Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeTumacenje Člana 22 Zakona o lokalnim izborima u vezi imenovanja zamenik sekretara opštinske izborne komisije, da li može da bude imenovan za zamenik sekretara op[tinske izborne komisije lice koji je diplomirani pravnik, a koji nije zaposlen u opštinskoj upravi u svojstvu sekretara, zamenika sekretara skupštine, načelnik ili, zamenik načelnika opštinke uprave, ili lice iz reda zaposlenih u opštinskoj upravi.
Članom 22. stav 3. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da „za sekretara i zamenika sekretara izborne komisije mogu da budu imenovani sekretar skupštine, zamenik sekretara skupštine, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave, zamenik načelnika opštinske, odnosno gradske uprave ili lice iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koje ima visoko obrazovanje u oblasti pravnih nauka.
Navedeno znači da za zamenika sekretara opštinske/gradske izborne komisije mogu da budu imenovani:
- sekretar skupštine opštine/grada ili
- zamenik sekretara skupštine opštine/grada ili
- načelnik opštinske/gradske uprave ili
- zamenik načelnika opštinske/gradske uprave ili
- lice zaposleno u opštinskoj/gradskoj upravi sa visokim obrazovanjem u oblasti pravnih nauka (diplomirani pravnik).
Iz navedenog proističe da za zamenika sekretara opštinske/gradske izborne komisije može da bude imenovan samo neko iz reda navedenih lokalnih funkcionera ili neko od diplomiranih pravnika koji su zaposleni u opštinskoj/gradskoj upravi konkretne opštine/grada
Da li postoje zakonska ograničenja da zaposleni u JLS (Opštinska uprava) na poslovima komunalnog inspektora bude dodatno radno angažovan uz saglasnost poslodavca na poslovima predavača u auto školi?
Shodno članu 40. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) službenik je dužan da o svom dodatnom radu obavesti poslodavca. Službenik može, uz pismenu saglasnost poslodavca, van radnog vremena da radi za drugog poslodavca ako dodatni rad nije zabranjen posebnim zakonom ili drugim propisom, ako ne stvara mogućnost sukoba interesa ili ne utiče na nepristrasnost rada službenika. Poslodavac vodi evidenciju o dodatnom radu i saglasnostima iz stava 2. ovog člana.
Dalje se u članu 41. istog zakona kaže da saglasnost za dodatni rad službenika daje poslodavac. Saglasnost poslodavca nije potrebna za dodatni naučnoistraživački rad, objavljivanje autorskih dela i rad u kulturno-umetničkim, humanitarnim, sportskim i sličnim udruženjima, ali je službenik dužan da o dodatnom radu obavesti rukovodioca, odnosno organ nadležan za postavljenje narednog dana od dana početka obavljanja dodatnog rada. Poslodavac o davanju pisane saglasnosti iz stava 1. ovog člana odlučuje u roku od tri dana od dana dostavljanja zahteva službenika za dobijanje saglasnosti. Poslodavac može zabraniti rad iz stava 2. ovog člana ako se njime onemogućava ili otežava rad službenika, šteti ugledu poslodavca, odnosno stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnost rada službenika. O davanju saglasnosti za dodatni rad službenika na položaju i zabrani dodatnog rada odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje u roku od 10 dana od dana dostavljanja zahteva službenika.
S obzirom da u ovom konkretnom slučaju angažovanje komunalnog inspektora kao predavača u auto školi ne stvara mogućnost sukoba interesa ili da utiče na nepristrasan rad službenika, smatramo da ne postoje ograničenja da se odobri ovaj dodatni rad službenika.
Da li lice koje je bilo zapošljeno u školi na neodređeno vreme a koje je postavljeno za Službenika na položaju(Načelnika gradske uprave) u jedinici lokalne samouprave, a na osnovu Zakona o zaposlenima u AP i JLS, ima pravo na mirovanje radnog odnosa kod prethodnog poslodavca, tj.škole ili to pravo pripada samo funkcionerima?
U smislu Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu. Službenik je zaposleno lice koje profesionalno obavlja stručne poslove iz nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave ili sa njima povezanih opštih pravnih poslova, informatičkih, materijalno-finansijskih, računovodstvenih i administrativnih poslova. Službenik je zaposleno lice na izvršilačkom radnom mestu kao i na radnom mestu službenika na položaju.
Članom 12. stav 1. istog zakona predviđeno je da danom izbora, imenovanja, odnosno postavljenja, funkcioneru miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada kod poslodavca kod koga je bio u radnom odnosu do izbora, imenovanja, odnosno postavljenja na funkciju.
Kako službenik na položaju – načelnik uprave - ne ulazi u krug funkcionera, tako nema pravo na mirovanje radnog odnosa kod poslodavca kod koga je bio u radnom odnosu do postavljenja na položaj.
Da li je za preuzimanje zaposlenog iz Grada u Gradsku opštinu potrebna saglasnost Komisije Vlade?
Da, za svako novo zapošljavanje kod korisnika javnih sredstava je potrebna saglasnost komisije, shodno članu 27k Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020, 118/2021, 138/2022, 118/2021 - dr. zakon, 92/2023 i 94/2024). Na primenu ovog pravila nije od značaja što se radi o preuzimanju, s obzirom da za organ u koji se preuzima se to smatra novim zapošljavanjem.
Član opštinskog veća na stalnom radu podneo je zahtev Odboru za administrativno mandatna pitanja za korišćenje godišnjeg odmora za 2024. godinu u trajanju od 17 radnih dana. Proverom kroz kadrovsku evidenciu utvrđeno je da je odbor napravio propust i da nije doneo rešenje u 2024. godini kojim se članu veća utvrđuje pravo na korišćenje godišnjeg odmora za 2024. godinu. Da li odbor može da u 2025. godini ispravi učinjeni propust i donese rešenje kojim će se utvrditi pravo na korišćenje godišnjeg odmora za 2024. godinu, imajući u vidu odredbe Zakona o radu kojima je propisano da se rešenje o korićenju odmora donosi u kalendarskoj godini u kojoj se ostvaruje navedeno pravo? Ukoliko može da se isto donese, da li se utvrđuje u celosti od 27 radnih dana?
Članom 70. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) predviđeno je da zaposleni ima pravo na godišnji odmor u skladu sa ovim zakonom. Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu zarade. Zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.
Članom 73. istog zakona se dalje kaže da se godišnji odmor koristi jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa ovim zakonom. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni ima pravo da godišnji odmor koristi u dva dela, osim ako se sa poslodavcem sporazume da godišnji odmor koristi u više delova. Zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta - ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.
S obzirom da se u ovom konkretnom slučaju radi o propustu poslodavca da donese rešenje o godišnjem odmoru zaposlenog, Stručna služba SKGO smatra da bi bilo ispravno postupiti u cilju ostvarivanja prava zaposlenog na godišnji odmor i naknadno doneti rešenje o godišnjem odmoru za 2024. godinu. Svakako, preporučujemo da se po ovom pitanju obratite Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u čijoj je nadležnosti davanje mišljenja na primenu propisa o radu.