Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKo je nadležan za kontrolu postavljenih klima uređaja?
Imajući u vidu važeće propise u ovoj oblasti, za postavljanje klima uređaja potrebno je pribaviti rešenje u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji, jer se postavljanjem ovih uređaja uvećava investiciona vrednost objekta.
Naime, Pravilnik o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, kao i vrsti objekata koji se grade, odnosno vrsti radova koji se izvode, na osnovu rešenja o odobrenju za izvođenje radova, kao i obimu i sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev i postupku koji nadležni organ sprovodi („Sl. glasnik RS“, br. 102/2020, 16/2021 i 87/2021), u članu 2. nabraja sve posebne vrste objekata i radova za koje nije potrebno pribaviti akt nadležnog organa, između ostalog, nosače antena sa antenama na postojećim zgradama, ali ne i – klima uređaje.
Odluka o komunalnom redu („Sl. list grada Beograda“, br. 10/2011, 60/2012, 51/2014, 92/2014, 2/2015, 11/2015, 61/2015, 75/2016, 19/2017, 50/2018, 92/2018, 118/2018, 26/2019, 52/2019, 60/2019, 17/2020, 89/2020, 106/2020, 138/2020, 152/2020, 40/2021, 94/2021, 101/2021, 111/2021, 120/2021 i 19/2022), propisuje u članu 15. da se klima-uređaj, može postaviti na spoljni deo zgrade, pod uslovima i po postupku utvrđenom propisima kojima se uređuje izvođenje radova na ugradnji postrojenja, instalacija i opreme. uređaji se postavljaju na način kojim se ne dovodi do oštećivanja same zgrade, susedne zgrade i ne ugrožava bezbednost građana i okoline. klima uređaj postavlja se tako da se onemogući izlivanje kondenzata iz klima-uređaja na spoljne delove te zgrade, susedne zgrade, kao i direktno izlivanje na površinu javne namene, odnosno površinu u javnom korišćenju. nadzor nad sprovođenjem ove odluke vrši komunalna inspekcija.
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice, ako klima-uređaj postavi tako da se kondenzat iz tog uređaja izliva na spoljne delove zgrade, susedne zgrade, odnosno direktno izliva na površinu javne namene, ili površinu u javnom korišćenju.
Nadležni zavod za zaštitu spomenika kulture izdaje uslove i saglasnost za izvođenje radova za postavljanje klima uređaja, kada se ovi radovi izvode na spoljnim delovima zgrade koja je utvrđena kao kulturno dobro, koja uživa prethodnu zaštitu ili se nalazi u prostornoj kulturno-istorijskoj celini, odnosno celini koja uživa prethodnu zaštitu.
Dakle, komunalna inspekcija preduzima mere u skladu sa svojim ovlašćenjima koja proizilaze iz Odluke o komunalnom redu.
Na javni konkurs su se prijavila dva kandidata. Jedan kandidat je u pisanoj formi podneo zahtev da prisustvuje otvaranju koverata i proveri dokumetacije, a potom će podneti zahtev i da bude prisutan na odgovaranju drugog kandidata. Da li prijavljen kandidat ima pravo da bude prisutan prilikom otvaranja koverata i da li ima pravo da prisustvuje odgovaranju drugog kandidata?
Zakon o zaposlenima u AP i JLS u članu 108. kaže:
„Rešenje o prijemu u radni odnos izabranog kandidata, odnosno rešenje o premeštaju* dostavlja se svim kandidatima koji su učestvovali u izbornom postupku. Kandidat iz stava 1. ovog člana ima pravo da u roku od osam dana od dana prijema rešenja izjavi žalbu žalbenoj komisiji ako smatra da izabrani kandidat ne ispunjava uslove za zaposlenje na radnom mestu ili da su se u izbornom postupku dogodile takve nepravilnosti koje bi mogle uticati na objektivnost njegovog ishoda.
Žalbena komisija je dužna da u roku koji ne može biti duži od 15 dana odluči o žalbi kandidata koji su učestvovali u izbornom postupku.
Odluka žalbene komisije je konačna i protiv nje ne može da se pokrene upravni spor.“
Dalje se, u članu 109. istog Zakona kaže da:
„Kandidat koji je učestvovao u postupku javnog konkursa ima pravo na pristup informacijama sadržanim u dokumentaciji javnog konkursa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja.
Obaveza je poslodavca da pri ostvarivanju prava iz stava 1. ovog člana vodi računa o zaštiti podataka o ličnosti, u skladu sa zakonom.“
Dakle, kandidat koji je učestvovao u postupku javnog konkursa svoja prava može zaštiti u žalbenom postupku i u upravnom sporu, a što se tiče prava na pristup informacijama sadržanim u dokumentaciji javnog konkursa (prijave kandidata, zapisnici i drugo) njih će ostvariti u postupku za slobodan pristup informacijama od javnog značaja.
Da li rođeni brat i sestra mogu biti raspoređeni na isto radno mesto u okviru organa uprave, ukoliko su pravilnikom o sistematizaciji sistematizovana dva izvršioca i isti ispunjavaju uslove u pogledu stručne spreme, godina iskustva?
Zakon o zaposlenima u AP i JLS, kao i podzakonska akta doneta u skladu sa ovim zakonom, ne predviđaju ograničenje u smislu raspoređivanja ili premeštaja srodnika na isto radno mesto u organu uprave.
Mandat saveta MZ kao i predsednika istih istekao je u maju 2021. godine, izbori nisu raspisani, a predsednici Saveta ne odazivaju se na pozive za potpisivanje završnog računa, tromesečnih izveštaja, pristupanja servisima za elektronsko fakturisanje, što dovodi do vršenja zakonskih obaveza. Šta uraditi u nastaloj situaciji?
Navedena situacija nije pravno uređena modelima akata o mesnim zajednicama koje je izradila SKGO.
Ovim aktima predviđena je obaveza predsednika skupštine opštine da raspiše izbore za savet mesne zajednice, najkasnije 30 dana pre isteka mandata saveta. Takođe, je predviđeno da opštinsko veće vrši nadzor nad radom i aktima mesne zajednice, a da kontrolu materijalno-finansijskog poslovanja vrši opštinska uprava i budžetska inspekcija. Očigledno je da pomenuti organi nisu vršili svoje zadatke i obaveze propisane opštinskim aktima.
Ako saveti mesnih zajednica ne funkcionišu od maja meseca prošle godine, to znači da nijedna isplata posle tog perioda nije mogla da bude izvršena (predsednik saveta je nalogodavac za isplatu), da nije usvojen završni račun, izveštaj o radu, izveštaj o korišćenju sredstava koje im je opština prenela, kao i da nisu izvršene druge propisane obaveze saveta. Takođe, nije donet finansijski plan za ovu godinu, što ozbiljno ugrožava funkcionisanje mesnih zajednica.
Imajući u vidu ozbiljnost situacije, kao i činjenicu da ovakva situacija uopšte nije predviđena opštim aktima kojima se uređuju mesne zajednice, smatramo da bi u iznalaženje eventualnog rešenja trebalo uključiti što više učesnika, odnosno uključiti funkcionere opštine (predsednika skupštine, predsednika opštine, eventualno člana veća zaduženog za mesnu samoupravu, ako je takva podela zaduženja članova veća izvršena u vašoj opštini), upravnu i budžetsku inspekciju, kao i organizacionu jedinicu nadležnu za finansije, a prema proceni, pribaviti i mišljenje nadležnog ministarstva.
Takođe, potrebno je odmah raspisati izbore za savete mesnih zajednica, a od saveta kojima je istekao mandat, pribaviti izveštaje o radu i o korišćenju sredstava za period januar-maj 2021. godine, kao i završni račun koji bi obuhvatio isti period.
Da li direktor biblioteke, čiji je osnivač lokalna samouprava, nakon donošenja rešenja o prestanku mandata zbog isteka perioda na koji je imenovan, ima pravo na naknadu plate još 3 meseca nakon donošenja rešenja o prestanku mandata, s obzirom da se radi o licu koje je imenovala skupština, s obzirom na član 77. stav 3. Zakona o javnim službama i član 1. stav 4. i član 3. stav 1. i 2. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave?
Član 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS kaže da se pod zaposlenima, u smislu ovog zakona, smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu (u daljem tekstu: zasnivaju radni odnos) radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici.
Funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu.
Službenik je zaposleno lice koje profesionalno obavlja stručne poslove iz nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave ili sa njima povezanih opštih pravnih poslova, informatičkih, materijalno-finansijskih, računovodstvenih i administrativnih poslova. Službenik je zaposleno lice na izvršilačkom radnom mestu kao i na radnom mestu službenika na položaju.
Nameštenik je lice koje zasniva radni odnos radi obavljanja pratećih, pomoćno-tehničkih poslova u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave.
Iz navedenih odredbi može se zaključiti da se zaposleni u ustanovama koje osniva lokalna samouprava ne smatraju zaposlenima u smislu Zakona o zaposlenima u AP i JLS. Na radno-pravni status zaposlenih u ustanovama kulture primenjuje se Zakon o radu.