Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je sekretar Skupštine opštine u obavezi da, na pisani zahtev odbornika Skupštine, "izda u štampanom obliku" akt donet na nekoj od sednica Skupštine?
Članom 31. stav 3. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 – dr. zakon, 101/16 – dr. zakon, 47/18 i 111/21 – dr. zakon) propisano je da Odbornik ima pravo da bude redovno obaveštavan o pitanjima od značaja za obavljanje odborničke dužnosti, kao i da na lični zahtev od organa i službi opštine dobije podatke koji su mu potrebni za rad, dok je stavom 4. istog člana propisano da je sekretar skupštine odgovoran za blagovremeno dostavljanje obaveštenja, traženih podataka, spisa i uputstava, a kada se obavešenje, traženi podatak, spis i uputstvo odnose na delokrug i rad opštinske uprave – tada je odgovoran načelnik uprave.
Shodno navedenoj propisanoj odgovornosti sekretara skupštine, mišljenja smo da sekretar skupštine ima obavezu da odborniku dostavi akt u pisanom obliku. Svakako, sekretar skupštine može da uputi odbornika da navedeni akt može da pogleda i elektronski, ukoliko opština ima elektronski registar odluka koje je donela skupština, ali ako odbornik zahteva da mu se akt dostavi u štampanom obliku, sekretar skupštine je u obavezi da udovolji zahtevu odbornika.
Funkcioner traži priznanje prava na jubilarnu nagradu, jer je navršio 10 godina rada i to tri godine u JLS kao funkcioner i sedam u javno-komunalnom preduzeću u kome mu trenutno miruje radni odnos. Da li ima pravo na jubilarnu nagradu u JLS, s obzirom da je funkcioner i da je prethodno staž od 7 godina ostvario u JKP, a ne organu uprave, niti drugom državnom organu?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020 i 51/2022) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom.“
Dakle, za obračun jubilarnih godina rada merodavne su godine rada provedene u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, kao i godine rada kod poslodavca od koga je neki od ovih organa preuzeo poslove i zaposlene. Kako javno preduzeće ne pripada nijednoj od navedenih kategorija, radni staž ostvaren u javnom preduzeću ne može se računati u godine rada za koje zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu.
S obzirom da je članom 3. Zakona o javnim nabavkama propisano da su javni naručioci organi jedinice lokalne samouprave, a da su prema članu 65. Zakona o lokalnoj samoupravi, organi grada/opštine: skupština, gradonačelnik/predsednik opštine, veće i uprava, kako tretirati pravobranilaštvo jedinice lokalne samouprave? Da li je to poseban organ jedinice lokalne samouprave tj. poseban javni naručilac, koji će biti prijavljen na Portalu JN i za kojeg se vodi posebni plan javnih nabavki?
Pravobranilaštvo bi trebalo da bude poseban naručilac, sa svojim nabavkama, sredstvima kao i prijavom na Portalu javnih nabavki radi sprovođenja svih koraka u postupcima javnih nabavki.
Međutim, činjenica je da različite lokalne samouprave na različit način uređuju položaj Pravobranilaštva, te da za sada ne postoji neki univerzalni način na koji postupaju sve JLS.
Takođe, na Portalu javnih nabavki, postoji mnogo javnih nabavki koje sprovode kako Državno pravobranilaštvo, tako i Opštinska pravobranilaštva.
Potrebno je proveriti Statut grada/opštine, kao i konsultovati finansijsku službu radi utvrđivanja da li su pravobranilaštvu data sredstva koja bi trebala da budu utrošena na nabavke.
Molimo za mišljenje u vezi postavljenja Opštinskog pravobranioca, tj. na koji način se postavlja da li se raspisuje na osnovu člana 95. stav 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave i ako se Javni konkurs sprovodi radi popunjavanja radnih mesta službenika i nameštenika, kao i za prijem pripravnika?
Shodno odredbama člana 53. Zakona o pravobranilaštvu („Sl. glasnik RS“, br. 55/2014) pravobranilačku funkciju u pravobranilaštvu autonomne pokrajine i pravobranilaštvu jedinice lokalne samouprave obavlja jedno i ili više lica koja se biraju u skladu sa odlukom o obrazovanju pravobranilaštva. Odredbe ovog zakona koje se odnose na Državno pravobranilaštvo shodno se primenjuju i na pravobranilaštvo autonomne pokrajine i pravobranilaštvu jedinice lokalne samouprave, pa tako i odredbe člana 37. istog zakona koje određuju status postavljenog lica za pravobranioca.
Dalje, članom 81. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 114/2021) predviđeno je da se izvršilačko radno mesto popunjava trajnim premeštanjem, sprovođenjem internog konkursa, preuzimanjem službenika ili zasnivajem radnog odnosa nakon sprovedenog javnog konkursa. Položaj se popunjava postavljenjem. Članom 94. istog zakona propisano je da se javni konkurs sprovodi radi popunjavanja radnih mesta službenika i nameštenika, kao i za prijem pripravnika.
S obzirom da je Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave predviđeno da je funkcioner izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu, i kako po istom zakonu nije predviđeno sprovođenje javnog konkursa za popunjavanje funkcija, a nije predviđeno ni Zakonom o pravobranilaštvu (u slučaju postavljenja pravobranioca), smatarmo da nema zakonske obaveze sprovođenja javnog konkursa kod postavljenja opštinskog pravobranioca. Međutim, kako je Zakonom o pravobranilaštvu predviđeno da se opštinski pravobranilac bira u skladu sa odlukom o obrazovanju pravobranilaštva (član 53.), nije isključeno da se odlukom o pravobranilaštvu konkretne jedinice lokalne samouprave može predvideti sprovođenje javnog konkursa prilikom postavljenja pravobranioca.
Da li službeniku kome miruje radni odnos u Opštinskoj upravi zbog postavljenja na funkciju sekretara Skupštine opštine, gde se nalazi na stalnom radu, prestaje radni odnos u Opštinskoj upravi po sili zakona kao službeniku, danom navršenja 65 godina života (čl.163. st. 1. tačka 1.) i ako mu radni odnos miruje i da li mu se u tom slučaju isplaćuje otpremnina zbog odlaska u penziju?
Članom 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano da, između ostalih razloga, službeniku prestaje radni odnos po sili zakona danom navršenja 65 godina života ako ima najmanje 15 godina staža osiguranja.
Navedene odredbe odnose se na službenike, ali ne i na funkcionere u organima jedinica lokalne samouprave, te s toga sekretaru skupštine opštine neće prestati funkcija navršavanjem 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Međutim, ukoliko tom licu miruje radni odnos u opštinskoj upravi to mirovanje će prestati danom ispunjenja uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona i to lice nakon prestanka funkcije neće moći da se vrati na rad u opštinsku upravu.
Po pitanju otpremnine za odlazak u starosnu penziju, to pravo u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019, 55/2020 i 51/2022) imaju zaposleni koji odlaze u penziju, shodnom primenom akta Vlade kojim se utvrđuje naknada troškova i otpremnina državnih službenika i nameštenika, u ovom slučaju to je Uredba o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika („Sl. glasnik RS“, br. 98/2007 - prečišćen tekst, 84/2014 i 84/2015). Kako se u skladu sa odredbama Zakona o zaposlenima u AP i JLS zaposlenima smatraju i funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu, tako i funkcioneri ostvaruju pravo na otpremninu za odlazak u starosnu penziju. U ovom konkretnom slučaju funkcioner će ostvariti pravo na otpremninu ukoliko mu funkcija i radni odnos prestanu zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju.