Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeČlanom 30. Zakona o izboru narodnih poslanika propisana su ograničenja u pogledu sastava organa za sprovođenje izbora između članova i zamenika članova istih. Obzirom da navedenim zakonom nije propisano ograničenje u pogledu imenovanja između sekretara i članova izborne komisije jedinice lokalne samouprave, da li u smislu člana 30. navedenog zakona, u izbornoj komisiji JLS mogu biti imenovani član i sekretar iste koji su rođena braća od zajednickih roditelja (u drugom stepenu pobočne linije krvnog srodstva)?
Član 30. Zakona o izboru narodnih poslanika, koji se shodno primenjuje i na izbor odbornika, propisuje zabranu međusobnog srodstva samo u pogledu članova i zamenika članova izborne komisije.
Imajući u vidu da je članom 33. stav 3. Zakona o izboru narodnih posla propisano da „Republička izborna komisija ima sekretara koga imenuje Narodna skupština Republike Srbije iz reda stručnih radnika svoje službe, koji učestvuje u radu komisije bez prava odlučivanja“, kao i da je članom 30. stav 5. propisano da pravo glasa u Republičkoj izbornoj komisiji ili biračkom odboru ima samo član tog organa, ili, u njegovom odsustvu, zamenik“, jasno je da se sekretar Republičke izborne komisije ne smatra članom izborne komisije u smislu člana 30. Zakona o izboru narodnih poslanika, tako da se ne postavlja pitanje srodstva nekog člana ili zamenika člana izborne komisije sa sekretarom te komisije.
U skladu s iznetim, ne postoje zakonske smetnje da u istoj izbornoj komisiji, kao član i sekretar, budu rođena braća. Ovakvo rešenje ima svoju logiku u zakonskom razlikovanju položaja sekretara u odnosu na članove izborne komisije, s obzirom na to da sekretar ne može da učestvuje u donošenju odluka izborne komisije, već samo može da učestvuje u njenom radu.
Na koji način i da li smeju zaposleni u JLS, ako rade na implementaciji projekta van svog radnog vremena, a maksimalno do 30%, da imaju neku nadoknadu i na koji način bi to finansijska služba mogla da reguliše?
Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je propisana mogućnost dodatka za prekovremeni rad.
Naime, članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je predviđeno sledeće:
„Zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.
Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno.
Poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate.
Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno“.
Dakle, u slučajevima kada zaposleni radi duže od punog radnog vremena, uz izdat pismeni nalog pretpostavljenog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno, ostvaruje pravo na navedeni dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.
Da li lica koja su bila zaposlena u direkciji (za izgradnju) čiji je osnivač bila skupština opštine i nakon gašenja direkcije opština je kao pravni sledbenik preuzela sve poslove i zaposlene iz direkcije i po tom osnovu radnicima se priznaje pravo na minuli rad stečen u direkciji, kao i pravo na isplatu za jubilarnu nagradu za godine provedene i u direkciji, shodno tome ispunjavaju uslov za raspoređivanje u opštinskoj upravi u skladu sa navedenim odredbama (zaposleni u opštinskoj upravi od novembra 2017. godine, prethodno bili na stalnom radu u direkciji preko 10 godina kada ih je preuzela opština)?
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca, posle donošenja novog pravilnika preuzeti zaposleni raspoređuju se na radna mesta koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima. S obzirom da su odredbe stava 3. člana 197. zakona izričite i kao uslovi postavljaju najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, smatramo da se radni staž u direkciji iz koje je preuzet zaposleni ne mogu računati za izuzetno raspoređivanje u skladu sa članom 197. Zakona o zaposlenima u AP i JLS.
Tumčenjem odredbi člana 197. st. 2. i 3. Zakona o zaposelnima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave sledi da lica sa srednjom stručnom spremom mogu biti raspoređena u zvanje mlađeg saradnika, a lica koja imaju 180 ESPB mogu biti raspoređena u zvanje mlađeg savetnika pod propisanim uslovima. Da li osim raspolaganja potrebnim finansijskim sredstvima u budžetu postoji još neko ograničenje za primenu navedenih odredbi?
Članom 197. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
„Raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima, izvršiće se do početka primene ovog zakona.
Ugovori o radu sa nameštenicima, kojima se nastavlja njihov radni odnos, biće zaključeni do početka primene ovog zakona.
Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i položen državni stručni ispit.
Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i položen državni stručni ispit“.
Da bi se izvršilo predmetno raspoređivanje potrebno je da su pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta utvrđena radna mesta, zvanja u kojima su radna mesta razvrstana, potreban broj izvršilaca za svako radno mesto, vrsta i stepen obrazovanja, radno iskustvo i drugi uslovi za rad na svakom radnom mestu. Pored navedenog, kao i obezbeđenih finansijskih sredstava, potrebno je da u kadrovskom planu bude iskazan odgovarajući broj zaposlenih, a prema radnim mestima i konkretnim zvanjima.
Ko daje saglasnost na pravilnik o sistematizaciji radnih mesta u Mesnoj zajednici u slučaju da to pitanje nije regulisano Statutom ili nekim drugim aktom? Da li je to Skupština, opštinsko veće, predsednik opštine?
ZLS je predvideo da se aktom o osnivanju MZ utvrđuju poslovi koje vrši mesna zajednica, organi i organizacija rada organa, način odlučivanja kao i postupak izbora saveta i drugih organa mesne samouprave, zaštita prava u toku izbora i druga pitanja od značaja za rad mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave.
ZLS u članu 75. predviđa da “mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave donosi finansijski plan na koji saglasnost daje nadležni organ opštine, odnosno grada, u skladu sa odlukom o budžetu”. Dakle, MZ nije samostalna u određivanju broja zaposlenih koje se finansiraju iz budžetskih sredstava i neophodna je saglasnost nadležnog organa na finansijski plan MZ kako bi bilo moguće planiranje i finansiranje zaposlenih u MZ. Nadležni organ je određen statutom opštine/grada i prema našim saznanjima, najčešće je to gradonačelnik/predsednik opštine.
Takođe, član 76a je detaljno uredio nadzor nad zakonitošću rada i akata MZ i predvideo mogućnost da nadležni organ poništi akt MZ koji nije u saglasnosti sa statutom, aktom o osnivanju MZ ili drugim opštinskim propisom. Takođe, ZLS predviđa da “organ opštine, odnosno grada određen statutom opštine, odnosno grada, koji vrši nadzor nad zakonitošću rada i akata mesne zajednice predlaže predsedniku opštine, odnosno gradonačelniku obustavljanje finansiranja aktivnosti mesne zajednice u kojima se finansijska sredstva ne koriste u skladu sa finansijskim planom mesne zajednice, odlukom o budžetu ili zakonom”.
Obzirom da ZLS ostavlja mogućnost da se ovim aktom o osnivanju MZ propišu i druga pitanja vezana za rad MZ, mišljenja smo da je moguće da se pomenutim aktom predvide i saglasnosti nadležnih organa JLS na akte mesne zajednice.
Dakle, ukoliko se zaposleni finansiraju usled poveravanja određenih poslova MZ mišljenja smo da nije neophodno predvideti obavezu davanja saglasnosti nadležnog organa na Pravilnik o sistematizaciji radnih mesta u MZ, posebno uzevši u obzir već pomenute oblike kontrole, a posebno obaveznu saglasnost nadležnog organa opštine/grada na finansijski plan MZ.
Takođe, pod pretpostavkom koja bi bila raritet, moguće je i da sama MZ obezbedi sredstva za finansiranje jednog ili više zaposlenih iz donacija ili na drugi zakonom dozvoljen način, te u tom slučaju ne bi ni bilo potrebe da se traži saglasnost nadležnog organa JLS.