Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li nameštenik može da pređe na službeničko radno mesto isključivo putem javnog konkursa i koje su druge mogućnosti?
Nameštenik jedino može biti raspoređen na službeničko radno mesto putem javnog konkursa, ako za isti ispunjava sve predviđene uslove i bude kandidat koji je sa najboljim rezultatima ispunio merila za izbor.
Odredbom člana 82a stav 4. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da između ostalih i postavljena lica, pravo na penziju mogu da ostvare ispunjenjem uslova za sticanje prava na starosnu penziju-dakle, za vreme trajanja osiguranja. Da li zameniku pravobranioca koji stiče uslov za ostvarivanje prava na penziju jer navršava 63 godine i 6 meseci života i ima dovoljan staž osiguranja, i podnese zahtev za ostvarivanje tog prava, prestaje funkcija i radni odnos ili može da obavlja funkciju do isteka mandata, bez saglasnosti poslodavca?
Članom 6. stav 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS”, broj 21/16, 113/17- dr.zakon, 95/18 i 114/2021) predviđeno je da se na prava i dužnosti funkcionera i službenika koji nisu uređeni ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom, primenjuju opšti propisi o radu i Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave, kao i kolektivni ugovor kod poslodavca.
S tim u vezi, članom 13. Zakona propisano je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave funkcija prestaje u slučaju isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen, podnošenja ostavke ili razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Članom 82a Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US, 86/2019, 62/2021, 125/2022, 138/2022 i 76/2023) predviđeno je da se pravo na starosnu penziju, prevremenu starosnu penziju ostvaruje posle prestanka osiguranja. Prestankom osiguranja u smislu stava 1. ovog člana smatra se i raniji prestanak osiguranja, ako se lice u trenutku podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na starosnu ili prevremenu starosnu penziju nalazi u osiguranju, pod uslovom da je taj zahtev podnet pre isteka roka od šest meseci od dana ponovnog stupanja u osiguranje. Prestankom osiguranja u smislu stava 1. ovog člana za osiguranika koji istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova smatra se prestanak osiguranja po osnovu koga je prioritetno osiguran u skladu sa članom 10. ovog zakona. Izuzetno od stava 1. ovog člana, osiguranici iz člana 12. stav 1. tačka 1) ovog zakona koji obavljaju delatnost u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad privatnih preduzetnika, osiguranici iz člana 14. stav 5. ovog zakona i osiguranici koji su izabrana, imenovana ili postavljena lica, kao i lica koja su hranitelji u skladu sa zakonom, pravo na starosnu penziju ili prevremenu starosnu penziju mogu ostvariti ispunjenjem uslova za sticanje prava na starosnu penziju ili prevremenu starosnu penziju.
Dakle, izabrana, imenovana i postavljena lica ostvaruju pravo na penziju ispunjenjem uslova za sticanje prava na starosnu ili prevremenu starosnu penziju, što u konkretnom slučaju znači da lice može da nastavi da obavlja funkciju do njenog prestanka i da ostvari pravo na starosnu penziju.
Da li se u slučaju ostavke direktora javnog preduzeća, o toj tački raspravlja ili se samo konstatuje na sednici Skupštine opštine, i da li se donosi rešenje o razrešenju na osnovu ostavke o kom se odbornici izjašnjavaju ili ne? Kojim tačno odredbama zakona je to propisano?
Članom 46. Zakonom o javnim preduzećima („Službeni glasnik RS“, br. 15/16 i 88/19) propisano je da mandat direktora prestaje istekom perioda na koji je imenovan, ostavkom i razrešenjem (član 46). Ostavka se u pisanoj formi podnosi organu nadležnom za imenovanje direktora javnog preduzeća (član 47).
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br.129/07, 83/14–dr.zakon, 101/16–dr.zakon, 47/18, 111/21–dr.zakon), skupština opštine u skladu sa zakonom, između ostalog, imenuje i razrešava direktore javnih preduzeća (član 32. stav 1. tačka 9).
Zakon o javnim preduzećima ne sadrži odredbe o postupku po podnetoj ostavci. Prema našem mišljenju, posledica podnete ostavke jeste prestanak funkcije koju saglasno navedenim odredbama treba da utvrdi skupština koja je imenovala direktora, što se čini donošenjem rešenja kojim se utvrđuje prestanak funkcije direktora zbog ostavke.
Rad skupštine i sva druga pitanja od značaja za rad skupštine, što uključuje i postupak za donošenje pojedinačnih akata, uređuju se poslovnikom skupštine.
Navedenim aktom uređuje se i postupak za donošenje pojedinačnih akata po skraćenom postupku, bez prethodne rasprave, gde, po našem mišljenju spada i rešenje o kome je reč.
Saglasno iznetom, donošenje rešenja kojim se utvrđuje prestanak funkcije direktora zbog ostavke vrši se na način i po postupku propisanim poslovnikom skupštine opštine.
Na koji način se sačinjavaju i koja je sadržina kontrolnih listi koje se primenjuju u obavljanju poverenih poslova inspekscijskog nadzora i to u pogledu: naziva i oznake kontrolne liste, a i u pogledu navođenja organa koji vrši inspekcijsku kontrolu?
Označavanje kontrolnih lista koje je republička inspekcija sačinila za poverene poslove inspekcijskog nadzora nije uređeno Zakonom o inspekcijskom nadzoru, a ni dokumentima Koordinacione komisije (Metodološka objašnjenja za pripremu kontrolnih lista i Uputstvo KK za upravljanje kontrolnim listama inspekcija-izmenjeno i dopunjeno izdanje), što ima za posledicu neujednačeno postupanje inspekcija na lokalnom nivou.
Prema mišljenju Stručne službe SKGO, kontrolne liste za poverene poslove treba preuzeti i objaviti (bez obzira na odrednicu u Vodiču za primenu ZoIN i u Metodološkim objašnjenjenjima za pripremu kontrolnih lista da ih je „poželjno“ objaviti).
U ZoIN-u iz 2015. godine u članu 14. stav 3. bilo je propisano da sadržina kontrolne liste i činjenice konstatovane u njoj moraju biti overene potpisom inspektora, pa je i bilo logično da kontrolna lista za poverene poslove koju primenjuje inspektor JLS sadrži naziv opštinske/gradske uprave u kojoj je inspektor zaposlen, u suprotnom, potpisivao bi listu u ime ministrstva.
Bez obzira na to što je izmenama ZoIN iz 2018. godine ta odredba brisana, mišljenja smo da preuzeta kontrolna lista treba da sadrže naziv organa JLS, zatim naziv liste i njen broj (šifru) kako je u originalu navedeno, sa oznakom da je kontrolna lista preuzeta sa internet stranice republičke inspekcije ili Koordinacione komisije uz navođenje internet adrese na kojoj je objavljena.
Eventualno dodavanje novog broja na preuzetoj listi ne bi bilo opravdano s obzirom na to da su pomenutim Uputstvom za upravljanje kontrolnim listama (koje se prema tački 1.2. odnosi na sve inspekcije) precizno uređeni elementi od kojih se sastoji šifra kontrolne liste.
Sadržina kontrolne liste u pogledu pitanja i rubrika, a koja se odnosi isključivo na povrene poslove, ne može se menjati u inspekciji JLS.
Koji organ lokalne samouprave određuje predstavnike opštine koji će biti uključeni u rad Timova škole kao što su : Tim za samovrednovanje rada škole; Tim za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja; i niz drzgih timova koji u svom sastavu, pored ostalih članova, imaju i po jednog člana-predstavnika lokalne samouprave?
Prema Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 130. stav 12: „Stručni aktiv za razvojno planiranje čine predstavnici nastvanika, vaspitača, stručnih saradnika, jedinice lokalne samouprave, učeničkog parlamenta i saveta roditelja. Članove stručnog aktiva za razvojno planiranje imenuje organ upravljanja.“ Istim članom zakona, stav 16. je propisano: „Tim čine predstavnici zaposlenih, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika, učeničkog parlamenta, jedinice lokalne samouprave, odnosno stručnjaka za pojedina pitanja.“
Aktima iz oblasti obrazovanja nije bliže uređeno na koji način se određuju predstavnik opštine koji će biti član stručnog aktiva za razvojno planiranje ili član nekog tima u predškolskoj ustanovi ili školi. Ova procedura može biti uređena Statutom ili drugim aktima JLS.
Uobičajena praksa je da načelnik društvenih delatnosti imenuje kompetentnog zapsolenog za predstavnika JLS u stručnom aktivu/timu obrazovne ustanove.