Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU pitanju je dete koje upisuje prvi razred i roditelji insistiraju na meri dodatne podrške, tj da dete krene u specijalno odeljenje, a takođe i radnik specijalnog odeljenja “motiviše” roditelje da je upis u specijalno odeljenje najbolja opcija. Kakve su ingerencije IRK i kome se obratiti po ovom pitanju?
Prema Pravilniku o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, kojim se uređuje sastav i rad Interresorne komisije, procena potreba za dodatnom podrškom se zasniva na celovitom i individualizovanom pristupu detetu, učeniku i odraslom, sa ciljem da se pružanjem dodatne podrške omogući uključivanje u obrazovanje, odnosno puna i efektivna društvena uključenost kroz ostvarivanje prava i korišćenje usluga i resursa zajednice. Da bi se omogućio celovit pristup, Interresornu komisiju čine profesionalci koji su predstavnici tri resora: obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite, a koji su obavezni da u donošenju mišljenja poštuju najbolji interes deteta.
U članu 2. stav 2. Pravilnika se navodi: Dodatna podrška obezbeđuje se, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, svakom detetu, učeniku i odraslom u cilju uključivanja, učešća i napredovanja po pravilu u nesegregisanom obrazovnom okruženju do završetka srednjeg obrazovanja, kao i nesmetanog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti i kvalitetnog života u zajednici.
Članom 4. tačka 4. Pravilnika je propisano da u mere dodatne podrške koje se, u skladu sa propisima, realizuju na osnovu mišljenja Komisije spada upućivanje deteta u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, odnosno u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, tako da je ova odluka u isključivoj nadležnosti Interresorne komisije i donosi se kada su iscrpljene sve mere dodatne podrške u nesegregisanom obrazovnom okruženju. Na osnovu svih prikupljenih podataka, Komisija treba da odgovorno donese mišljenje koje sadrži sve neophodne individualizovane mere podrške za konkretno dete.
Takođe, članom 8. Stav 6. Pravilnika propisuje da procena potreba za dodatnom podrškom, odnosno donošenje mišljenja Komisije, ne odlaže uključivanje i/ili pohađanje obrazovne ustanove.
U skladu sa članom 9. Pravilnika, protiv mišljenja Komisije, roditelj odnosno drugi zakonski zastupnik i odrasli može izjaviti prigovor Komisiji u roku od 15 dana od dana dostavljanja mišljenja.
Koji zakonski propisi regulišu postupak promene pravnog oblika iz sportskog udruženja u privredno sportsko društvo?
Zakon o sportu (“Službeni glasnik RS”, br. 10/2016) u članu 71. bliže objašnjava način osnivanja sportskog privrednog društva, a konkretno u stavu 3. se navodi:
„Sportsko udruženje može da promeni pravni oblik u sportsko privredno društvo donošenjem odluke o organizovanju kao društvo sa ograničenom odgovornošću i prenošenjem osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave na čijoj teritoriji ima sedište, uz prethodnu saglasnost te jedinice lokalne samouprave.“
Dalje, u Zakonu o sportu u članu 33. se navodi:
„Radi obavljanja sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti sportska organizacija može se osnovati kao udruženje (u daljem tekstu: sportsko udruženje) ili kao privredno društvo (u daljem tekstu: sportsko privredno društvo), u skladu sa ovim zakonom, a na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se opšti propisi o udruženjima, odnosno privrednim društvima.“
Šta se dešava ako roditelji odbiju da potpišu mišljenje Interresorne komisije o organizovanju školovanja u kućnim ulovima? Da li postoji mogućnost oslobađanja školovanja deteta usled teškog zdravstvenog stanja?
U Republici Srbiji osnovno obrazovanje i vaspitanje je obavezno za učenike starosti od šest i po do petnaest godina. Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 84. propisano je da je odgovornost roditelja da dete upiše u osnovnu školu i obezbedi redovnost pohađanja škole.
Istim zakonom, član 3. propisano je da lice sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ima pravo na obrazovanje i vaspitanje koje uvažava njegove obrazovne i vaspitne potrebe u sistemu obrazovanja i vaspitanja, uz pojedinačnu odnosno grupnu dodatnu podršku u nastavi i učenju ili u posebnoj vaspitnoj grupi ili školi, u skladu sa ovim i posebnim zakonom.
Pravilnikom o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju ("Službeni glasnik RS", broj 66/18) uređuje se način organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju. Obrazovno-vaspitni rad za učenike na dužem kućnom lečenju podrazumeva organizovanje nastave individualno za učenika u kućnim uslovima.
Osnovna škola je u obavezi da organizuje obrazovno-vaspitni rad kao poseban oblik rada za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja i vaspitanja na način i pod uslovima utvrđenim pravilnikom.
Roditelj školi podnosi Zahtev koji sadrži razloge zbog kojih je učeniku neophodno organizovati nastavu na kućnom lečenju. Uz zahtev roditelja, škola ministarstvu dostavlja dokumentaciju kojom se dokazuje potreba organizovanja nastave na kućnom lečenju:
1) mišljenje lekara o sprečenosti deteta da pohađa nastavu u školi sa očekivanom dužinom sprečenosti;
2) mišljenje Interresorne komisije koje se odnosi na navedeni period.
Prema roditelju koji ne postupa u skladu sa članom 84. ZOSOV-a, odnosno koji detetu uskraćuje pravo na obrazovanje, osnovna škola je u obavezi da preduzme propisane mere.
Šta je sve potrebno da roditelj prijavi dete na evidenciju rada Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), nakon završetka srednjeg obrazovanja?
Na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) mogu da se prijave:
Osnovna dokumentacija za prijavljivanje:
U slučaju da je za dalji tok u smislu evidencije potrebna i procena radne sposobnosti onda je potrebno da se dostavi dodatna dokumentacija za osobe sa invaliditetom i to:
Da li se može dva puta odložiti detetu polazak u prvi razred osnovne škole?
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (“Sl. glasnik RS”, br. 88/17, 27/18 – dr. zakon, 10/19, 27/18 – dr. zakon i 6/20) članom 18. propisuje da se u prvi razred osnovne škole upisuje svako dete koje do početka školske godine ima najmanje šest i po, a najviše sedam i po godina. U istom članu, stav 3. navedeno je: “Izuzetno, detetu može se odložiti upis u pri razred za godinu dana, u skladu sa posebnim zakonom.”
Članom 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (“Sl. glasnik RS”, br. 55/13, 101/17, 27/18 – dr. zakon i 10/19) propisano je da prvi razred detetu može odložiti škola, a na osnovu mišljenja Interresorne komisije:
“Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta, detetu se može odložiti upis za godinu dana od strane škole, a na osnovu mišljenja Interresorne komisije, koje sadrži dokaze o potrebi odlaganja i predlog mera dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške detetu u periodu do polaska u školu.”
Iz navedenog sledi da se u izuzetno, nakon pribavljanja dokaza i uz dodatno obrazloženje, upis u osnovnu školu deteta starosti šest i po do sedam i po godina može odložiti za godinu dana. Svako naredno odlaganje bi značilo uskraćivanje prava deteta na obavezno obrazovanje.