Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeUkoliko je zaposleni radio u Republičkom zavodu za statistiku i Veću za prekršaje, a zatim zasnovao radni odnos u organu JLS, da li se pri utvrđivanju prava na isplatu jubilarne nagrade od strane poslodavca JLS računaju i godine rada u Republičkom zavodu za statistiku i Veću za prekršaje? Zaposleni je u Republičkom zavodu za statistiku i u Veću za prekršaje radio manje od 10 godina i nije isplaćena jubilarna nagrada.
Članom 50. stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ("Sl. glasnik RS", br. 38/19), zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu naknadu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostavruje, s tim što se visina novčane naknade uvećava za 30% i to:
Prema stavi 2. istog člana zaposleni ostavruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostavrivao prava iz radnog odnosa.
Stavom 3. propisano je u slučaju da poslodavac preuzme poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostavrivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnomodnosu kod prethodnog poslodavca.
Kod zaposlenog koji je proveo godine u radnom odnosu u JLS i Republičkom zavodu za statistiku, period proveden u radnom odnosu u Republičkom zavodu za statistiku računa se u period potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu novčanu nagradu, imajući u vidu da Republički zavod za statistiku ima status organa državne uprave (posebne organizacije) u skladu sa Zakonom o ministarstvima ("Sl.glasnik RS", br. 44/14, 45/15, 54/15 i 96/15 - dr.zakon, 62/17) i Zakonom o državnoj upravi ("Sl. glasnik RS", br. 79/05, 101/07, 95/10, 99/14, 30/18 - dr.zakon, 47/18).
Prema tome, ukoliko zaposleni ima ukupno navrđenih 35 godina rada u radnom odnosu u organima JLS i u državnom organu, kao što je to u konkretnom slučaju Republički zavod za statistiku, on ima pravo na jublarnu novčanu u skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS.
Takođe, ukoliko je zaposleni bio u radnom odnosu u Veću za prekršaje i u organu JLS, sabiraju se godine rada za utvrđivanje prava na jublarnu nagradu, imajući u vidu da zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za godine rada provedene u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
Ukoliko je zaposlenom mirovao radni odnos, zbog postavljenja na funkciju u drugoj JLS, u tom slučaju se zaposlenom koji je odrđen broj godina proveo na stalnom radu kao funkcioner u organu u bilo kojojn JLS, u godine rada, potrebne za sticanje prava na jubilarnu novčanu nagradu uračunava i ovaj period.
Ko određuje platu pomoćnika predsednika opštine? Da li pomoćniku predsednika opštine u Pravilniku o sistematizacije odrediti zvanje?
Članom 58. Zakona o lokalnoj samoupravi uređeno je da se statutom opštine može predvideti da se za pojedine oblasti (ekonomski razvoj, urbanizam, primarna zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, poljoprivreda i dr.) postavljaju pomoćnici predsednika opštine. Pomoćnike predsednika opštine postavlja i razrešava predsednik opštine. Pomoćnici predsednika opštine pokreću inicijative, predlažu projekte i sačinjavaju mišljenja u vezi sa pitanjima koja su od značaja za razvoj u oblastima za koje su postavljeni i vrše druge poslove po nalogu predsednika opštine. Pomoćnici predsednika opštine se postavljaju u kabinetu predsednika opštine najduže na period dok traje dužnost predsednika opštine. U opštini do 15.000 stanovnika može biti postavljen jedan pomoćnik predsednika opštine, u opštini do 50.000 stanovnika najviše dva pomoćnika, a u opštini do 100.000 stanovnika najviše tri pomoćnika, u skladu sa podacima poslednjeg popisa stanovništva.
Članom 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da se zaposlenima, u smislu ovog zakona, smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu (u daljem tekstu: zasnivaju radni odnos) radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici. Funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu. Članom 4. istog Zakona je dalje predviđeno da je poslodavac funkcionera, službenika i nameštenika jedinica lokalne samouprave. Za funkcionere u autonomnim pokrajinama, prava i dužnosti u ime poslodavca, vrši skupština autonomne pokrajine, odnosno radno telo skupštine utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine ili izvršni organ autonomne pokrajine, odnosno stručna služba izvršnog organa utvrđena pokrajinskim propisom.
Iz navedenih odredbi se zaključuje da akt o određivanju plate pomoćniku predsednika donosi radno telo skupštine utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine. Što se tiče utvrđivanja plate postavljenih lica u JLS i dalje se primenjuje Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. U skladu sa tim, koeficijenti za obračun i isplatu plata postavljenih lica u organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave utvrđuju se najviše do koeficijenata utvrđenih aktom Vlade iz člana 8. ovog zakona, i to: 1) za postavljena lica u organima teritorijalne autonomije i gradu Beogradu - najviše do koeficijenta za obračun i isplatu plate funkcionera koji rukovodi posebnom organizacijom; 2) za postavljena lica u gradovima najviše do koeficijenta za obračun i isplatu plate sekretara ministarstva; 3) za postavljena lica u opštinama sa preko 60.000 stanovnika - najviše do koeficijenta za obračun i isplatu plate načelnika okruga; 4) za postavljena lica u ostalim opštinama - najviše do 90% koeficijenta za obračun i isplatu plate načelnika okruga. Dalje je Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima propisana visina osnovnog, odnosno dodatnog koeficijenta, kao i uvećanja po osnovu složenosti i odgovornosti poslova.
Što se određivanja zvanja tiče, članom 58. Zakona o lokalnoj samoupravi je predviđeno da se pomoćnici predsednika postavljaju u kabinetu predsednika opštine najduže na period dok traje dužnost predsednika opštine i ne utvrđuje im se zvanje, jer se u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS u zvanja razvrstavaju isključivo izvršilačka radna mesta i radna mesta rukovodioca organizacionih jedinica.
Kako obračunati minuli rad za zaposlene koji su internim konkursom zasnovali radni odnos u Gradskoj upravi, a prethodni radni odnos bio je u ustanovama koje osniva lokalna samouprava (npr. muzej, pozorište, kulturni centar, dom omladine, javna preduzeća)?
U skladu sa članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje. Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine.
Iz navedenog se zaključuje da se pravo na dodatak za minuli rad ne može ostvariti za rad u ustanovama i preduzećima koje osniva JLS iz razloga što to nisu organi JLS.
Sistematizacijom opstinske uprave sistematizovano je mesto inspektora za saobraća kojim se predviđa postupanje inspektora u cilju zaštite lokalnih i nekategorisanih puteva, kao i ulica u naselju. S tim u vezi, potrebno je mišljenje u vezi primene člana 108. Zakona o javnim putevima u pogledu nadležnog inspektora jedinice lokane samouprave koji vrši nadzor nad primenom propisa kojim se uređuje zaštita opštinskih puteva i ulica. S obzirom na to, da u članu 108. piše samo nadležni inspektor, da li je za postupanje nadležan komunalni inspektor koji postupa po Zakonu o komunalnim delatnostima gde se pominje održavanje puteva kao komunalna delatnost ili pak saobraćajni inspektor koji bi postupao po Zakonu o javnim putevima i imao nadležnosti za primenu člana 105. istog zakona?
Članom 2. stav 2. Zakona o komunalnim delatnostima („Sl. glasnik RS“, br. 88/11, 104/16 i 95/18) predviđeno je da se pod komunalnim delatnostima podrazumevaju delatnosti od opšteg interesa, a u stavu 3. kao jedna od komunalnih delatnosti navedeno je i održavanje ulica i puteva (tačka 10)). Saglasno ovom Zakonu, pod održavanjem ulica i puteva u gradovima i drugim naseljima podrazumeva se izvođenje radova kojima se obezbeđuje bezbedno i nesmetano odvijanje saobraćaja i čuva i unapređuje upotrebna vrednost ulica, puteva, trgova, platoa i sl.
Članom 7. Zakona o javnim putevima („Sl. glasnik RS“, br. 41/18 i 95/18) propisano je da jedinica lokalne samouprave uređuje i obezbeđuje obavljanje poslova koji se odnose na izgradnju, rekonstrukciju, održavanje, zaštitu, korišćenje, razvoj i upravljanje nekategorisanim putevima u naselju.
S obzirom na to da, se radi o sistematizovanom radnom mestu inspektora za čije postupanje je predviđena zaštita lokalnih i nekategorisanim puteva, kao i ulica u naselju, mišljenja samo da je za ovo postupanje nadležan komunalni inspektor jer je održavanje puteva komunalna delatnost i on može da bude nadležan za sve komunalne delatnosti. Tada, komunalni inspektor ima prava, obaveze i ovlašćenja saglasno članu 34. Zakona o komunalnim delatnostima. Međutim, ukoliko postoji samo saobraćajni inspektora, onda bi on bio nadležan za održavanje puteva.
Kada se sprovodi interni konkurs, a u upravi nema službenika koji bi ispunjavao uslove kao član komisije u oblasti za koju se popunjava radno mesto, da li se takav član komisije može imenovati van redova zaposlenih u upravi?
Iz odredbi člana 85. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, koji kaže da konkursnu komisiju za sprovođenje internog konkursa imenuje službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije, tako da konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, službenik koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima, zaključuje se da komisiju moraju činiti službenici te uprave.