Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeČemu služi Registar administrativnih postupka? Da li je Registar administrativnih postupaka isto što i ePisarnica?
Registar administrativnih postupka (RAP) je jedinstvena, centralizovana, elektronski vođena evidencija o postupcima koji se sprovode u Republici Srbiji i administrativnim zahtevima za poslovanje, a u koju se podaci unose i čuvaju u skladu Zakonom o Registru administrativnih postupaka („Službeni glasnik RS”, br 44/21) i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona, kako bi zainteresovani privrednici i građani mogli jednostavno i lako da budu informisani o svemu što im je potrebno da bi ostvarili određeno pravo ili ispunili obavezu. RAP i ePisarnica imaju različite namene. RAP pruža informacije o postupcima: kome je namenjen postupak, kako pokrenuti postupak, koja dokumenta treba podneti, koliki su troškovi koje stranka treba da plati, u kom roku će organ odlučiti o zahtevu stranke i druge bitne informacije, dok je ePisarnica namenjena za prijem podnesaka, dostavljanje predmeta organizacionim jedinicama i obrađivačima predmeta, kao i praćenje tokova kretanja predmeta.
Da li predstavnik sistema zdravstva koji je penzionisan, a zatim angažovan od strane zdravstvene ustanove kao zaposleni po ugovoru (lekar pedijatar, inače predsednik IRK), može i dalje da bude stalni član IRK?
Može, dokle god je angažovan od strane zdravstvene ustanove.
Da li IOP2 može da se da i za pojedinačni predmet?
Da, može. Član 7. stav 1. tačka 2. Pravilnika o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovo praćenje i vrednovanje (“Sl. glasnik RS”, br. 74/2018) definiše pojam IOP2, kao vrste IOP-a koji može planirati prilagođavanje ishoda obrazovanja iz jednog, više ili svih predmeta.
Kako se u praksi sprovodi praćenje realizacije predloženih mera podrške?
Pružaoci datih vidova podrške dostavljaju izveštaje, a svaki član IRK je dužan da prati realizaciju predloženih mera u oblasti iz koje i sam dolazi za svako dete, što je u skladu sa član 10. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom („Sl.glasnik RS“, br. 80/2018).
Da li roditelj, ako dete ima ličnog pratioca, treba da podnese zahtev IRK ako više ne želi taj vid podrške za svoje dete?
Ne, ne treba. Pružanje podrške – lični pratilac deteta (kao i drugi vidovi podrške) se prate, i član IRK prati svaki vid podrške iz sistema iz kog je taj vid podrške dat, a član dolazi. Izveštaje o pružanju podrške, kao i o rezultatima iste, članu IRK dostavljaju pružaoci podrške i ukoliko do prekida podrške dođe, pružalac podrške/usluge daje i obrazloženje, što je u skladu sa članom 10. stav 1. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom („Sl.glasnik RS“, br. 80/2018).
Dakle, za prekid bilo kog vida podrške koja se pruža detetu, učeniku, odraslom ne treba ponovo pokretati postupak koji se okončava donošenjem Mišljenja IRK.