Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU pitanju je lice koje je upisano u stalnu listu predavača i drugih realizatora obuka kod NAJU. Da li to lice može da se javi na interni konkurs za predavača posebnog programa u opštini, u kojoj je zaposleno?
Interni konkurs za angažovanje akreditovanih realizatora za tematske celine u oblastima stručnog usavršavanja, kao način angažovanja realizatora, uređen je članom 17. Uredbe o akreditaciji, načinu angažovanja i naknadama realizatora i sprovodilaca programa stručnog usavršavanja u javnoj upravi. U njemu se kaže sledeće:
„Angažovanje realizatora programa obuke za tematske celine oblasti stručnog usavršavanja za koju su akreditovani vrši se putem internog konkursa i to Nacionalna akademija za programe obuke koje ona sprovodi, a drugi korisnici za programe obuke koje samostalno sprovode.
Na internom konkursu ispituje se i ocenjuje model plana obuke za tematsku celinu oblasti stručnog usavršavanja za koju se vrši angažovanje, koji podnosi akreditovani realizator.
Interni konkurs za angažovanje realizatora za pojedinačne tematske celine oblasti stručnog usavršavanja sprovodi se najmanje jednom godišnje.
Interni konkurs pokreće se pozivom koji se dostavlja elektronskim putem realizatorima koji su akreditovani u Nacionalnoj akademiji i upisani u Stalnu listu predavača i drugih realizatora programa obuka prema oblasti stručnog usavršavanja za koju se vrši angažovanje.
Interni konkurs naročito sadrži podatke o oblasti stručnog usavršavanja i tematskoj jedinici, broju potrebnih realizatora i broju planiranih obuka po tematskoj jedinici.
Rok za podnošenje prijava akreditovanih realizatora je 15 dana, od dana pokretanja internog konkursa.
Za programe obuke koji se ne finansiraju iz budžeta Republike Srbije, budžeta autonomne pokrajine, budžeta jedinice lokalne samouprave ili finansijskog plana drugih organa i organizacija iz člana 2. stav 1. Zakona o Nacionalnoj akademiji za javnu upravu, o načinu i uslovima angažovanja akreditovanih realizatora samostalno odlučuje korisnik programa stručnog usavršavanja.“
Nakon bodovanja modela obuke, koji vrši komisija koju je formirao rukovodilac organa u jedinici lokalne samouprave, redosled angažovanja akredtiovanih realizatora je sledeći (čl. 20 Uredbe):
„Akreditovani realizator koji je ostvario najveći broj bodova u tematskoj celini stiče pravo prvenstva prilikom angažovanja za realizatora obuke.
Ako više akreditovanih realizatora ima isti broj bodova, prednost prilikom angažovanja imaju realizatori iz reda državnih službenika, odnosno zaposlenih u organima autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave.
U slučaju sprečenosti realizatora da se odazove pozivu za angažovanje, poziva se naredni akreditovan realizator sa utvrđene rang liste.
Ako akreditovani realizator prvi put učestvuje u internom konkursu njegovo angažovanje se vrši na osnovu vrednovanja modela plana obuke, modela plana koučinga, odnosno modela mentorskog programa i/ili simulacije predavanja, a na svakom sledećem internom konkursu i na osnovu vrednovanja prethodno sprovedenih obuka, vodeći računa o ravnomernom angažovanju svih akreditovanih realizatora za oblast stručnog usavršavanja za koju se vrši angažovanje.“
Dakle, ukoliko je lice zaposleno u opštinskoj upravi akreditovano kao realizator u oblasti stručnog usavršavanja i kao takav dobije poziv za učestvovanje u internom konkursu, on se može prijaviti bez obzira što je zaposlen u toj opštinskoj upravi, jer su svi akreditovani realizatori ravnopravni u postupku internog konkursa u skladu sa članom 17. Uredbe, a takođe može biti i izabrana za realizaciju programa obuke ako ostvari najveći broj bodova. Jedino ograničenje u ovom pogledu je što to lice ne može ujedno biti i član komisije koja ocenjuje model obuke u postupku internog konkursa.
Zamenik predsednika Skupštine je preminuo. Da li na narednoj skupštini može da se donese jedinstveno rešenje kojim će se konstatovati prestanak funkcije odbornika i prestanak funkcije zamenika predsednika skupštine ili je potrebno donositi dva posebna rešenja?
Izbor i prestanak funkcije odbornika i izbor na funkciju zamenika predsednika skupštine jedinice lokalne samouprave su dva odvojena pravna instituta regulisana zasebnim zakonima.
Naime, izbor odbornika regulisan je Zakonom o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, broj 14/22). Istim zakonom su uređena i pitanja u vezi sa prestankom te funkcije.
S druge strane, izbor zamenika predsednika lokalne skupštine regulisan je Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon, 47/18 i 111/21 - dr. zakon).
Iz činjenice da ove dve funkcije uređuju različiti zakoni proističe i činjenica da je prestanak ovih funkcija različito regulisan navedenim zakonima.
Tako je članom 67. stav 1. tačka 2) Zakona o lokalnim izborima propisano da odborniku prestaje mandat ako umre, članom 69. stav 1. istog zakona propisano da skupština donosi odluku kojom konstatuje da je odborniku prestao mandat odmah nakon što primi obaveštenje o razlozima za prestanak njegovog mandata, na sednici koja je u toku, odnosno na prvoj narednoj sednici, dok su odredbama člana 70. stav 1. i člana 71. st. 1. i 2. Zakona o lokalnim izborima propisana pravna sredstva protiv odluka skupštine kojom se konstatuje prestanak mandata, odnosno zbog propuštanja da se donese ta odluka.
S druge strane, na izbor i prestanak funkcije zamenika predsednika skupštine jedinice lokalne samouprave shodno se primenjuju odredbe člana 38. st. 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi o izboru i razrešenju predsednika skupštine, kako je to propisano članom 39. stav 2. istog zakona, pri čemu tim zakonom nije uređena pravna zaštita protiv odluka donetih povodom izbora ili prestanka funkcija kako predsednika skupštine, tako i zamenika predsednika skupštine.
Osim toga, treba ukazati na to da iz odredaba člana 38. st. 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi proističe da funkcije predsednika skupštine i zamenika predsednika skupštine prestaju isključivo razrešenjem, na predlog jedne trećine odbornika, čime pitanje prestanka funkcije predsednika skupštine, odnosno zamenika predsednika skupštine usled smrti pa i u slučaju podnošenja ostavke, ostaje potpuno pravno neuređeno.
Imajući navedeno u vidu, mišljenja smo da bi Skupština opštine Lebane trebalo da, prvo, donese odluku kojom će, u skladu sa članom 67. stav 1. tačka 2) i članom 69. stav 1. Zakona o lokalnim izborima doneti odluku kojom će konstatovati da je odborniku (koji je bio na funkciji zamenika predsednika Skupštine opštine) prestao odbornički mandat nastupanjem smrti. Potom bi, iako to zakonom nije definisano, Skupština opštine trebalo da, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, donese i odluku kojom konstatuje da je zameniku predsednika Skupštine opštine prestala ta funkcija takođe nastupanjem smrti.
Radi se o licu koje je zaposleno na određeno vreme i koristi porodiljsko odsustvo i odsustvo radi nege deteta u trajanju od dve godine. Da li to lice ima pravo na godišnji odmor i za 2022. ili samo za 2021. godinu?
Članom 187. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) predviđeno je da za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu. Zaposlenom se u tom slučaju rok za koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme produžava do isteka korišćenja prava na odsustvo. Rešenje o otkazu ugovora o radu ništavo je ako je na dan donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stava 1. ovog člana ili ako zaposleni u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stava 1. ovog člana i o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlašćenog lekara ili drugog nadležnog organa.
U skladu sa članom 68. istog zakona zaposleni ima pravo na godišnji odmor u skladu sa ovim zakonom. Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu zarade. Zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.
Članom 73. istog zakona je dalje propisano da se godišnji odmor koristi jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa ovim zakonom. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni ima pravo da godišnji odmor koristi u dva dela, osim ako se sa poslodavcem sporazume da godišnji odmor koristi u više delova. Zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta - ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.
Vlada Republike Srbije donela je Zaključak 05 broj 131-2240/2022 koji je preporučila poslodavcima na teritoriji Republike Srbije da zaposlenima koji, zbog prirode posla u vanrednim okolnostima usled epidemije zarazne bolesti COVID-19 ili zbog privremene sprečenosti za rad usled oboljenja od zarazne bolesti COVID-19 ili zbog određivanja izolacije/kućne izolacije u skladu sa zakonom, nisu iskoristili pripadajući godišnji odmor za 2021. godinu omoguće da taj odmor započnu i iskoriste u 2022. godini ili da prvi deo, u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno, iskoriste zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, a preostali deo zaključno sa 30. junom 2023. godine.
Porodiljsko odsustvo i odsustvo radi nege deteta nisu slučajevi odsustva obuhvaćeni navedenim Zaključkom Vlade RS da bi se moglo omogućiti zaposlenoj (koja se vraća sa porodiljskog odsustva ili odsustva radi nege deteta nakon 30. juna) da koristi odmor za 2021. godinu zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, te smatramo da u ovom konkretnom slučaju zaposlenoj pripada samo odmor za 2022. godinu, u skladu sa članom 73. stav 4. Zakona o radu.
Ukoliko zamenik predsednika opštine podnese ostavku na mesto zamenika predsednika opštine i zahtev za dodelu odborničkog mandata, a predsednica Skupštine bude izabrana na mesto zamenice predsednika opštine, da li se smatra da je njeno odborničko mesto upražnjeno pa se postupa po članu 74 Zakona o lokalnim izborima i odbornički mandat dodeljuje u ovom slučaju bivšem zameniku predsednika opštine ili se postupa po članu 72. i mandat dodeljuje sledećem kandidatu sa izborne liste?
Članom 74. Zakona o lokalnim izborima propisano je da odbornik kojem je mandat prestao pošto je izabran na funkciju predsednika opštine, zamenika predsednika opštine ili člana opštinskog veća može po prestanku te funkcije podneti zahtev da mu se ponovo dodeli mandat u istom sazivu skupštine ako postoji upražnjeno odborničko mesto koje pripada njegovoj izbornoj listi.
U konkretnom slučaju, predsednici Skupštine opštine je izborom na funkciju zamenika predsednika opštine prestao mandat odbornika u Skupštini opštine, kako je to propisano članom 43. stav 5. Zakona o lokalnoj samoupravi, što znači da je njeno odborničko mesto postalo upražnjeno i sada je na opštinskoj izbornoj komisiji da to mesto popuni.
Pošto je navdeno da postoji zahtev bivšeg zamenika predsednika opštine da mu se ponovo dodeli odbornički mandat u istom sazivu skupštine, opštinska izborna komisija treba da, primenom člana 74. Zakona o lokalnim izborima, podnosiocu zahteva dodeli mandat koji je prestao novoizabranom zameniku predsednika opštine, naravno pod uslovom da su i podnosilac tog zahteva i novoizabrani zamenik predsednika opštine izabrani za odbornike sa iste izborne liste, kako je to propisano članom 74. Zakona o lokalnim izborima.
Kod korisnika javnih sredstava u 2021. godini radni odnos na neodređeno vreme je prestao jednom zaposlenom. Da li u 2022. godini isti ima pravo da zaposli jedno lice na neodređeno vreme bez traženja saglasnosti Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava?
U skladu sa članom 27k Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020 i 118/2021) između ostalog je predviđeno da u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan. Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.
U ovom konkretnom slučaju, s obzirom da je jednom licu prestao radni odnos u 2021. godini, korisnik javnih sredstava će imati mogućnost da zaposli jedno lice u 2022. godine, ako nije bilo nijednog novozaposlenog na neodređeno vreme u 2021. godini. U tom slučaju od jednog prestanka radnog odnosa nema umanjenja za novozaposlene i 70% u odnosu na to je 0,7, što se zaokružuje na 1.