Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li JLS u 2021. godini može da primi u radni odnos na neodređeno vreme 3 izvršioca na osnovu dobijene saglasnosti iz 2020. godine i 3 izvršioca bez saglasnosti, prema članu 27 k Zakona o budžetskom sistemu?
Članom 27k Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je između ostalog da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva (stav 1). Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan (stav 2).
Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.
Kako je u skladu sa uredbom posmatrani period kalendarska godina i s obzirom da će ova lica radni odnos zasnovati u 2021. godini ovaj broj će umanjiti mogućnost novog zapošljavanja bez posebnih dozvola i saglasnosti u 2022. godini.
Ukoliko je zaposlenom u JLS u Izveštaju o privremenoj sprečenosti za rad („doznaka“) kao početna dijagnoza navedena šifra koja se odnosi na izolaciju po osnovu bolesti COVID-19 (U 07.2) a kao konačna dijagnoza navedena šifra koja nije u vezi sa bolešću COVID-19 (konačna dijagnoza ne sadrži ustanovljene šifre za COVID-19 U 07.1 ni U 07.2), da li se zaposlenom isplaćuje bolovanje u visini 100% osnovne plate ili u visini od 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci?
Članom 43a u stavu 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 38/19 i 55/20) definisano je da zaposleni ima pravo na naknadu plate u visini od 100% osnovne plate za mesec u kome je privremeno odsustvovao sa rada zbog potvrđene zarazne bolesti COVID-19 ili zbog mere izolacije ili samoizolacije naložene u vezi sa tom bolešću, a koja je nastupila kao posledica neposrednog izlaganja riziku po osnovu obavljanja poslova i radnih zadataka, odnosno službenih dužnosti i kontakata sa licima kojima je potvrđena bolest COVID-19 ili naložena mera izolacije ili samoizolacije.
Dalje, u stavu 2. definisano je da zaposleni ostvaruje pravo iz stava 1. ovog člana tako što se:
Iz navedenog se zaključuje da se naknada plate u skladu sa članom 43a PKU za zaposlene u JLS zaposlenom isplaćuje samo kada mu je potvrđena bolest COVID 19 što i u ovom konkretnom slučaju treba ceniti.
Kako i na koji način je moguće uskladiti koeficijent zaposlenog u JLS i zvanje s obzirom da je odložena primena u delu koji reguliše platne razrede? Da li zvanje mora biti obavezno usklađeno sa koeficientom? Konkretno, zaposleni ima zvanje savetnik od 2016. godine, a koeficijent mlađeg savetnika.
Shodno članu 62. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, u zvanju savetnika obavljaju se složeni poslovi koji su najčešće precizno određeni i podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika sa jasnim okvirom samostalnog delovanja, uz povremeni nadzor neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost da se problemi rešavaju bez pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca i uz obraćanje neposrednom rukovodiocu samo kad je problem složen i zahteva dodatno znanje i iskustvo.
Za rad na poslovima u zvanju savetnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.
Ukoliko zaposleni ispunjava navedene uslove rešenjem mu se utvrđuje zvanje, a koeficijent mora da odgovara zvanju odnosno da bude usklađen sa zvanjem. Kako bi ostvario svoje pravo zaposleni može da se zahtevom obrati i da zatraži usklađivanje koeficijenta u skladu sa zvanjem, a na koje rešenje dalje ima pravo žalbe žalbenoj komisiji, shodno čl. 172. i 174. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Da li se (novom) inspektroru, tj. licu koje je primljeno u radni odnos na radno mesto inspketora, može izdati službena legitimacija pre nego što ploži ispit za inspektora ili se u toj situaciji postupa prema čl. 48. ZoIN (davanje ovlašćenja službeniku koji nije inspektor….)? Da li se lice koje nema položen ispit za inspektora smatra službenikom koji nije inspektor, iako je primljeno na radno mesto inspketora?
Mišljenja smo da se u ovoj situaciji izdaje službena legitimacija, odmah po prijemu u radni odnos na mesto inspektora.
Članom 47. stav 3. Zakona o inspekcijskom nadzoru propisano je da lice na probnom radu koje je radni odnos zasnovalo na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme i lice koje je zasnovalo radni odnos na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme, a nema položen ispit za inspektora u roku od 6 meseci od dana zasnivanja radnog odnosa, a prema stavu 5. istog člana, ako ne položi ispit za inspektora u utvrđenom roku, prestaje radni odnos.
Lice koje je primljeno na radno mesto inspektora, vrši ovlašćenja i dužnosti inpektora i izdaje mu se službena legitimacija. Nije u pitanju službenik koji nije inspketor, a obavlja inspekcijske poslove (čl. 48. ZoIN). Polaganje ispita za inspektora u propisanom roku je raskidni, a ne odložni uslov. Lice koje je zasnovalo radni odnos na neodređeno vreme na radnom mestu inspektora kada položi ispit u propisanom roku, ispunjava uslov i nastavlja da obavlja poslove inspketora, a ako ne položi – prestaje mu radni odnos, jer je nastupio raskidni uslov.
Da li dete koje je rođeno 31.12.2015. godine ima pravo na novogodišnji poklon, i da li je poslodavac dužan da poklon isplati do kraja 2020. godine?
Pravni osnov davanja novogodišnjih poklona za decu zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave sadržan je u Zakonu o radu, Posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave, kao i u opštim aktima jedinice lokalne samouprave (kolektivnom ugovoru poslodavca ili pravilniku).
Članom 119. stav 2. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) propisano je da poslodavac može deci zaposlenog starosti do 15 godina života da obezbedi poklon za Božić i Novu godinu u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana.
Dalje, u skladu sa članom 49. stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 38/2019 i 55/2020) poslodavac je dužan da obezbedi deci zaposlenog do 15 godina života poklon za Novu godinu - novčanu čestitku u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana, u visini utvrđenoj opštim aktom. Pravo iz stava 1. ovog člana obezbeđuje se i deci lica koje je radno angažovano po osnovu ugovora van radnog odnosa kod poslodavca najmanje tri meseca sa prekidima ili neprekidno u kalendarskoj godini u kojoj se obezbeđuje ovo pravo i ako je u ugovornom odnosu na dan ostvarivanja ovog prava.
Poslodavac može svojim opštim aktom (kolektivnim ugovorom, pravilnikom) da utvrdi povodom kog praznika se poklon daje, vrednost poklona, do koje godine starosti dete zaposlenog ima pravo na poklon, da li se poklon daje u novcu ili u robi, datum dodele poklona, kao i druga merila i kriterijume koji su uslov za dobijanje poklona.
U skladu sa napred navedenim, mišljenja smo da pravo na poklon za Novu godinu imaju deca koja u toj godini pune 15 godina, odnosno konkretno u ovom slučaju pravo u 2020. godini na novogodišnji poklon imaju deca rođena 2005. godine (samim tim i deca rođena 31.12.2005. godine). Ukoliko poslodavac nije bio u mogućnosti da isplati ovo davanje u 2020. godini, isplata se može izvršiti i u 2021. godini, s tim da je potrebno voditi računa da se troškovi poklona povodom Nove godine i Božića priznaju u godini kad su isplaćeni, odnosno da je potrebno voditi računa da vrednost poklona zbirno u jednoj kalendarskoj godini, odnosno u 2021. godini, bude niža od neoporezivog iznosa propisanog Zakonom o porezu na dohodak građana. Poslodavac može samo jednom da koristi neoporezivi iznos, tako da ukoliko se drugi poklon daje u istoj godini i isplaćuje iznad neoporezivog iznosa (računajući oba poklona), ima će tretman zarade zaposlenog.