Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je procena potrebne podrške u nadležnosti IRK, kada su u pitanju odrasle osobe - redovni studenti (od 19 godina do 26 godina), ako u članu 1. Pravilnika stoji da se „odraslim, u smislu ovog Pravilnika, smatra lice koje stiče obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrazovanje odraslih“?
Na zahtev Poverenice za ravnopravnost, novim Pravilnikom nadležnost IRK je proširena i na odrasle, što se vidi iz samog naziva: Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom (“Sl. glasnik RS“, br. 80/18). U članu 1. stav 3. ovog Pravilnika stoji: Odraslim u smislu ovog pravilnika, smatra se lice koje stiče obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrazovanje odraslih.
Prema članu 8. Zakona o obrazovanju odraslih („Sl glasnik RS“, br. 55/13, 88/17 – dr. zakon, 27/18 – dr. zakon, 6/20 – dr. zakon) odrasli su:
U skladu sa navedenim, pojmom „odrasli“ nisu obuhvaćeni redovni studenti.
Da li postoji Zakonom propisana obaveza jedinice lokalne samouprave da donese Akt kojim bi bila utvrđeni školski rejoni?
Pitanje donošenje Akta kojim bi bili utvrđeni školski rejoni na nivou lokalne samouprave nije u nadležnosti Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, već Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
U smislu dostupnosti obrazovanja član 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da je škola dužna da upiše svako dete sa područja škole.
Škola može da upiše i dete sa područja druge škole, na zahtev roditelja, u skladu sa prostornim i kadrovskim mogućnostima škole.
Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik može da izabere školu u koju će da upiše dete podnošenjem zahteva izabranoj školi najkasnije do 1. februara tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis.
Škola je dužna da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika o odluci po njegovom zahtevu za upis deteta van područja škole do 30. aprila tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis, nakon sagledavanja raspoloživih kapaciteta, a u skladu sa prostornim, kadrovskim i finansijskim mogućnostima škole.
Da li postoji zakonska obaveza utvrđivanja područja osnovnih škola na području opštine, na osnovu koje bi se vršio upis dece u osnovnu školu?
Prema Uredbi o kriterijumima za donošenje akta o mreži javnih predškolskih ustanova i akata o mreži javnih osnovnih škola („Sl. glasnik RS“, br. 21/2018), član 3. definiše kriterijume za donošenje akta o mreži osnovnih škola, a u stavu 4. tačka 5. je kriterijum: „definisano područje škole od strane jedinice lokalne samouprave sa kojeg se upisuju učenici, u skladu sa zakonom“.
Takođe, član 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da je škola dužna da upiše svako dete sa područja škole. Škola može da upiše i dete sa područja druge škole, na zahtev roditelja, u skladu sa prostornim i kadrovskim mogućnostima škole.
Navedene odredbe impliciraju da jedinica lokalne samouprave treba da ima definisano područje sa kojeg se deca upisuju u određenu osnovnu školu, ali ne preciziraju kojim aktom se to utvrđuje.
Roditelji su dobili mišljenje IRK za svoje dete, a u međuvremenu su se preselili u drugi grad. Da li mora da se podnese nov zahtev IRK shodno mestu novog prebivališta kako bi ostvarili svoja prava?
Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom u članu 2. stav 4. navodi da je za procenu potreba za dodatnom podrškom nadležna Komisija opštine, odnosno grada na čijoj teritoriji je prebivalište, odnosno boravište deteta, učenika i odraslog.
U skladu sa tim, iako je osoba dobila mišljenje IRK u mestu iz kojeg dolazi, potrebno je da se ponovo javi nadležnoj Komisiji u mestu prebivališta. Suštinski razlog za donošenje novog individualnog plana podrške je što IPP, pored očekivanih ishoda, aktivnosti i mera podrške, imenuje osobe/službe odgovorne za sprovođenje ovih aktivnosti i mera. U drugoj opštini su to svakako drugi stručnjaci i ustanove koje treba da se uključe u obezbeđivanje dodatne podrške.
Na koji način postupa IRK kada zahtev za dodatnom podrškom u obrazovanju podnosi škola, a bez saglasnosti roditelja?
Novim Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom iz 2018. godine, uređeno je da postupak procene potreba za dodatnom podrškom pored roditelja/ zakonskog zastupnika i obrazovne, zdravstvene ili socijalne ustanove uz obaveznu saglasnost roditelja, može pokrenuti i ustanova po službenoj dužnosti.
Predlog ove dopune Pravilnika je potekao od praktičara zbog izuzetnih situacija kada odbijanje roditelja da sarađuje sa predstavnicima obrazovne, zdravstvene ili ustanove socijalne zaštite može da se podvede pod nebrigu i zanemarivanje deteta, a što dalje može imati ozbiljne pravne posledice u pogledu starateljstva nad detetom. Zbog toga mogućnost pokretanja postupaka po službenoj dužnosti ustanove treba da koriste oprezno, kao krajnju meru.
Iz ovog razloga, pre nego što podnese predlog za pokretanje procene za dodatnom podrškom po službenoj dužnosti, ustanova koja pokreće inicijativu je dužna da obavesti nadležni organ starateljstva radi preduzimanja mera iz njegove nadležnosti, kao i da obavi savetodavni rad sa roditeljima/zakonitim zastupnikom.
Preporučujemo da IRK koja dobije predlog o pokretanju postupka procene za dodatnom podrškom po službenoj dužnosti od ustanove koja je pokrenula inicijativu traži dokaze da je obavešten nadležni organ starateljstva, kao i da je ustanova realizovala savetodavni rad sa roditeljima. Sledeći korak bi bio da se obave konsultacije sa nadležnim organom starateljstva koji će, najverovatnije, morati da se uključi kako bi se procena potrebe za dodatnom podrškom sprovela u prirodnom životnom okruženju deteta.