Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNačelnik OU koji je postavljen po starom zakonu a koji ima rešenje o mirovanju radnog odnosa u drugom državnom organu i kome je istekao mandat od 5 godina, da li može da se produži mandat od 5 godina za načelnika OU bez raspisivanja javnog konkursa? Da li može isti načelnik OU da bude postavljen za vršioca dužnosti načelnika OU, kao i da li može kao v.d. načelnik da konkuriše na javnom konkursu za načelnika OU?
Na osnovu člana 99. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) službenik na položaju može posle proteka vremena na koje je postavljen, biti ponovo postavljen na isti položaj bez javnog konkursa.
Međutim, u konkretnom slučaju je potrebno imati na umu da je po odredbama ranijeg zakona načelnik uprave bio funkcioner, dok po odredbama Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave on to više nije, već je službenik na položaju. S obzirom da više nije funkcioner time u slučaju postavljenja nakon stupanja na snagu Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave prestaje mogućnost da ostvaruje pravo na mirovanje radnog odnosa, iz člana 79. Zakona o radu.
Na osnovu člana 56. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ukoliko nije postavljen načelnik uprave, kao ni njegov zamenik, do postavljenja načelnika uprave, kao i kada načelnik uprave nije u mogućnosti da obavlja dužnost duže od 30 dana, Veće može postaviti vršioca dužnosti - službenika koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, koji će obavljati poslove načelnika uprave, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa.
U slučaju da se javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca.
Po isteku propisanih rokova postavljeni službenik se raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.
Sudeći prema navedenom, a u konkretnom slučaju, načelnik uprave ne može da bude vršilac dužnosti, već to može da bude službenik koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, a koji se po okončanju propisanih rokova raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.
S druge strane, ne postoje zakonske prepreke da lice koje je postavljeno za vršioca dužnosti bude kandidat na javnom konkursu za popunjavanje položaja.
Zaposleni je 6 godina radio u Društvenom fondu za finansiranje izgradnje stanova solidarnosti opštine Grocka koji je osnovala Skupština opštine i koji je finansiran 100% iz budžeta opštine tj. bio je indirektni korisnik sredstava budžeta opštine. Nakon toga, sporazumom o preuzimanju radnika, između Fonda i OIpštinske uprave zaposleni prelazi da radi u Opštinsku upravu. Tokom rada u OU, prvo je ukinut minuli rad za godine provedene u fondu, ali je na lični zahtev ponovo priznat. U ovom konrektnom slučaju, da li je ispunjen uslov za isplatu jubilarne nagrade u 2022. godini za 20 godina staža od čega 6 godina u opštinskom fondu i 14 godina u OU, u skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl.glasnik RS", br.38/2019 i 55/2020)?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
Prethodnim poslodavcem u smislu napred navedenog stava 3. smatraju se poslodavci (nezavisno od organizacionog oblika) od kojih je organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave po osnovu zakona ili drugih opštih akata mogao da preuzme poslove i zaposlene, što je u svakom konkretnom slučaju dužan da ceni organ koji odlučuje o pravu na jubilarnu nagradu.
Da li se priznaje staž iz privatnog sektora, koji se ne finansira od strane državnog organa da se isplati jubilarna nagrada za 10 godina radnog staža od sadašnjeg poslodavca Opstinske uprave?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
Iz navedenih odredbi proizilazi da se u staž za jubilarnu nagradu računaju samo godine rada u državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, te zaključujemo da se godine rada u privatnom sektoru ne računaju u staž za jubilarnu nagradu.
Da li se priznaje staž proveden u školi za isplatu jubilarne nagrade od strane sadašnjeg poslodavca Opštinske uprave?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
Kako škola nije državni organ, niti organ autonomne pokrajini ni jedinice lokalne samouprave, to radno iskustvo se neće računati u staž za jubilarnu nagradu.
Zaključen je ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa nezaposlenim licem i izvršena je prijava tog lica u sistemu CROSO. Nakon nekoliko dana, angažovano lice zahteva raskid ugovora o privremenih i povremenih poslovima. S obzirom da u vremenskom rasponu od nekoliko dana koliko je predmetni ugovor bio na snazi nezaposleno lice nije obavljalo poslove za koje je angažovano, te nema pravo na isplatu ugovorene neto naknade, da li postoji obaveza poslodavca da istom uplati doprinose na minimalnu osnovicu doprinosa?
Kada poslodavac neposredno angažuje lica po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ima obavezu da ga prijavi na penzijsko i zdravstveno osiguranje i da za sve vreme angažovanja uplaćuje doprinose i porez na dohodak. Pod vremenom angažovanja smatra se efektivno vreme u kome je to lice obavljalo ugovorene poslove. To praktično znači da bi u svakom slučaju prekida obavljanja poslova trebalo izvršiti odjavu sa penzijskog i invalidskog osiguranja tog lica i ponovo ga prijaviti kada nastavi sa vršenjem ugovorenih poslove.
S obzirom da ovom konkretnom slučaju ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslove praktično nije proizvodio dejstvo u odnosu na ugovorne strane – naručioca i izvršioca posla – taj ugovor bi trebalo staviti van snage. U ovim slučajevima jedinstvena prijava u CROSO se jedino može stornirati da bi se izbeglo plaćanje doprinosa za dane za koje je tekla prijava, za šta je predviđen rok do kraja dana (do 24h) u kom je prijava podneta. Kako je rok za storniranje istekao potrebno je obratiti se jednoj od organizacija obaveznog socijalnog osiguranja za prevazilaženje ove situacije.