Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li direktor biblioteke, čiji je osnivač lokalna samouprava, nakon donošenja rešenja o prestanku mandata zbog isteka perioda na koji je imenovan, ima pravo na naknadu plate još 3 meseca nakon donošenja rešenja o prestanku mandata, s obzirom da se radi o licu koje je imenovala skupština, s obzirom na član 77. stav 3. Zakona o javnim službama i član 1. stav 4. i član 3. stav 1. i 2. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave?
Član 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS kaže da se pod zaposlenima, u smislu ovog zakona, smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu (u daljem tekstu: zasnivaju radni odnos) radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici.
Funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu.
Službenik je zaposleno lice koje profesionalno obavlja stručne poslove iz nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave ili sa njima povezanih opštih pravnih poslova, informatičkih, materijalno-finansijskih, računovodstvenih i administrativnih poslova. Službenik je zaposleno lice na izvršilačkom radnom mestu kao i na radnom mestu službenika na položaju.
Nameštenik je lice koje zasniva radni odnos radi obavljanja pratećih, pomoćno-tehničkih poslova u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave.
Iz navedenih odredbi može se zaključiti da se zaposleni u ustanovama koje osniva lokalna samouprava ne smatraju zaposlenima u smislu Zakona o zaposlenima u AP i JLS. Na radno-pravni status zaposlenih u ustanovama kulture primenjuje se Zakon o radu.
Da li roditelj deteta koji koristi porodiljsko odsustvo ili odsustvo sa rada radi nege deteta može biti angažovana putem ugovora od strane istog poslodavca ili nekog drugog?
U članu 94. Zakona o radu predviđeno je sledeće:
“Zaposlena žena ima pravo na odsustvo sa rada zbog trudnoće i porođaja (u daljem tekstu: porodiljsko odsustvo), kao i odsustvo sa rada radi nege deteta, u ukupnom trajanju od 365 dana.
Zaposlena žena ima pravo da otpočne porodiljsko odsustvo na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa najranije 45 dana, a obavezno 28 dana pre vremena određenog za porođaj.
Porodiljsko odsustvo traje do navršena tri meseca od dana porođaja.
Zaposlena žena, po isteku porodiljskog odsustva, ima pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta do isteka 365 dana od dana otpočinjanja porodiljskog odsustva iz stava 2. ovog člana.
Otac deteta može da koristi pravo iz stava 3. ovog člana u slučaju kad majka napusti dete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga sprečena da koristi to pravo (izdržavanje kazne zatvora, teža bolest i dr.). To pravo otac deteta ima i kada majka nije u radnom odnosu.
Otac deteta može da koristi pravo iz stava 4. ovog člana.
Za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta zaposlena žena, odnosno otac deteta, ima pravo na naknadu zarade, u skladu sa zakonom.
Otac deteta može da koristi pravo iz stava 3. ovog člana u slučaju kad majka napusti dete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga sprečena da koristi to pravo (izdržavanje kazne zatvora, teža bolest i dr.). To pravo otac deteta ima i kada majka nije u radnom odnosu.
Otac deteta može da koristi pravo iz stava 4. ovog člana.
Za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta zaposlena žena, odnosno otac deteta, ima pravo na naknadu zarade, u skladu sa zakonom.”
Članom 94a predviđeno je dalje da:
“Zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo i pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta za treće i svako naredno novorođeno dete u ukupnom trajanju od dve godine.
Pravo na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta u ukupnom trajanju od dve godine ima i zaposlena žena koja u prvom porođaju rodi troje ili više dece, kao i zaposlena žena koja je rodila jedno, dvoje ili troje dece a u narednom porođaju rodi dvoje ili više dece.
Zaposlena žena iz st. 1. i 2. ovog člana, po isteku porodiljskog odsustva, ima pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta do isteka dve godine od dana otpočinjanja porodiljskog odsustva iz člana 94. stav 2. ovog zakona.
Otac deteta iz st. 1. i 2. ovog člana može da koristi pravo na porodiljsko odsustvo u slučajevima i pod uslovima utvrđenim u članu 94. stav 5. ovog zakona, a pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta u dužini utvrđenoj u stavu 3. ovog člana.”
S obzirom da se radi o odsustvu sa rada, odnosno privremenoj sprečenosti za rad, zaposlena ne bi mogla da obavlja druge poslove ili bude angažovana po osnovu ugovora.
Od koje godine u Republici Srbiji inspektori lokalne samouprave mogu izdavati prekršajni nalog?
Prekršajni nalog je pravni institut koji je u naš pravni sistem uveden Zakonom o prekršajima („Sl. glasnik RS“, broj 65/13). Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja, odnosno 2. avgusta 2013. godine, a primenjuje se od 1. marta 2014. godine, kada je prestao da važi raniji Zakon o prekršajima. Praktično, početkom primene navedenog zakona, otpočela je i primena odredbi o prekršajnom nalogu u praksi.
Prema Zakonu o prekršajima, prekršajni nalog izdaje ovlašćeni organ, odnosno ovlašćeno lice, pod zakonom propisanim uslovima, ukoliko je prekršaj iz njegove nadležnosti. Pojam ovlašćenog organa, odnosno ovlašćenog lica određen je u članu 172. stav 2. Zakona o prekršajima. Koji je organ, odnosno ovlašćeno lice nadležno i ovlašćeno za izdavanje prekršajnog naloga utvrđuje se zakonom, podzakonskim aktom i lokalnom odlukom kojom se određena radnja kvalifikuje kao prekršaj. Drugi uslov za izdavanje prekršajnog naloga je da je zakonom ili drugim propisom od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu.
Dakle, inspektor JLS je mogao izdati prekršajni nalog od 1. marta 2014. godine, pod uslovom da je, ovlašćen i da je zakonom ili drugim propisom (odlukom JLS) za prekršaj iz njegove nadležnosti od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu.
Napominjemo da prema članu 42. stav 1. Zakona o inspekcijskom nadzoru, inspektor ima ovlašćenje da, ako kod nadziranog subjekta otkrije nezakonitost koja je kažnjiva prema zakonu ili drugom propisu nadležnom pravosudnom organu podnosi krivičnu prijavu, prijavu za privredni prestup ili zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno izda prekršajni nalog.
U skladu sa članom 4. stav 3. ovog zakona propisano je da se Zakon o inspekcijskom nadzoru neposredno primenjuje u postupku inspekcijskog nadzora koji vrše organi državne uprave, kao i u postupku inspekcijskog nadzora koji, kao povereni posao državne uprave, vrše organi autonomnih pokrajina i organi jedinica lokalne samouprave, kao i da se ovaj zakon shodno se primenjuje u postupku inspekcijskog nadzora koji u poslovima iz svoje izvorne nadležnosti vrše organi autonomnih pokrajina i organi jedinica lokalne samouprave.
Da li se minuli rad ostvaren u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje računa u minuli rad u organu lokalne samouprave u smislu clana 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne smouprave?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019 i 55/2020) propisano je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.
Članom 150. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018 i 46/2019 - odluka US) propisano je da je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje pravno lice sa statusom organizacije za obavezno socijalno osiguranje u kome se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i obezbeđuju sredstva za ovo osiguranje.
Imajući u vidu da Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje nemaju status državnih organa, organa autonomne pokrajine, odnosno organa lokalne samouprave, godine provedene u radnom odnosu u ovom subjektu se ne uzimaju u obzir prilikom određivanja prava na minuli po odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave.
Da li zaposleni u ustanovi kulture ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za navršenih 30 godina rada, bez obzira da li je radio u privatnom sektoru ili nekoj od državnih ustanova, ili ima pravo na isplatu jubilarne nagrade samo za vreme provedeno na radu u ustanovi kulture?
Poseban kolektivni ugovor za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 3/2022) predviđa u članu 31. između ostalog da zaposleni ima pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate i (5) za 40 godina rada provedenog u radnom odnosu, u visini podtačke (4).
Iz navedenih odredbi proizilazi da se pravo na jubilarnu nagradu ostvaruje za sve godine provedene u radnom odnosu, bez obzira na poslodavca. Prethodni Poseban kolektivni ugovor za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 106/2018 i 144/2020“), koji je važio do 30. decembra 2021. godine, predviđao je istu odredbu u pogledu godina rada za koje se računa jubilarna nagrada, sa jedinom razlikom što nije predviđao jubilarnu nagradu za 40 godina rada.