Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li JLS ima zakonsko ovlašćenje da za obavljanje poslova turističke organizacije (umesno osnivanja turističke organizacije) osnuje privredno društvo za obavljanje tih poslova?
JLS ne može da osniva pravno lice koje nije turisticka organizacija, vec ako ne osniva turisticku organizaciju onda može da poveri to nekoj vec osnovanoj sluzbi, privrednom društvu odnosno pravnom licu koje se bavi tim poslovima.
Da li je zakonom predviđeno koliko se dugo čuvaju rešenja na osnovu kojih se vrše promene kao arhivska građa, jer je predviđeno naravno da se birački spiskovi čuvaju trajno?
Vođenje i ažuriranje jedinstvenog biračkog spiska predstavlja materiju Zakona o jedinstvenom biračkom spisku („Službeni glasnik RS“, br. 104/09 i 99/11).
Zakon o jedinstvenom biračkom spisku u članu 9. (Rešenja na kojima se zasnivaju promene u biračkom spisku) propisuje:
Zakon o lokalnim izborima ne sadrži odredbe o čuvanju izbornog materijala, tako da se na ovo pitanje shodno primenjuju odredbe Zakona o izboru narodnih poslanika, kako je to propisano članom 8. Zakona o lokalnim izborima.
Tako je članom 53. Zakona o izboru narodnih poslanika (Čuvanje izbornog materijala nakon završetka izbora) propisano:
U skladu sa navedenim, a imajući u vidu da postupanje sa rešenjima koja se donose u postupku vođenja odnosno ažuriranja Jedinstvenog biračkog spiska nije posebno regulisano izbornim zakonodavstvom, upućujemo na to da se na rokove čuvanja navedenih rešenjaprimenjuju propisi kojim je uređeno kancelarijsko poslovanje organa jedinica lokalne samouprave.
Da li je prilikom pokretanja Javnog konkursa za prijem pripravnika neophodno donositi i rešenje o popunjavanju radnog mesta?
Članom 79. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018, i 114/2021) predviđeno je da se radno mesto može popuniti kad se ispune dva uslova: da je radno mesto predviđeno Pravilnikom i da je njegovo popunjavanje predviđeno Kadrovskim planom za tekuću godinu. Kad se oba uslova ispune, načelnik uprave, odnosno rukovodilac organa, službe ili organizacije odlučuje da li je potrebno da se radno mesto popuni.
Članom 125. istog zakona predviđeno je da je pripravnik lice koje poslodavac prima u radni odnos na određeno vreme radi osposobljavanja za samostalan rad u struci, odnosno samostalno obavljanje posla. Poslodavac može zasnovati radni odnos sa pripravnikom ukoliko postoji slobodno radno mesto u skladu sa Kadrovskim planom i ukoliko lice sa kojim zasniva takav radni odnos ima obrazovanje koje je propisano kao uslov za rad na tom radnom mestu.
U članu 94. istog zakona se kaže da se javni konkurs sprovodi radi popunjavanja radnih mesta službenika i nameštenika, kao i za prijem pripravnika.
Uredba o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 95/2016 i 12/2022) u uvodnim odredbama kaže da se ovom uredbom uređuje sprovođenje internog i javnog konkursa za popunjavanje izvršilačkih radnih mesta službenika, javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta službenika na položaju, nameštenika, kao i za prijem pripravnika u organima autonomnih pokrajina, jedinica lokalne samouprave i gradskih opština, kao i za popunjavanje navedenih radnih mesta u službama i organizacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine u smislu člana 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Naposletku, član 3. stav 1. iste uredbe kažu da rukovodilac organa, službe i organizacije u kojoj se radno mesto popunjava, donosi rešenje o popunjavanju radnog mesta sprovođenjem internog, odnosno javnog konkursa, vodeći računa o tome da su ispunjeni svi zakonski uslovi u pogledu dopuštenosti popunjavanja radnog mesta, dok u stavu 2. kaže da rešenje o popunjavanju položaja donosi organ nadležan za postavljenje lica na položaj, odnosno lice koje je nadležno da u skladu sa posebnim propisom predloži kandidata za postavljenje na položaj.
Dakle, imajući sve navedeno u vidu, smatramo da se i u slučaju javnog konkursa za prijem pripravnika donosi rešenje o popunjavanju radnog mesta.
Da li Veće, predsednik opštine, Skupština može da postavi v.d. predsednika Saveta mesne zajednice a da nisu raspisani izbori za savete mesne zajednice? Šta se dešava kada se zakonski rokovi oko isteka mandata savetima mesnih zajednica ne poštuju, i ne raspisuju se izbori za savete, već isti nastavljaju da funkcionišu u nepromenjenom sastavu?
Pitanja u vezi sa mesnim zajednicama, kao oblikom mesne samouprave, uređena su čl. 72. do 77. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon, 47/18 i 111/21 - dr. zakon).
Članom 74. Zakona o lokalnoj samoupravi propisano je, između ostalog, sledeće:
- aktom o osnivanju mesne zajednice, u skladu sa statutom opštine, odnosno grada, utvrđuju se poslovi koje vrši mesna zajednica, organi i organizacija rada organa, način odlučivanja kao i postupak izbora saveta i drugih organa mesne samouprave, zaštita prava u toku izbora i druga pitanja od značaja za rad mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave (stav 1);
- savet mesne zajednice je osnovni predstavnički organ građana na području mesne samouprave (stav 3);
- izbori za savet mesne zajednice sprovode se po pravilima neposrednog i tajnog glasanja na osnovu opšteg i jednakog izbornog prava, u skladu sa aktom o osnivanju (stav 4);
- izbore za savet mesne zajednice raspisuje predsednik skupštine opštine, odnosno grada (stav 5).
Članom 76b istog zakona propisano je sledeće:
- savet mesne zajednice može se raspustiti ako: 1) savet ne zaseda duže od tri meseca; 2) ne izabere predsednika saveta u roku od mesec dana od dana održavanja izbora za članove saveta mesne zajednice ili od dana njegovog razrešenja, odnosno podnošenja ostavke; 3) ne donese finansijski plan u roku određenom odlukom skupštine opštine, odnosno skupštine grada (stav 1);
- odluku o raspuštanju saveta mesne zajednice donosi skupština opštine, odnosno skupština grada na predlog nadležnog organa opštine, odnosno grada koji vrši nadzor nad zakonitošću rada i akata mesne zajednice (stav 2);
- predsednik skupštine opštine, odnosno predsednik skupštine grada, raspisuje izbore za savet mesne zajednice, u roku od 15 dana od stupanja na snagu odluke o raspuštanju saveta mesne zajednice, s tim da od datuma raspisivanja izbora do datuma održavanja izbora ne može proteći više od 45 dana (stav 3);
- do konstituisanja saveta mesne zajednice, tekuće i neodložne poslove mesne zajednice obavljaće poverenik opštine koga imenuje skupština opštine, odnosno skupština grada, istovremeno sa donošenjem odluke o raspuštanju saveta mesne zajednice.
Na osnovu citiranih zakonskih odredbi, a povodom Vaših pitanja, može se zaključiti sledeće:
- Zakonom o lokalnoj samoupravi nije definisano trajanje mandata saveta mesne zajednice, niti u kom roku predsednik skupštine opštine raspisuje izbore za savet mesne zajednice (videti član 74. stav 5. Zakona o lokalnoj samoupravi) što bi, dakle, trebalo da bude uređeno aktom skupštine opštine o osnivanju mesne zajednice, u skladu sa članom 74. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi, tako da se ne može govoriti o tome da u nekom konkrenom slučaju nisu ispoštovani zakonski rokovi oko isteka mandata saveta mesne zajednice;
- Zakon o lokalnoj samoupravi ne poznaje institut vršioca dužnosti predsednika saveta mesne zajednice, već institut poverenika opštine iz člana 76b stav 4. Zakona, koji se postavlja u slučaju raspuštanja saveta mesne zajednice;
- Zakon o lokalnoj samoupravi ne prepoznaje mogućnost neraspisivanja izbora za savete mesnih zajednica, samim tim ni posledice propuštanja predsednika skupštine opštine da izvrši svoju nadležnost da raspiše te izbore, pa i po tom pitanju treba konsultovati akt o osnivanju mesne zajednice ili statut opštine.
Da li službenik koji obavlja poslove javnih nabavki u našoj opštini, može da bude radno angažovan, kao dodatni rad u javnom preduzeću, čiji je osnivač naša opština, za iste poslove na koje je raspoređen u Upravi, odnosno poslove javnih nabavki?
Član 40. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018, 114/2021) kaže da je službenik dužan da o svom dodatnom radu obavesti poslodavca. Službenik može, uz pismenu saglasnost poslodavca, van radnog vremena da radi za drugog poslodavca ako dodatni rad nije zabranjen posebnim zakonom ili drugim propisom, ako ne stvara mogućnost sukoba interesa ili ne utiče na nepristrasnost rada službenika. Dalje se u članu 41. istog zakona kaže da saglasnost za dodatni rad službenika daje poslodavac. Saglasnost poslodavca nije potrebna za dodatni naučnoistraživački rad, objavljivanje autorskih dela i rad u kulturno-umetničkim, humanitarnim, sportskim i sličnim udruženjima. Poslodavac može zabraniti rad iz stava 2. ovog člana ako se njime onemogućava ili otežava rad službenika, šteti ugledu poslodavca, odnosno stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnost rada službenika. O dodatnom radu službenika na položaju odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje.
U pogledu mogućnosti za dodatnim radom službenika, treba spomenuti i odredbe člana 202. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje), kao opšteg propisa o radu, koje kažu da zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada. Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.
Što se ugovora o delu tiče, član 199. stav 1 Zakona o radu kaže da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Iz navedenog proističe da se ugovor o delu ne može zaključiti za poslove koji su sistematizovani kod poslodavca.
Svi navedeni oblici angažovanja su oblici angažovanja službenika kao fizičkog lica. U skladu sa odredbama člana 42. stav 1 Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave službenik ne sme da bude osnivač privrednog društva, preduzeća, javne službe, niti da se bavi preduzetništvom.
Međutim, po pitanju mogućnosti stvaranja sukoba interesa konkretnog dodatnog rada, poslodavac će u postupku davanja saglasnosti ceniti sve okolnosti i činjenice tog slučaja koje su od uticaja na mogućnost stvaranja sukoba interesa. Samo po sebi, angažovanje službenika u javnom preduzeću ne stvara sukob interesa.