Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOdredbama člana 168. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da se prilikom donošenja novog Pravilnika vrši raspoređivanje službenika na odgovarajuća radna mesta, a da se u slučaju promene Pravilnika službenici premeštaju na druga odgovarajuća radna mesta. U skladu sa odredbama navedenog člana, nakon donošenja novog Pravilnika, izvršeno je raspoređivanje službenika na odgovarajuća radna mesta. Izmenom Pravilnika došlo je do promene rednih brojeva pojedinih radnih mesta, dok su nazivi radnih mesta ostali isti. Koju vrstu rešenja treba doneti u slučaju izmene sistematizacije kada nije došlo do promene naziva radnog mesta, već samo do izmene rednih brojeva radnih mesta?
Članom 168. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“U slučaju donošenja novog pravilnika, svi službenici raspoređuju se na odgovarajuća radna mesta u istom zvanju.
Ako novim pravilnikom neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici raspoređuju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
U slučaju promene pravilnika, ako neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
Ako odgovarajuće radno mesto ne postoji, u slučaju donošenja novog, odnosno promene pravilnika, prekobrojni službenik može, uz svoju saglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja, a ako takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen.
Ako se službenik iz stava 4. ovog člana ne saglasi sa raspoređivanjem, odnosno premeštajem rukovodilac donosi rešenje o prestanku radnog odnosa.
Službeniku prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o raspoređivanju, odnosno premeštaju i rešenja kojim se utvrđuje da je službenik neraspoređen.
U slučaju donošenja novog, odnosno izmene pravilnika, službenik može biti raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 133e ovog zakona i druge uslove za rad na tom radnom mestu.
U postupku pripreme pravilnika, poslodavac pribavlja mišljenje reprezentativnog sindikata.
U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja ili premeštaja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština”.
Ukoliko je došlo do promene brojeva pojedinih radnih mesta i ukoliko nije suštinski menjana sadržina Pravilnika, potrebno je izvršiti izmenu rešenja i upodobiti ga sadržini Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta.
Radi se o adresnom šifarniku i nazivima ulica. Na osnovu čega se unosi ime ulice u adresni šifarnik? Na osnovu odluke skupštine opštine o dodeli naziva ulice ili nekog drugog akta? Katastar je nadležan samo za dodelu kućnih brojeva, a ne i za nazive ulica. Da li LPA ima pravni osnov da promeni ime ulice u šifarniku na osnovu podataka Pošte jer su njihovi podaci dosta ažurni? Pojedini upravnici zdrada su menjali oznake kućnih brojeva i dodelili nove, a MUP je menjao o trošku države te podatke u ličnim kartama građana. Na osnovu kog dokumenta se to menja?
U skladu sa Uredbom o adresnom registru ("Sl. glasnik RS", br. 63/2017), nazivi ulica i trgova utvrđuju se odlukom jedinice lokalne samouprave.
U tom smislu i Pošta koja ima svoj adresni registar, treba da ima naziv ulice u skladu sa odlukom svake jedinice lokalne samouprave.
Ažuriranje pdoataka u sistemu LPA može se vršiti u skladu sa podacima Pošte ako se u aplikaciji koristi njihov adresni registar.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kada se stranka obraca državnom organu sa zahtevom-dopisom u kome se žali na komunalnu taksu, da li se u odgovoru na zahtev/dopis potpisuje samo obrađivač predmeta ili je to obaveza i rukovodica odseka?
Članom 39. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da organ postupa u upravnoj stvari preko ovlašćenog službenog lica. Ovlašćeno službeno lice, u smislu ovog zakona, jeste lice koje je raspoređeno na radno mesto koje čine i poslovi vođenja postupka i odlučivanja u upravnoj stvari, ili samo poslovi vođenja postupka ili preduzimanja pojedinih radnji u postupku. Ako službeno lice nije određeno, rešenje u upravnom postupku donosi rukovodilac organa. Organ na pogodan način objavljuje koja su službena lica ovlašćena za odlučivanje u upravnim stvarima, a koja za preduzimanje radnji u postupku pre donošenja rešenja.
U svakom slučaju, u zavisnosti od toga šta je navedeno u zahtevu, mora da se opredeli da li se kao odgovor dostavlja dopis/obaveštenje ili se rešava rešenjem (prema članu 34. ZPPPA o pojedinačnim pravima i obavezama poreskog dužnika iz poreskopravnog odnosa rešava se rešenjem ili zaključkom) ili se to smatra žalbom na rešenje, pa se postupa u skladu sa ZPPPA.
Obrađivač predmeta može da potpiše dopis, obaveštenje ili drugi akt, ako je to lice raspoređeno na radno mesto koje čine poslovi vođenja postupka ili preduzimanja pojedinih radnji u postupku.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li zaposleni koji je bio na bolovanju i nije radio u kontinuitetu dužem od godine dana, a po zaključenju bolovanja dobio rešenje o prestanku radnog odnosa zbog odlaska u invalidsku penziju, ima pravo na naknadu štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora?
Član 76. Zakona o radu predviđa da „U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Naknada iz stava 1. ovog člana ima karakter naknade štete.“
Dakle, zaposlenom pripada naknada štete po osnovu neiskorišćenog godišnjeg odmora bez obzira koji je osnov prestanka radnog odnosa. Ukoliko se radi o prestanku radnog odnosa po sili zakona zbog gubitka radne sposobnosti zaposlenog, u ovoj situaciji zakon predviđa da radni odnos zaposlenom prestaje nezavisno od njegove volje i volje poslodavca, danom pravosnažnosti rešenja kojim je utvrđen prestanak radne sposobnosti. S obzirom na to, da je zaposleni očigledno nesporno stekao pravo na godišnji odmor, te da ga usled neprekidnog bolovanja nije mogao koristiti, zaposlenom pripada novčana naknada u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.
Da li pravo na solidarnu pomoć prema Posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave mogu da imaju i lica radno angažovana po osnovu Ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova i Ugovora o delu?
Članom 1. PKU za zaposlene u JLS predviđeno je da se ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor), uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave, gradskih opština, službama i organizacijama koje osniva nadležni organ jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom zakonu, međusobni odnosi učesnika Ugovora, postupak izmene i dopune Ugovora i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca.
Dalje je članom 3. razrađeno da zaposleni, u smislu ovog ugovora, jesu lica koja su u skladu sa zakonom zasnovala radni odnos u organima, službama i organizacijama iz člana 1. Ugovora. Poslodavac, u smislu ovog ugovora je jedinica lokalne samouprave, (u daljem tekstu: Poslodavac). Pojedina prava u skladu sa Ugovorom ostvaruju lica koja obavljaju rad kod poslodavca. Pojedina prava iz stava 2. člana 3. ovog kolektivnog ugovоra su pravo na plaćeno odsustvo koje ostvaruje lice angažovano po ugovoru u skladu sa članom 21. stav 8. i pravo na poklon za Novu godinu koje ostvaruju deca lica angažovanih po osnovu ugovora u skladu sa članom 49. stav 2.
Član 51. koji govori o pravu zaposlenih na solidarnu pomoć odnosi se na zaposlene, tj. lica koja su u skladu sa zakonom zasnovala radni odnos u organima jedinica lokalne samouprave, gradskih opština, službama i organizacijama koje osniva nadležni organ jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom zakonu.
Dakle, lica angažovana po osnovu ugovora nemaju pravo na solidarnu pomoć u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u JLS.