Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se u slučaju odsustva pomoćnika predsednika zbog korišćenja porodilјskog bolovanja, koji je postavlјen na određeno vreme u skladu sa odredbama Zakona o zaposlenima u AP i JLS, može do njegovog povratka postaviti novo lice na istu funkciju, i da li bi to u tom slučaju bilo povećanje broja pomoćnika iznad zakonom dozvolјenog, ako je već iskorišćeno pravo na postavlјenje 3 pomoćnika?
Shodno čl. 70. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je propisano da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu).
Međutim, čl. 58. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da se statutom opštine može predvideti da se u opštinskoj upravi postavlјaju pomoćnici predsednika opštine za pojedine oblasti (ekonomski razvoj, urbanizam, primarna zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, polјoprivreda i dr.).
Pomoćnici predsednika opštine pokreću inicijative, predlažu projekte i sačinjavaju mišlјenja u vezi sa pitanjima koja su od značaja za razvoj u oblastima za koje su postavlјeni i vrše druge poslove utvrđene aktom o organizaciji opštinske uprave.
Pomoćnike predsednika opštine postavlјa i razrešava predsednik opštine.
U opštinskoj upravi može biti postavlјeno najviše tri pomoćnika predsednika opštine.
Čl. 66. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da u gradskoj upravi može biti postavlјeno najviše pet pomoćnika gradonačelnika.
Dakle, navedenim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi je propisan broj pomoćnika u opštinskoj odnosno gradskoj upravi, što dalјe znači da ne postoji mogućnost da bude postavlјen veći broj pomoćnika nego što je Zakonom predviđeno, a do čega bi došlo ukoliko bi postavili drugog pomoćnika radi zamene odsutnog do njegovog povratka.
Da li je Upravni sud nadležan da odlučuje u sporovima oko postavlјenja i razrešenja pomoćnika predsednika opštine koji po novom Zakonu o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ima status funcionera (zaštita prava po osnovu mandata, odnosno sporovi oko postavlјenja i razrešenja), i u kom roku se podnosi tužba?
U navedenim situacijama može se pokrenuti upravni spor, a u pogledu rokova važe članovi 18. i 19. Zakona o upravnim sporovima, koji glase:
Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavlјanja upravnog akta stranci koja je podnosi ili u zakonom propisanom kraćem roku.
Rok iz stava 1. ovog člana važi i za organ ovlašćen za podnošenje tužbe, ako mu je upravni akt dostavlјen.
Ako organu ovlašćenom za podnošenje tužbe, odnosno zainteresovanom licu nije dostavlјen upravni akt, organ, odnosno zainteresovano lice može podneti tužbu, u roku od 60 dana od dana dostavlјanja upravnog akta stranci.
Ako drugostepeni organ, u roku od 60 dana od dana prijema žalbe ili u zakonom određenom kraćem roku, nije doneo rešenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rešenja, a ne donese ga ni u dalјem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke podnetom drugostepenom organu, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.
Ako prvostepeni organ po zahtevu stranke nije u roku predviđenom zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, doneo rešenje protiv kojeg nije dozvolјena žalba, a ne donese ga ni u dalјem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.
Da li su nameštenici u obavezi da polazu državni ispit, s obzirom da član 3. stav 4. Zakona o zaposlenima u AP i jedinicama lokalne samouprave kaže da je nameštenik lice koje zasniva radni odnos radi obavlјanja pratećih, pomoćno-tehničkih poslova u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave i samim tim nije službenik? Članom 3. Uredbe o programu i načinu polaganja državnog stručnog ispita propisuje se: Državni stručni ispit obavezan je da polaže državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme, ako nema položen državni stručni ispit, odnosno drugi odgovarajući ispit u skladu sa zakonom ili se nalazi na probnom radu i pripravnik u organu iz člana 1. ove uredbe (u dalјem tekstu: kandidat).
Članovima 131. i 132. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je propisano:
Službenik, koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme dužan je da ima položen državni stručni ispit.
Službenik koji ima položen stručni ispit za zaposlene u državnim organima ne polaže državni stručni ispit.
Uz državni stručni ispit, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa može se predvideti i polaganje posebnog stručnog ispita, odnosno drugog odgovarajućeg ispita u skladu sa zakonom.
Poseban stručni ispit, osim pravosudnog ispita, ne zamenjuje državni stručni ispit.
Državni stručni ispit se polaže na način, u postupku, pred organom, odnosno komisijom i u rokovima koji su propisani aktom Vlade kojim se uređuju program i način polaganja državnog stručnog ispita za sve državne organe.
Dakle, shodno odredbama Zakona o zaposlenima u AP i JLS, kao i Uredbe o programu i načinu polaganja državnog stručnog ispita, nameštenici nemaju obavezu polaganja državnog stručnog ispita.
Kod izrade Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta moramo voditi računa o ograničenju radnih mesta u zvanju samostalnog savetnika. Shodno članu 34. Uredbe u zvanju samostalnog savetnika može biti 20% službenika. Naše pitanje je da li je 20% službenika od sistematizovanih radnih mesta u Pravilniku ili popunjenih i da li se računaju samo radna mesta u Pravilniku predviđena za rad službenika ili i radna mesta u Pravilniku gde poslove vrše nameštenici?
Na osnovu čl. 34. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u AP i JLS pravilnikom može biti određeno da na radnim mestima u zvanju višeg savetnika radi najviše do 10% službenika, a u zvanju samostalnog savetnika radi najviše do 20% službenika. Dakle, reč je o 20% u odnosu na broj službenika, a ne u odnosu na broj službenika i nameštenika i to u odnosu na broj sistematizovanih radnih mesta.
Kada se prima u radni odnos na određeno vreme shodno članu 70.stav 1. tačka 5 zakona lice koje nema radnog iskustva u državnoj upravi i nema položen stručni ispit , da li se u rešenju kod određivanja koeficijenta za obračun i isplatu plate utvrđuje i zvanje i da li ta lica imaju obavezu polaganja stručnog ispita?
Shodno čl. 131. Zakona o zaposlenima u AP I JLS službenik, koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme dužan je da ima položen državni stručni ispit. Na osnovu navedene odredbe dužnost da imaju položen državni stručni ispit nemaju službenici koji zasnivaju radni odnos na određeno vreme.