Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je poslodavac u obavezi da svakom zaposlenom koji je zbog bolesti odsustvovao sa rada duže od 30 dana, isplati solidarnu pomoć za slučaj duže i teže bolesti zaposlenog?
Pravo na solidarnu pomoć u skladu sa članom 51. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (“Službeni glasnik RS” br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) ostvaruje se po pravilu na zahtev zaposlenog, a u slučaju duže i teže bolesti solidarna pomoć se priznaje na osnovu uredne dokumentacije i u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu organa jedinice lokalne samouprave, a najviše do visine tri prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
Dakle, smatramo da nema automatizma kod priznavanja solidarne pomoći u svakom slučaju bolovanja dužeg od 30 dana.
Da li se za jubilarnu nagradu računa ukupan staž i ako nije u državnim organima a predviđen kolektivnim ugovorom kod poslodavca (opštinskoj upravi)?
U skladu sa odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) u jubilarne godine rada računaju se godine rada provedene u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Da li zaposleni u mesnoj samoupravi na mestu sekretara mesne zajednice ima pravo na jubilarnu nagradu nakon navršenih 40 godina rada?
Zakon o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) u članu 3. definiše pojam zaposlenog u organima jedinice lokalne samouprave i kaže da se zaposlenima, u smislu ovog zakona, smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici. Funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu. Službenik je zaposleno lice koje profesionalno obavlja stručne poslove iz nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave ili sa njima povezanih opštih pravnih poslova, informatičkih, materijalno-finansijskih, računovodstvenih i administrativnih poslova. Službenik je zaposleno lice na izvršilačkom radnom mestu kao i na radnom mestu službenika na položaju. Nameštenik je lice koje zasniva radni odnos radi obavljanja pratećih, pomoćno-tehničkih poslova u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave.
Isti zakon u stavu 4 člana 1. kaže da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu.
Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) u članu 1. kaže da se ovim kolektivnim ugovorom uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave, gradskih opština, službama i organizacijama koje osniva nadležni organ jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom zakonu, međusobni odnosi učesnika Ugovora, postupak izmene i dopune Ugovora i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca.
S obzirom na sve navedeno, zaposleni u mesnoj zajedinici nisu zaposleni u smislu Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave i ne mogu ostvarivati prava iz tog ugovora, samim tim ni pravo na jubilarnu nagradu.
Prilikom isplate jubilarne nagrade za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave i primene člana 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave, da li se za 10 godina rada isplaćuje nagrada u visini mesečne prosečne zarade ili se taj iznos uvećava za 30%, shodno stavu 1.?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.“
Dakle, u pogledju visine jubilarnu novčanu nagrade za 10 godina rada u radnom odnosu kolektivni ugovor je jasan – isplaćuje se u visini mesečne prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, dok se ona uvećava za 30% pri svakom narednom ostvarivanju ovog prava.
Članom 29. Zakona o lokalnim izborima propisana su merila za imenovanje biračkog odbora u stalnom sastavu. Obzirom da u Skupštini opštine postoje samo 2 odborničke grupe, jedna koja broji 39 odbornika i druga koja broji 6 odbornika (ukupno 45 odbornika), te kada se ispoštuje princip da se odborničkoj grupi koja ima više od polovine od ukupnog broja odbornika dodeli šta joj pripada po stavu 2. člana 29. Zakona, da li je obaveza da se sva preostala mesta dodele drugoj manjoj odborničkoj grupi (od 6 članova) ili se pak u raspodeli ostalih mesta pored manje i jedine odborničke grupe može opet srazmerno zastupljenosti dodeliti i većoj odborničkoj grupi?
Članom 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da „odbornička grupa koja na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu ima više od polovine od ukupnog broja odbornika predlaže u jednoj polovini biračkih odbora predsednika i dva zamenika člana, a u drugoj polovini biračkih odbora predlaže zamenika predsednika, jednog člana i zamenika drugog člana, dok se preostala mesta u biračkim odborima raspodeljuju ostalim odborničkim grupama srazmerno njihovoj zastupljenosti u skupštini na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu.“.
Primenjujući ovu odredbu na konkretni slučaj, proisteklo bi da bi manjoj odborničkoj grupi trebalo da pripadne srazmeran deo od preostalih mesta u stalnom sastavu biračkih odbora, te ostaje otvoreno pitanje ko bi, u tom slučaju, imao pravo da predloži preostali broj predsednika, odnosno zamenika predsednika, članova i zamenika članova stalnog sastava biračkih odbora.
Mišljenja smo da nema osnova da se u tu raspodelu uključi veća odbornička grupa, s obzirom na to da je njeno učešće u predlaganju lica u biračke odbore decidno i jasno propisano citiranom odredbom člana 29. Zakona o lokalnim izborima.
U traženju mogućeg rešenja, smatramo da bi bilo celishodno i primereno da se shodno primeni rešenje iz člana 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima, koje uređuje predlaganje stalnog sastava lokalne izborne komisije u situaciji kada u skupštini opštine/grada postoje samo dve odborničke grupe.
Naime, član 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima glasi: „Ako u skupštini postoje dve odborničke grupe, veća odbornička grupa predlaže predsednika, zamenika predsednika, članove čiji broj zajedno sa predsednikom nije veći od polovine broja članova izborne komisije i zamenike članova čiji broj zajedno sa zamenikom predsednika nije veći od polovine broja zamenika članova izborne komisije, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave predlaže jednog člana i zamenika člana iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koji imaju iskustva u sprovođenju izbora, dok preostale članove i zamenike članova u izbornoj komisiji predlaže manja odbornička grupa.“.
Shodno navedenom, mišljenja smo da bi u konkretnoj situaciji, načelnik opštinske uprave trebalo da predloži po jednog člana u svakom od biračkih odbora, a da bi preostala mesta a to su dva lica u svakom biračkom odboru (zamenika predsednika i jednog člana u jednoj polovini biračkih odbora, odnosno predsednika i zamenika jednog člana u drugoj polovini biračkih odbora), trebalo da predloži manja odbornička grupa.
Smatramo da bi se na ovaj način ispoštovala i odredba člana 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, kao i duh zakona kroz učešće načelnika opštinske uprave koji je i kroz član 30. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, prepoznat kao potencijalni predlagač lica u stalni sastav biračkih odbora, u slučaju kada neka odbornička grupa ne predloži lice u birački odbor.