Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li roditelj deteta koje je rođeno 2015. godine i u ovoj školskoj godini nije pohađalo Pripremni predškolski program, niti bi po zakonu trebalo da pođe u prvi razred osnovne škole, u školskoj 2021/2022. godini, mogao da se za prevremeni upis radi provere spremnosti za polazak u osnovnu školu, shodno članu 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, obrati samo redovnoj osnovnoj školi, ili se može obratiti i školi za učenike sa smetnjama u razvoju, radi eventualnog prevremenog upisa, odnosno, da li bi Interresorna komisija u tom slučaju trebala da da mišljenje o prevremenom upisu, u ovoj školskoj godini?
Prema članu 55. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 10/2019 i 27/2018 - dr. zakon), dete starosti od šest do šest i po godina može se upisati u prvi razred nakon provere spremnosti za polazak u školu. Škola je dužna da organizuje proveru spremnosti. Ovu proveru vrši psiholog, odnosno pedagog škole primenom standardnih postupaka i instrumenata, preporučenih od nadležnog zavoda, odnosno ovlašćene stručne organizacije. U postupku provere spremnosti, škola može da preporuči upis deteta u prvi razred ili upis deteta u školu nakon godinu dana, uz pohađanje pripremnog predškolskog programa.
Ova odredba se pre svega odnosi na decu koja brže napreduju u razvoju u odnosu na svoje vršnjake. U toku provere spremnosti za raniji polazak u osnovnu školu procenjuje se da li je dete (uzrasta od 6 do 6 i po godina) dostiglo nivo spremnosti za školu prosečnog sedmogodišnjaka, tj. da li je na tom nivou njegova socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj. Odluku o prevremenom upisu u prvi razred donosi osnovna škola i nije nam poznata praksa prevremenog upisa dece u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, u koji se dete ne može upisati bez mišljenja interresorne komisije i saglasnosti roditelja.
Ukoliko dete nije uključeno u predškolsko vaspitanje i obrazovanje, preporuka je da se uključi i pre polaska u obavezni pripremni predškolski program.
Da li se iz gradskog/opštinskog budžeta, shodno čl. 189. st. 1. tačka 5. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja može finansirati internatski smeštaj za učenika koji pohađa srednju školu za decu sa smetnjama u razvoju, kao i troškovi prevoza za učenika i pratioca, na osnovu mišljenja Interresorne komisije, ili je za sklapanje ugovora sa internatom neophodna saglasnost Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, shodno članu 110. Zakona o socijalnoj zaštiti, odnosno, da se troškovi internatskog smeštaja finansiraju iz republičkog budžeta, jer se radi o radnom osposobljavanju, i srednje školovanje, još uvek nije obavezno, a da deo troškova snosi roditelj učenika sa smetnjama u razvoju?
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV) u članu 189. uređuje da se iz budžeta JLS izdvajaju sredstva, između ostalog, za prevoz, smeštaj i ishranu dece i učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i njihovih pratilaca. Ovim zakonom nije eksplicitno utvrđeno pravo na prevoz, smeštaj i ishranu dece i učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i njihovih pratilaca već je formiran pravni osnov da se iz budžeta JLS izdvajaju sredstva u tu svrhu. Pravo na prevoz, smeštaj i ishranu dece i učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i njihovih pratilaca bi trebalo da bude utvrđeno propisima JLS kao i način i uslovi ostvarivanja tog prava. Međutim, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je u Mišljenju br. 07-00-44/2015-02 od 20. aprila 2015. godine zauzela stav da utvrđivanje delatnosti, usluga i aktivnosti iz oblasti obrazovanja za koje se izdvajaju sredstva iz budžeta JLS ujedno predstavlja utvrđivanje prava građana.
Bez obzira na navedena tumačenja odredbi Zakona, za obezbeđivanje smeštaja učenika u internat od strane JLS, nije potrebno tražiti saglasnost Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, shodno članu 110. Zakona o socijalnoj zaštiti. Naime, pomenute odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti uređuju pravo građana na Pomoć za osposobljavanje za rad. Ovo pravo obuhvata podršku u obrazovanju i osposobljavanju za rad i priznaje se deci i mladima sa smetnjama u razvoju i odraslim osobama sa invaliditetom koje to pravo ne mogu da ostvare po drugom pravnom osnovu. Radi se o različitom instrumentu podrške u odnosu na odredbe člana 189. ZOSOV. Samo se procena potreba za korišćenjem pomoći za osposobljavanje za rad vrši u skladu s propisima kojima se uređuju osnovi sistema obrazovanja i vaspitanja. U svemu ostalom se radi o pravu iz socijalne zaštite za čije obezbeđivanje se izdvajaju sredstva iz Budžeta Republike Srbije uz primenu principa učešća korisnika u ceni usluga koji se primenjuje na sve usluge smeštaja u oblasti socijalne zaštite.
Da li je potrebna potpisana saglasnost roditelja za sprovođenje IOP1? Da li škola koja upućuje dete na IRK za IOP2, mora prethodno da ima potpisanu saglasnost od strane roditelja?
Pravilnik o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje. ("Službeni glasnik RS", br. 74/18) propisuje proceduru koju je neophodno da obrazovna ustanova sprovede kako bi dete ili učenik ostvarili pravo na IOP. Ova procedura podrazumeva postupnost, tako da je ustanova u obavezi da najpre radi inicijalni pedagoški profil, da onda obavesti roditelje da dete ostvaruje pravo na IOP, da u jednom periodu primenjuje različite strategije prilagođavanja prema planu individualizacije i na osnovu evaluacija ovog plana donese odluku i uvede (uz prethodnu saglasnost roditelja) IOP1. Tek nakon primene IOP1, ukoliko se pokaže da dete ne napreduje i ne ostavruje očekivane obrazovne ishode, može se podneti zahtev IRK za prelazak na IOP2 (program nastave i učenja sa izmenjenim ciljevima i ishodima).
Ovu proceduru treba poštovati za svako dete, bez obzira na nivo funkcionalnosti, jer je suština da se tokom perioda pre uvođenja IOP2 upozna dete, utvrde njegove jake strane i kapaciteti i testiraju različite strategije prilagođavanja. Bez ovakve procedure nema kvalitetnog pedagoškog profila niti dobrog plana individualizacije, što su sve elementi IOP-a i preduslov za kvalitet samog IOP-a.
Kod predlaganja IOP2 u okviri Mišljenja Interresorne komisije, potrebno ja da komisija od škole/ predškolske ustanove traži svu dokumentaciju kojom se dokazuje da su sprovedene mere individualizacije i da je primenjivan i evaluiran IOP1.
Upućivanje deteta u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, prema čl. 4, stav 1. tačka (4) Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Službeni glasnik RS", br. 80/2018), upućivanje deteta u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, odnosno u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, je jedna od mera iz prve grupe mera za koje se realizuju na osnovu mišljenja IRK. Ovo je dovoljan osnov da se dete upiše u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, a škola u koju se dete upiše obavezna je da postupi u skladu sa Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje.
Da li IRK može da donese u individualnom planu odnosno zajedničkom mišljenju, školovanje po IOP2 programu iz jednog nastavnog predmeta?
U skladu sa Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje. ("Službeni glasnik RS", br. 74/18) propisana proceduru koju je neophodno da obrazovna ustanova sprovede kako bi dete ili učenik ostvarili pravo na IOP.
U situaciji kada se škola obraća Interresornoj komisiji za donošenje IOP2 za učenika, potrebno je da uz zahtev dostave i rezultate vrednovanja IOP1. Vrednovanje IOP-a se zasniva na analizi koje mere podrške su bile delotvorne i koje planirane ishode je učenik savladao. Takođe, u skladu sa aktuelnom obrazovnom situacijom učenika, škola predlaže prelazak na IOP2 uz argumentaciju zašto je prelazak u najboljem interesu učenika.
Kod predlaganja IOP2 u okviri Mišljenja Interresorne komisije, potrebno ja da komisija od škole traži svu dokumentaciju kojom se dokazuje da su sprovedene mere individualizacije i da je primenjivan i evaluiran IOP1.
Nakon opservacije i razmatranja prikupljene dokumentacije moguće je da IRK u svom mišljenju predloži obrazovanje po IOP2 za jedan nastavni predmet.
Da li obrazovna ustanova sa smetnjama u razvoju sa domom za smeštaj i ishranu učenika, može da ima osnov za potpisivanje ugovora sa opštinom odnosno jedinicom lokalne samouprave čije dete ima prebivalište, ako se dete nalazi u hraniteljskoj porodici?
Članom 20. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon i 47/2018) propisano je da se jedinica lokalne samouprave, preko svojih organa, u skladu s Ustavom i zakonom, između ostalog, stara o zadovoljavanju potreba građana u oblasti prosvete (predškolsko vaspitanje i obrazovanje i osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje). Dakle ne postoji prepreka da JLS razvije program podrške obrazovanju dece koji podrazumeva smeštaj u učenički dom. Svakako ne postoji smetnja da ovim programom budu obuhvaćena deca sa smetnjama u razvoju, deca koja su smeštena u hraniteljske porodice kao i deca u drugim životnim okolnostima. Uslovi za korišćenja ovakvog vida podrške kao i postupak u kom se takva podrška odobrava učenicima sa teritorije određene JLS su u potpunosti u nadležnosti organa JLS.
Prema članu 107. Zakona o socijalnoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 24/2011) kao jedan od vidova materijalne podrške utvrđena je Pomoć za osposobljavanje za rad koja, između ostalog, obuhvata troškove smeštaja u učenički dom. Ukoliko dete ostvari pravo na pomoć za osposobljavanje za rad u vidu troškova smeštaja u učenički dom, izdvajanje JLS za iste troškove bi nesumnjivo predstavljalo nenamensko trošenje javnih sredstava jer bi se u opisanom slučaju obezbeđivala sredstva za istu vrstu troškova iz dva izvora javnih sredstava. Takođe, istovremeni ugovorni odnos doma učenika sa Centrom za socijalni rad i sa JLS za pružanje usluge smeštaja u učenički dom istom detetu, bio bi ozbiljan prekršaj u poslovanju te ustanove. Međutim, ukoliko prethodno nije detetu priznato pravo na pomoć za osposobljavanje za rad u vidu troškova smeštaja u učenički dom, ne postoji prepreka da sredstva u ovu svrhu budu izdvojena iz budžeta JLS u skladu sa odgovarajućim odlukama nadležnih organa JLS.
Član 10a. Pravilnik o kriterijumima i merilima za utvrđivanje cena usluga u oblasti socijalne zaštite koje finansira Republika („Sl. glasnik RS", br. 15/92, 100/93, 12/94, 51/97, 70/2003, 97/2003, 99/2004, 100/2004, 25/2005, 77/2005, 60/2006, 8/2011) predviđa da se hranitelju isplaćuje naknada za izdržavanje deteta u hraniteljskoj porodici, kao i naknada za rad hranitelja. Hranitelju pripadaju navedene naknade i za vreme dok se dete nalazi na internatskom smeštaju radi školovanja, s tim što je hranitelj u obavezi da od iznosa sredstava ovih naknada redovno izmiruje troškove internatskog smeštaja. Izdvajanje sredstava iz budžeta JLS za internatski smeštaj deteta koje koristi uslugu hraniteljstva bi predstavljalo nenamensko trošenje javnih sredstava jer je obaveza hranitelja da podmiruje ovu vrstu troškova, prethodno utvrđena. JLS može da izdvoji sredstva za smeštaj deteta u dom učenika ukoliko visina troškova smeštaja u dom učenika prelazi visinu naknada koje se isplaćuju hranitelju i to u iznosu razlike između visine naknada hranitelju i iznosa troškova smeštaja u učenički dom.