Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKo odlučuje po žalbi na rešenja administrativnog odbora kojim se odlučuje o pravima i obavezama funkcionera koji su na stalnom radu?
Za akte radnog tela skupštine (koje je utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine) kojima se odlučuje o pravima i dužnostima funkcionera nema organa koji odlučuje u drugom stepenu, već se na akte može podneti tužba nadležnom sudu u roku od 60 dana, u skladu sa Zakonom o radu.
Da li direktor/v.d. direktora Javnog preduzeća pravo na prekovremeni rad?
Članom 53. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) je propisano sledeće:
„Na zahtev poslodavca, zaposleni je dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran (u daljem tekstu: prekovremeni rad).
Prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno.
Zaposleni ne može da radi duže od 12 časova dnevno uključujući i prekovremeni rad.
Zaposlenom koji radi na poslovima na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme u skladu sa članom 52. ovog zakona ne može da se odredi prekovremeni rad na tim poslovima, ako zakonom nije drukčije određeno“.
Odredbama člana 60. Posebnog kolektivnog ugovora za javna preduzeća u komunalnoj delatnosti na teritoriji Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 30/21) je predviđeno da zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to za prekovremeni rad - najmanje 26% od osnovice.
Najzad, odredbe Zakona o javnim preduzećima („Sl. glasnik RS“, br. 15/16 i 88/19) ne regulišu pitanje prekovremenog rada, što navodi na zaključak da nema zakonskih prepreka da direktor (vršilac dužnosti), iako je funkcioner, ostvari pravo na prekovremeni rad.
Molimo za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS („Sl. glasnik RS“, br. 38/19 i 55/20) i člana 22. koji kaže da zaposleni ima pravo na neplaćeno odsustvo. Da li i službenik na položaju ima pravo da koristi neplaćeno odsustvo? I da li se odsustvo može odobriti i na period duži od 90 dana tokom jedne kalendarske godine, ukoliko službenik od početka zasnivanja radnog odnosa (koji radni odnos je duži od 5 godina u opštinskoj upravi) nikada nije koristio neplaćeno odsustvo?
Član 22. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019 i 55/2020) kaže:
“Zaposleni ima pravo na neplaćeno odsustvo u kalendarskoj godini, i to:
1) radi školovanja, specijalizacije ili drugog vida stručnog obrazovanja i usavršavanja (master, doktorat) kojem zaposleni pristupa na svoju inicijativu - do 30 radnih dana;
2) radi negovanja obolelog člana uže porodice - do 90 radnih dana;
3) radi obavljanja ličnih poslova - do 7 radnih dana;
4) za slučaj smrti bliskog srodnika po krvnom ili tazbinskom srodstvu - do 5 radnih dana;
5) učestvovanje na kulturnim i sportskim priredbama u svojstvu izvođača, kao i učestvovanje na stručnim kongresima i konferencijama.
Na lični zahtev poslodavac će odobriti zaposlenom neplaćeno odsustvo do 90 dana, koje se može koristiti jednom, u periodu od pet godina, ukoliko odsustvo zaposlenog ne bi bitno uticalo na izvršavanje poslova radnog mesta na koje je raspoređen.
Poslodavac može da odobri zaposlenom neplaćeno odsustvo i u dužem trajanju i u drugim slučajevima, ako odsustvo sa rada zaposlenog ne utiče bitno na organizaciju rada kod poslodavca.
Pravo zaposlenog na neplaćeno odsustvo i dužina njegovog trajanja utvrđuje se rešenjem.
Neplaćeno odsustvo odobrava se, na pismeni zahtev zaposlenog, pod uslovom da je zaposleni priložio odgovarajuću dokumentaciju (dokaz o postojanju pravnog osnova za korišćenje neplaćenog odsustva).”
Član 3. stav 1 pomenutog kolektivnog ugovora kaže da zaposleni, u smislu ovog ugovora, jesu lica koja su u skladu sa zakonom zasnovala radni odnos u organima, službama i organizacijama iz člana 1. Ugovora.
Član 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 113/2017 - dr. zakon) kaže da se pod zaposlenima, u smislu ovog zakona, smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu (u daljem tekstu: zasnivaju radni odnos) radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici. Dalje kaže da je službenik zaposleno lice koje profesionalno obavlja stručne poslove iz nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave ili sa njima povezanih opštih pravnih poslova, informatičkih, materijalno-finansijskih, računovodstvenih i administrativnih poslova. Službenik je zaposleno lice na izvršilačkom radnom mestu kao i na radnom mestu službenika na položaju.
Dakle, službenik na položaju – načelnik uprave ima pravo na korišćenje neplaćenog odsustva. Član 22. stav 3. PKU kaže da poslodavac može da odobri zaposlenom neplaćeno odsustvo u dužem trajanju i u drugim slučajevima, na lični zahtev, ali uz ograničenje da to odsustvo sa rada zaposlenog ne utiče bitno na organizaciju rada kod poslodavca. Jedna od bitnih činjenica za odlučivanje o eventualnom zahtevu načelnika uprave za neplaćeno odsustvo u dužem trajanju je da li je u upravi postavljen zamenik načelnika uprave, jer u slučaju da nije postavljen zamenik načelnika, neplaćeno odsustvo načelnika uprave bi bitno uticalo na organizaciju rada poslodavca, s obzirom da opštinskom upravom rukovodi načelnik.
Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, zahtevana stručna sprema za načelnika Gradske uprave za infrastrukturu i razvoj, predviđeno je stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti pravnih, ekonomskih ili tehničkih nauka. Da li kandidat, koji je po zanimanju diplomirani građevinski inženjer, ispunjava uslove javnog konkursa za navedeno radno mesto, vezano za stručnu spremu?
Shodno članu 55. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon i 47/2018) za načelnika uprave za pojedine oblasti može biti postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz odgovarajuće naučne oblasti u odnosu na delokrug uprave, na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit za rad u organima državne uprave.
Članom 50. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) propisano je da za načelnika uprave za pojedine oblasti, kada je prema posebnom zakonu, gradska odnosno opštinska uprava organizovana u više uprava, može biti postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz odgovarajuće naučne oblasti u odnosu na delokrug uprave, na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, položen državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Treba dodati da se tehničke nauke sastoje od osam kategorija, od kojih je građevinarstvo jedna od njih.
Dakle, ne postoje prepreke da diplomirani građevinski inženjer bude načelnik uprave za oblast uprave ukoliko je njegovo obrazovanje iz odgovarajuće naučne oblasti u odnosu na delokrug uprave. Naravno, pored ovog uslova, potrebno je da se ispune i uslovi iz gorenavedenih zakonskih odredbi.
Da li zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć u smislu čl. 51 Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS za dete kao člana uže porodice, bez obzira na to koliko dete ima godina?
Član 51. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS predviđa sledeće:
“Zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć za slučaj:
Članovima uže porodice u smislu ovog člana, smatraju se bračni ili vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj zaposlenog.
U slučaju da je više članova uže porodice zaposleno kod poslodavca, pravo na solidarnu pomoć za člana uže porodice iz stava 1. tač. 1), 2), 5), 8) i 9) ostvaruje jedan zaposleni.
Duža ili teža bolest odnosno teža povreda u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana postoji ako je zaposleni odsutan sa rada najmanje 30 dana neprekidno zbog sprečenosti za rad usled bolesti, odnosno povrede.
Pravo iz stava 1. ovog člana zaposleni ne ostvaruje za članove uže porodice koji ostvaruju primanja iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada u trenutku podnošenja zahteva, odnosno koji primaju novčanu naknadu za tuđu negu i pomoć ili primaju penziju koja je veća od najnižeg iznosa penzije.
Solidarna pomoć u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tač. 1)-5) ovog člana priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu organa jedinice lokalne samouprave, a najviše do visine tri prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
Solidarna pomoć u slučaju utvrđenom u stavu 1. tačka 6) ovog člana priznaje se porodici i ostvaruje se, po zahtevu člana porodice koji se podnosi u roku od 90 dana od dana kada je nastupio osnov za isplatu solidarne pomoći, najviše do visine dve prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
Porodicu u smislu stava 7. ovog člana čine bračni i vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj.
Zaposleni može da ostvari pravo na solidarnu pomoć, ukoliko pravo na ortopedska pomagala, aparate za rehabilitaciju, lekove i dr. nije ostvareno u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.
Pravo na solidarnu pomoć u skladu sa ovim članom ostvaruju svi zaposleni kod kojih osnov za isplatu solidarne pomoći nastupi počev od 22. marta 2019. godine.”
Iz navedenih odredbi zaključujemo da godine deteta ne predstavljaju ograničenje za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu, već je jedino postavljeno ograničenje da se pravo na solidarnu pomoć ne ostvaruje za članove uže porodice koji ostvaruju primanja iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada u trenutku podnošenja zahteva, odnosno koji primaju novčanu naknadu za tuđu negu i pomoć ili primaju penziju koja je veća od najnižeg iznosa penzije.