Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePoštovani, potrebno je da nam date mišljenje koje se odnosi na ispravke u matičnoj knjizi rođenih. Naime, stranka je podnela zahtev za ispravku upisanog podatka u MKR za svog brata koji je preminuo 2014.godine navodeći da je ispravka neophodna radi ostavinske rasprave. U naknadim upisima i zabeleškama stoji da je lice umrlo 2014.godine. Da li se onda može vršiti ispravka u knjizi rođenih za umrlo lice?
Član 21. Zakona o matičnim knjigama („Sl. glasnik RS“, br. 20/2009, 145/2014 i 47/2018) propisuje da se u matične knjige upisuju podaci o činjenicama koje su prijavljene, odnosno podaci sadržani u aktu nadležnog organa ili ustanove. Ako postoji osnovana sumnja da je podatak koji se upisuje u matičnu knjigu netačan, matičar je dužan da ga proveri pre upisa.
Članom 30. istog zakona propisano je da greške u matičnim knjigama koje su uočene pre zaključenja upisa, ispravlja matičar, u skladu s propisom kojim se uređuje način vođenja matičnih knjiga, dok je članom 31. propisano da greške u matičnim knjigama koje su uočene posle zaključenja upisa, matičar može ispraviti samo na osnovu rešenja nadležnog organa, tj. na osnovu rešenja opštinske/gradske uprave. Međutim, od ove obaveze, zakon je predvideo izuzetak. Naime, ako je u Registar matičnih knjiga pogrešno upisan podatak zbog tehničke ili očigledne greške ili greške u prijavi, opštinska/gradska uprava vrši ispravku greške nastale nakon zaključenja elektronskog upisa, a pre upisa u papirni oblik, s tim da se datum i tekst ispravke beleži u okviru Registra matičnih knjiga.
Postupak ispravke greške vodi se po službenoj dužnosti ili na zahtev stranke, odnosno lica koje za to ima neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes, u skladu s propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak (član 32. Zakona o matičnim knjigama).
Shodno zakonskim odredbama ne postoje prepreke ili utvrđena ograničenja prilikom sprovođenja postupka ispravke grešaka u matičnim knjigama.
Dakle, greške se mogu ispravljati u matičnim knjigama, nevezano od toga koji je status lica. Ako se greška nalazi u matičnoj knjiži rođenih (a radi se o umrlom licu), ispravka greške je moguća. Ukoliko je u pitanju tehnička greška, takvu grešku može ispraviti i sam matičar bez posebnog rešenja nadležnog organa. Međutim, ukoliko je u pitanju greška u pogledu podatka koji se upisuje u matičnu knjigu rođenih, tu ispravku matičar može uraditi samo na osnovu rešenja nadležnog organa.
Dakle, postupak ispravke greške može se pokrenuti i na zahtev lica koje za to ima neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes, i u skladu s propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak, nadležni organ tj. opštinska/gradska uprava dužna je da donese rešenje kojim se odobrava ispravka greške u MKR koju vrši matičar.
Da li načelnik ili zamenik načelnika opštinske uprave koji su u drugom mandatu izabrani po Zakonu o zaposlenima u autonomnim pokrajnama i jedinicama lokalne samouprave putem javnog konkursa treba da prodju program obuke za službeniike na položaju koji se prvi put postavljaju na položaj i da li se na njih u slučaju da ne treba da prolaze navedeni program obuke jer nisu prvu put postavljeni na položaj (ali jesu po Zakonu o zaposlenima...) primenjuje član 99.stav 1 Zakona "Službenik na položaju može posle proteka vremena na koje je postavljen, biti ponovo postavljen na isti položaj bez javnog konkursa, ako je pohađao program obuke utvrđen za službenike koji se prvi put postavljaju na položaj" ili stav 2 "Ako konkursni postupak za popunjavanje položaja nije pokrenut u roku iz člana 95. stav 3. ovog zakona, službenik se posle proteka vremena na koji je postavljen, postavlja na isti položaj bez javnog konkursa". Dakle pitanje je da li je potrebno da pohadjaju program obuke i da li se po isteku mandata sprovodi javni konkurs?
Članom 99. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne smouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) između ostalog je predviđeno i da službenik na položaju može posle proteka vremena na koje je postavljen, biti ponovo postavljen na isti položaj bez javnog konkursa ako je pohađao program obuke utvrđen za službenike koji se prvi put postavljaju na položaj. Ako konkursni postupak za popunjavanje položaja nije pokrenut u roku iz člana 95. stav 3. ovog zakona, službenik se posle proteka vremena na koji je postavljen, postavlja na isti položaj bez javnog konkursa.
U članu 42. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaposlenima u autonomni pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 92/2023) predviđeno je da se uslov u pogledu pohađanja obuke iz člana 20. ovog zakona za ponovno postavljenje na položaj ne odnosi na službenike koji su postavljeni na položaje pre početka primene ovog zakona.
Imajući u vidu gore navedeno, u ovom slučaju službenik na položaju nije dužan da pohađa program obuke utvrđen za službenike koji se prvi put postavljaju na položaj i mora biti postavljen na isti položaj bez javnog kokursa, ako se konkursni postupak za popunjavanje položaja ne oglasi najkasnije 90 dana pre siteka vremena na koje je službenik na položaju postavljen.
Da li se minuli rad iz osnovne skole računa u minuli rad u opštinskoj upravi?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
S obzirom da osnovna škola nije državni organ, organ autonomne pokrajine, niti organ jedinice lokalne samouprave već obrazovna ustanova, zaposleni u organu jedinice lokalne samouprave ne mogu ostvarivati pravo na minuli rad za godine provedene u osnovnoj školi.
Kojim aktom odgovoriti na molbu za predlog izmene zvanja -odgovorili bismo negativno, u kojim clanovima je sadrzano pojasnjenje ?
Članom 4. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) predviđeno je da za službenike i nameštenike u jedinicama lokalne samouprave, prava i dužnosti u ime poslodavca, vrši načelnik gradske ili opštinske uprave ako je obrazovana kao jedinstven organ, odnosno načelnik uprave za pojedine oblasti, ili načelnik uprave gradske opštine (u daljem tekstu: načelnik uprave), odnosno rukovodilac koji rukovodi službom ili organizacijom iz člana 1. ovog zakona, ili organ nadležan za njegovo postavljenje.
Dakle, o molbi službenika za raspoređivanje na radno mesto u neposredno više zvanje odlučiće načelnik gradske uprave rešenjem. Na to ukazuje član 193. Zakona o radu u kome se kaže da se zaposlenom u pisanom obliku dostavlja rešenje o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti, sa obrazloženjem i poukom o pravnom leku.
O tome na koji način službenici u organima jedinice lokalne samouprave mogu napredovati govore članovi 133đ i 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
U martu tekuće godine ostalo je upražnjeno radno mesto odlaskom službenika u starosnu penziju.Obzirom da nije bilo odliva radne snage u prethodnoj 2024. godini (tako da nema dozvoljenog prostora od 70% u smislu člana 27k Zakona o budžetskom sistemu za prijem jednog lica u radni odnos), a da nije bilo ni priliva u tekućoj godini, da li je potrebna saglasnost od strane Komisije za prijem 1 lica u radni odnos na neodređeno vreme na upražnjeno radno mesto, imajući u vidu da postoje sredstva u masi za zapošljavanje 1 lica?
Članom 27k. stav 1 Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2026. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Dakle, novo zapošljavanje u javnom sektoru ne zavisi samo od raspoloživih sredstava za plate i upražnjenog radnog mesta, već i od mehanizma za kontrolu zapošljavanja sadržanog u stavu 1. navedenog člana Zakona o budžetskom sistemu. U ovom konkretnom slučaju priliv novozaposlenih nije moguć u tekućoj godini na osnovu odliva u tekućoj godini, već bi za novo zapošljavanje u tekućoj godini morala da postoji saglasnost komisije Vlade, s obzirom da u prethodnoj godini nije bilo odliva. Odliv iz tekuće godine će se uzeti u obzir prilikom određivanja mogućeg priliva bez posebnih dozvola i saglasnosti u narednoj kalendarskoj godini.