Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li može službenik koji je završio poljoprivredni fakultet da radi poslove upravljanje ljudskim resursima?
Članom 47. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano: "Radna mesta službenika, uslovi za rad na njima i broj službenika određuju se Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta."
Članom 58. istog zakona je predviđeno: “Radna mesta i njihovo razvrstavanje po zvanjima uređuju se Pravilnikom.
Pravilnikom se utvrđuju opisi radnih mesta, zvanja u kojima su radna mesta razvrstana, potreban broj izvršilaca za svako radno mesto, vrsta i stepen obrazovanja, radno iskustvo i drugi uslovi za rad na svakom radnom mestu.
U jedinici lokalne samouprave, odnosno gradskoj opštini, Pravilnik usvaja Veće. Pravilnik obuhvata radna mesta i njihovo razvrstavanje u organima, stručnim službama i posebnim organizacijama iz člana 1. ovog zakona.
Načelnik uprave priprema objedinjen predlog Pravilnika iz stava 3. ovog člana, koji dostavlja Veću na usvajanje.
U jedinicama lokalne samouprave u kojima je organ uprave organizovan u više uprava za pojedine oblasti, načelnik uprave u okviru koje se obavljaju opšti, pravni ili normativni poslovi, priprema objedinjen predlog Pravilnika iz stava 4. ovog člana, koji dostavlja Veću na usvajanje”.
Dakle, vrsta i stepen obrazovanja i drugi uslovi za rad za radna mesta, između ostalih, i za radno mesto upravljanja ljudskim resursima se uređuju Pravilnikom, tako da je potrebno da se pogleda koja je utvrđena vrsta i stepen obrazovanja za rad na navedenom radnom mestu u konkretnom Pravilniku.
Da li zaposleni koji je radio u jednoj JLS od 2007. godine kada je prešao u drugu JLS u kojoj radi i danas i pri tom 2017. godine nije ostvario pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina staža, jer mu se pri tadašnjem tumačenju nije računao radni staž u prvoj JLS, nakon usvajanja novog kolektivnog ugovora, ima pravo da mu se retroaktivno isplati jubilarna nagrada koju je ostvario 2017. godine navršavanjem ukupnog radnog staža u oba državna organa (zaposleni je preuzet iz jedne u drugu JLS na osnovu sporazuma između dve JLS)?
Odredbe bivšeg Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe, koji je stupio na snagu u junu 2015. godine, uređivale su prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca. U tom prvobitnom tekstu odrebe o jubilarnoj nagradi našle su se u članu 46(a) i glasile su:
Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 25% pri svakom narednom ostvarivanju tog prava, tako da se isplaćuje:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa;
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog člana uvećane za 25%;
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog člana uvećane za 25%;
4) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog člana uvećane za 25%.
Jubilarnom godinom rada smatra se godina u kojoj zaposleni navršava 10, 20, 30 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira na to u kom organu pokrajinske autonomije i organu jedinice lokalne samouprave je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca koji je prestao da postoji, kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje po pravilu na dan autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Izuzetno od stava 4. ovog člana, zaposlenima koji su stekli pravo na jubilarnu nagradu u 2015. godini do dana stupanja na snagu ovog ugovora, isplata jubilarne nagrade izvršiće se najkasnije do kraja 2015. godine.
Dakle, u ovom osnovnom tekstu jubilarna nagrada se priznavala za rad proveden u radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira na to u kom organu pokrajinske autonomije i organu jedinice lokalne samouprave je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. Ovakvo rešenje zadržalo se do maja 2018. godine, tako da je u konkretnom slučaju 2017. godine navedeno lice imalo pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada.
U svakom slučaju, ne postoji mogućnost retroaktivne isplate jubilarne nagrade iz razloga što se ona isplaćuje u jubilarnoj godini rada.
Da li licu koje je na zameni do povratka imenovanog sa funkcije može da se ponudi aneks ugovora o radu, a da imenovano lice nije potpisalo aneks ugovora (jer nije u mogućnosti zbog mirovanja prava i obaveza po osnovi imenovanja)?
Lice koje je angažovano na određeno vreme radi zamene privremeno odsutnog zaposlenog (čl. 37. stav 4. tačka 1) Zakona o radu) može potpisati aneks ugovora o radu bez obzira da li ga je potpisalo lice čija je zamena.
Da li licu koje je zaposleno na neodređeno vreme u ustanovi kulture, nakon imenovanja istog na funkciju predsednika opstine, može da dok mu miruju prava i obaveze bude ponuđen aneks ugovora o radu zbog sistematizacije nove koja je određena shodno Uredbi o katalogu novih radnih mesta?
Članom 79. stav 1. tačka 4) Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drugačije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca.
Za vreme mirovanja radni odnos traje, ali prava i obaveze iz radnog odnosa se ne ostvaruju sve dok ne prestanu razlozi za mirovanje. U tom smislu, poslodavac zaposlenom može ponuditi aneks ugovora tek nakon što se zaposleni vrati kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava iz radnog odnosa.
Što se zaposlenog koji obavlja poslove na određeno vreme tiče, njemu se može odmah ponuditi aneks ugovora o radu.
Zaposlenom u Opštinskoj upravi je na osnovu drugostepene presude, izrečena kazna kućnog zatvora u trajanju od 1 godine. Da li zaposlenom, s obzirom da je izrečena ova kazna, prestaje radni odnos u OU, u smislu člana 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave? U Zakonu o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera stoji da imenovani, na onovu Odluke direktora uprave može napuštati prostorije u kojima stanuje, radi odlaska na posao, ako krivično delo za koje je osuđen nije u vezi sa radom, te bi, u slučaju da radni odnos ne prestaje po sili zakona zaposleni mogao i dalje dolaziti na posao (pod uslovom da dobije odobrenje).
Članom 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisani su razlozi za prestanak radnog odnosa po sili zakona.
Dakle, službeniku prestaje radni odnos po sili zakona:
Pored razloga iz stava 1. ovog člana službeniku radni odnos prestaje i iz drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca.
Članom 43. Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) je propisano da se učiniocu mogu izreći sledeće kazne:
Članom 45. istog zakona je predviđeno sledeće:
„(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od trideset dana niti duža od dvadeset godina.
(2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog člana izriče se na pune godine i mesece, a do šest meseci i na dane.
(3) Ako učiniocu krivičnog dela izrekne kaznu zatvora do jedne godine, sud može istovremeno odrediti da će se ona izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje posle učinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinio može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja.
(4) Osuđeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora na način predviđen u stavu 3. ovog člana ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora.
(5) Osuđenom za krivično delo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu 3. ovog člana“.
S obzirom da je u konkretnom slučaju i dalje reč o kazni zatvora, u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, imaju se primeniti odredbe člana 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.