Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se na ugovore koji su sklopljeni po starom Zakonu o javnim nabavkama (januar, februar 2020.), za izvršenje i izmene ugovora primenjuje novi Zakon o javnim nabavkama? U prelaznim i završnim odredbama definisano je samo za postupke.
U situaciji u kojoj je ugovor zaključen u postupku javne nabavke sprovedenom po Zakonu o javnim nabavkama iz 2012/15 godine, a potrebno je izvršiti njegovu izmenu, primenjuju se odredbe Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), koji je u primeni od 1. jula 2020. godine.
Naime, prelaznim i završnim odredbama Zakona, u članu 239. stav 1, propisano je da će se postupci javnih nabavki koji su započeti pre dana početka primene ovog zakona okončati po propisima po kojima su započeti. Dakle, Zakon je propisao da se na okončanje postupaka javnih nabavki koji su započeti pre dana početka primene ovog zakona primenjuju propisi po kojima su započeti, dok se navedeno ne odnosi na realizaciju ugovora o javnoj nabavci, te proizilazi da se nakon 1. jula 2020. godine na eventualne izmene ugovora o javnoj nabavci koji su zaključeni u postupku javne nabavke sprovedenom po Zakonu o javnim nabavkama iz 2012/15 godine, primenjuju odgovarajuće odredbe Zakona.
Ukazujemo i da na novom Portalu javnih nabavki postoji opcija za objavljivanje obaveštenja o izmeni ugovora koji su zaključeni po ranije važećim propisima, u delu kreiranja novog postupka javne nabavke.
Radi se o javnom preduzeću čiji je osnivač opština, i čiji se broj zaposlenih računa u ukupan dozvoljeni broj zaposlenih opštinske uprave, direktnih i indirektnih korisnika javnih sredstava, odnosno na taj način ne bi se povećao ukupan dozvoljeni broj zaposlenih. Ako je i dalje dozvoljeno koji je pravni osnova za preuzimanje?
Pravni osnov za preuzimanje zaposlenog iz javnog preduzeća u opštinsku upravu ne postoji. Ranija mogućnost putem internog tržišta rada koji su činili svi zaposleni iz svih organizacionih oblika u sistemu lokalne samouprave, prestala je da važi 01.01.2020. godine, kada je prestao da važi Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru.
Što se važećih odredbi o preuzimanju tiče, članom 91. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da organ, služba ili organizacija iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona može preuzeti, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme u drugom organu, službi ili organizaciji kod istog poslodavca.
Poslodavac može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme.
Preuzimanje službenika vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju uz saglasnost službenika koji se preuzima.
Pre preuzimanja iz st. 1. i 2. ovog člana može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Kako javno preduzeće nije poslodavac od koga opštinska uprava može preuzeti zaposlenog u smislu citiranih odredbi, mišljenja smo da nema pravnog osnova za preuzimanje.
U JLS je postavljen sekretar Skupštine i zamenik sekretara Skupštine 2017. godine. Da li sekretar Skupštine koji se nalazi na porodiljskom odsustvu od decembra meseca 2019. godine može biti postavljen za sekretara Skupštine konstituisanjem nove Skupštine, s obzirom da su održani lokalni izbori u 2020. godini?
Lice koje je na porodiljskom odsustvu može biti postavljeno za sekretara skupštine jedinice lokalne samouprave.
Članom 13. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave funkcija prestaje u slučaju: 1. isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen; 2. podnošenja ostavke; 3. razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Što se radnog odnosa tiče, članom 187. Zakona o radu predviđeno je da za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu. Zaposlenom iz stava 1. ovog člana rok za koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme produžava se do isteka korišćenja prava na odsustvo. Rešenje o otkazu ugovora o radu ništavo je ako je na dan donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stava 1. ovog člana ili ako zaposleni u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stava 1. ovog člana i o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlašćenog lekara ili drugog nadležnog organa.
Od značaja je spomenuti i odredbe člana 40. Zakona o lokalnoj samoupravi koje kažu da skupština opštine ima sekretara koji se stara o obavljanju stručnih poslova u vezi sa sazivanjem i održavanjem sednica skupštine i njenih radnih tela i rukovodi administrativnim poslovima vezanim za njihov rad. Sekretar skupštine se postavlja, na predlog predsednika skupštine, na četiri godine i može biti ponovo postavljen. Za sekretara skupštine opštine može biti postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti pravne nauke na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, sa položenim stručnim ispitom za rad u organima uprave i radnim iskustvom od najmanje tri godine. Skupština opštine može, na predlog predsednika skupštine, razrešiti sekretara i pre isteka mandata. Sekretar može imati zamenika koji ga zamenjuje u slučaju njegove odsutnosti. Zamenik sekretara skupštine opštine postavlja se i razrešava na isti način i pod istim uslovima kao i sekretar.
Ako funkcioner bude reizabran, odnosno ponovo postavljen na istu ili sličnu funkciju na konstitutivnoj sednici skupštine, kada mu faktički istog dana prestaje stara funkcija i otpočinje nova funkcija, kako da sačuva mirovanje radnog odnosa, kada nije u mogućnosti da se vrati na rad kod poslodavca gde je u radnom odnosu na neodređeno vreme, a radni odnos mu miruje? Da li je dovoljno da obavesti poslodavca o postavljenju na novu funkciju, te da podnese nov zahtev za mirovanje radnog odnosa zbog postavljenja na novu funkciju?
Da. Zahtev za mirovanje radnog odnosa se podnosi za svako novo postavljenje, izbor ili imenovanje na funkciju.
Kod utvrđivanja prava na platu po prestanku funkcije u skladu sa članom 56. Zakona o platama državnih službenika i nameštenika, u trajanju od tri meseca od dana prestanka funkcije, da li se ovo pravo odnosi i na funkcionere kojima funkcija prestaje istekom mandata, odnosno perioda na koji su izbrani?
Članom 13. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave u slučaju: 1) isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen; 2) podnošenja ostavke; i 3) razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Članom 14. istog zakona predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije. Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona. Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije. Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Dakle, funkcioner kome prestane funkcija protekom vremena na koju je izabran, postavljen ili imenovan ima pravo na naknadu plate tri meseca od dana prestanka funkcije.