenosti;

2) mišljenje Interresorne komisije koje se odnosi na navedeni period.

Prema roditelju koji ne postupa u skladu sa članom 84. ZOSOV-a, odnosno koji detetu uskraćuje pravo na obrazovanje, osnovna škola je u obavezi da preduzme propisane mere.

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Šta je sve potrebno da roditelj prijavi dete na evidenciju rada Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), nakon završetka srednjeg obrazovanja?

Na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) mogu da se prijave:

  • nezaposleni koji traži posao
  • zaposleni koji traži promenu zaposlenja
  • druga lica koje traže zaposlenje

Osnovna dokumentacija za prijavljivanje:

  • lična karta ili druga važeća javna isprava sa fotografijom i podacima o licu izdata od strane ovlašćenog državnog organa, u kojoj postoji podatak o prebivalištu lica
  • dokaz o školskoj spremi ili stručnoj osposobljenosti (original dokumenta na uvid)
  • akt o prestanku radnog odnosa (ako je lice bilo u radnom odnosu)
  • drugi dokazi u skladu sa zakonom (uverenja, potvrde, izjave).

U slučaju da je za dalji tok u smislu evidencije potrebna i procena radne sposobnosti onda je potrebno da se dostavi dodatna dokumentacija za osobe sa invaliditetom i to:

  • dokaz o statusu osobe sa invaliditetom, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom ( Sl. glasnik RS, 36/2009 I 32/2013).