Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKada rukovodilac organa donese odluku o izboru kandidata, a u pitanju je javni konkurs za namešteničko radno mesto, kao pouka o pravnom sredstvu se upućuje na žalbenu komisiju ili na sud?
Članom 6. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalnih samouprava je utvrđeno da se na prava i dužnosti iz radnog odnosa nameštenika primenjuju opšti propisi o radu i kolektivni ugovori, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Članom 195. Zakona o radu, koji predstavlja lex generalis, je propisano:
„Protiv rešenja kojim je povređeno pravo zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za povredu prava, zaposleni, odnosno predstavnik sindikata čiji je zaposleni član ako ga zaposleni ovlasti, može da pokrene spor pred nadležnim sudom.
Rok za pokretanje spora jeste 60 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava“.
Dakle, uputstvo o pravnom sredstvu bi glasilo da zaposleni može protiv konkretnog rešenja da pokrene radni spor pred nadležnim sudom u roku od 60 dana od dana njegovog dostavljanja.
Da li zaposleni na određeno vreme (radi zamene odsutnog zaposlenog ili povećanja obima posla) ima pravo na otpremninu u slučaju prestanka radnog odnosa zbog odlaska u starosnu penziju?
Uredbom o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika („Sl. glasnik RS“, br. 98/2007 - prečišćen tekst, 84/2014, 84/2015 i 74/2021) predviđeno je da do stupanja na snagu propisa kojima će se urediti prava po osnovu rada u organima lokalne samouprave, izabrana, postavljena i imenovana lica i zaposleni u organima lokalne samouprave ostvaruju pravo na naknadu troškova a zaposleni i pravo na otpremninu shodnom primenom odredaba ove uredbe.
Članom 51. iste Uredbe predviđeno je da državnom službeniku ili namešteniku koji odlazi u penziju isplaćuje se otpremnina u visini 125% od plate koju bi ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina, s tim što ona ne može biti niža od dve prosečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem konačnom objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate.
Kako navedena uredba ne pravi razliku u odnosu na trajanje radnog odnosa službenika ili nameštenika, smatramo da u konkretnom slučaju lica u radnom odnosu na određeno vreme imaju pravo na otpremninu.
Da li se lice koje je radilo u Opštinskoj upravi i bilo raspoređeno na poslovima građevinskog inspektora, a koje je steklo uslov za starosnu penziju u januaru 2022. godine i sada je u penziji, može ponovo angažovati? Ukoliko može, po kom osnovu bi moglo da bude angažovano?
Članom 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano da, između ostalih razloga, službeniku prestaje radni odnos po sili zakona danom navršenja 65 godina života ako ima najmanje 15 godina staža osiguranja.
Dakle, u navedenom slučaju odnosno pod navedenim uslovima službenik ne može zasnovati radni odnos. Ali, Zakonom o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) predviđena je mogućnost rada van radnog odnosa.
Konkretno, članom 197. je propisno da poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa korisnikom starosne penzije.
U svakom slučaju trebalo bi što pre pokrenuti postupak popune radnog mesta, u skladu sa Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Ko je zastupnik javnih preduzeća čiji je osnivač JLS i osnovnih škola, u postupcima pred sudom?
U skladu sa članom 26. stav. 1 tačka 1) Zakona o javnim preduzećima direktor javnog preduzeća predstavlja i zastupa javno preduzeće.
U skladu sa članom 126. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon, 6/2020 i 129/2021) zakonski zastupnik ustanove je direktor te ustanove.
U skladu sa članom 11. stav 2. Zakona o pravobranilaštvu („Sl. glasnik RS“, br. 55/2014) državno pravobranilaštvo pred sudovima, arbitražama, organima uprave i drugim nadležnim organima zastupa državne organe i posebne organizacije koji nemaju svojstvo pravnog lica, državne organe i posebne organizacije koji imaju svojstvo pravnog lica, a čije se finansiranje obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije i javne ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, a čije se finansiranje obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije, u pravnim postupcima u kojima ovi subjekti učestvuju kao stranke ili umešači o čijim imovinskim pravima i obavezama se odlučuje u tom postupku.
Takođe, mišljenje Stručne službe SKGO je da se odredbe čl. 11. st. 2. Zakona o pravobranilaštvu (zastupnik i punomoćnik), mogu shodno primeniti i na javna preduzeća, te u skladu sa navedenim je moguće zastupanje pravobranilaštva lokalne samouprave koja je osnovala javno preduzeće, ali isključivo na osnovu punomoćja koje bi bilo dato od strane zastupanog javnog preduzeća.
Da li je potrebno tražiti saglasnost Komisije za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje za zapošljavanje lica sa invaliditetom na neodređeno vreme, ukoliko je poslodavac (opštinska uprava) već zaposlio maksimalan broj lica na neodređeno vreme u ovoj godini predviđen članom 27k stav 1. Zakona o budžetskom sistemu?
U članu 27k Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020 i 118/2021) kaže se:
„U periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan.
Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.
Počev od 1. januara 2021. godine ukupan broj zaposlenih na određeno vreme (izuzev u svojstvu pripravnika), lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge, kao i posredstvom agencije za privremeno zapošljavanje i lica angažovanih po drugim osnovama, kod korisnika javnih sredstava, ne može biti veći od 10% ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme, osim izuzetno, uz saglasnost tela Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
U ograničenje iz stava 4. ovog člana ne ubrajaju se lica u radnom odnosu na određeno vreme radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka, lica radno angažovana posredstvom Nacionalne službe za zapošljavanje u cilju sprovođenja mera aktivne politike zapošljavanja u skladu sa propisima koji uređuju oblast zapošljavanja (javni radovi i dodatno obrazovanje i obuke), lica angažovana radi realizacije projekata koji se finansiraju sredstvima Evropske unije ili sredstvima donacija, ukoliko se naknade za njihov rad, sa pripadajućim porezima i doprinosima, finansiraju iz ovih izvora, kao i lica angažovana od strane korisnika programa obuke, akreditovanih realizatora obuke koji su upisani u Stalnu listu predavača i drugih realizatora obuka koju vodi Nacionalna akademija za javnu upravu.
Izuzetno od stava 4. ovog člana, korisnik javnih sredstava koji ima manje od 50 zaposlenih na neodređeno vreme može da ima najviše do sedam zaposlenih, odnosno angažovanih lica u smislu stava 4. ovog člana.
Aktom Vlade bliže će se urediti postupak za pribavljanje saglasnosti iz st. 1, 2. i 4. ovog člana.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na sudije, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, nastavno osoblje visokoškolske ustanove i naučno i istraživačko osoblje naučnoistraživačke organizacije akreditovane u skladu sa zakonom, na izabrana, postavljena i imenovana lica u državnim organima i organima jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i na direktore javnih preduzeća, društava kapitala, ustanova i javnih agencija čiji su osnivači Republika Srbija ili jedinice teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave, kao i na osobe sa invaliditetom u skladu sa propisima koji uređuju oblast profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom.
O zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vreme i radnog odnosa na određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad procenta iz stava 1. ovog člana u službama Narodne skupštine, Zaštitnika građana, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Državne revizorske institucije, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Agencije za sprečavanje korupcije, Komisije za kontrolu državne pomoći, Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Komisije za zaštitu konkurencije, Komisije za hartije od vrednosti, Fiskalnog saveta, Regulatornog tela za elektronske medije i Agencije za energetiku Republike Srbije, kao i o tome da ukupan broj zaposlenih, odnosno radno angažovanih iz stava 4. ovog člana kod tih korisnika bude veći od procenta, odnosno broja iz st. 4. i 6. ovog člana odlučuje odbor Narodne skupštine nadležan za administrativno-budžetska pitanja.“
Iz navedenog zaključujemo da se ograničenja predviđena navedenim članom Zakona o budžetskom sistemu ne odnosi na zapošljavanje invalida u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 32/2013 i 14/2022 - dr. zakon).