Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li Sporazumom o preuzimanju zaposlenog sa svim obavezama i poslovima, opštinska/gardska uprava ima obavezu da prizna i isplaćuje minuli rad ostvaren u javnom preduzeću koji je osnovan od strane JLS?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS”, broj 38/19) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.
Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene.
Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine”.
S obzirom na navedeno, za ostvarivanje prava na minuli rad i za godine rada kod prethodnog poslodavca potrebno je da su kumulativno ispunjeni uslovi u pogledu preuzimanja nadležnosti, poslove i zaposlenih od strane organa u kome se ostvaruje to pravo, što će rukovodilac tog organa ceniti u svakom konkretnom slučaju.
Da li može sekretar Javnog komunalnog preduzeća koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme da bude premešten na neodređeno vreme, na osnovu sporazuma, na radno mesto sekretara osnovne škole?.
Na radno-pravni status zaposlenih u javnim komunalnim preduzećima primenjuje se Zakon o radu. Isti propis ne predviđa institut premeštaja na neodređeno vreme na osnovu sporazuma između dva poslodavca. Da bi jedno lice zasnovalo radni odnos na neodređeno vreme u osnovnoj školi morao bi da prekine radni odnos kod prethodnog poslodavca.
Potrebno je spomenuti i da je članom 174. stav 1. Zakona o radu predviđeno da zaposleni može da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca na odgovarajući posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, dat u zakup poslovni prostor ili zaključen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo upućivanje, a najduže godinu dana. Takođe, zaposleni može, uz svoju saglasnost, u slučajevima iz stava 1. ovog člana i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu, da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca i duže od godinu dana, dok traju razlozi za njegovo upućivanje. Zaposleni sa poslodavcem kod koga je upućen na rad zaključuje ugovor o radu na određeno vreme i po isteku roka na koji je upućen na rad kod drugog poslodavca zaposleni ima pravo da se vrati na rad kod poslodavca koji ga je uputio.
Da li odbornik koji je raskinuo koaliciju i neće više nastupati kao odbornik izborne liste kojoj su, Odlukom o konačnoj dodeli mandata, dodeljena 2 mandata, može u sazivu gradskog parlamenta dalje da nastupa kao odbornik pod nazivom svoje organizacije i da ga skupštinske službe kroz dalji rad skupštine evidentiraju po novom nazivu, kao i da li postoji neko drugo rešenje, ukoliko ovo što je dotično lice zahtevalo nije moguće?
Način evidentiranja odbornika u skupštini jedinice lokalne samouprave nije predmet uređivanja zakona (Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o lokalnim izborima). Statusna pitanja odbornika koja nisu uređena zakonom, treba da budu uređena aktima jedinice lokalne samouprave, pre svega poslovnikom skupština.
Ono što je bitno ukazati, jeste to da Zakon o lokalnoj samoupravi odbornike tretira nezavisno od izborne liste sa koje su izabrani i nezavisno od toga da li su samostalni ili pripadaju nekoj odborničkoj grupi.
Predlog novog zakona o lokalnim izborima uređuje određena pitanja koja su od značaja za same odbornike, pre svega pitanja u vezi sa učešćem u predlaganju lica u organe za sprovođenje lokalnih izbora. Novim zakonom će biti jasno definisani uslovi pod kojim odbornik ostvaruje određena prava, ali se i tu zakon prevashodno bavi okolnošću da li je odbornik samostalan ili član neke odborničke grupe i sa koje je izborne liste izabran, ali se ne dotiče pitanja postojanja bilo kakvih koalicija u lokalnom parlamentu, niti načina na koji se odbornik identifikuje u svom radu.
Imajući navedeno u vidu, ukazujemo i na to da postojanje, pa ni raskid, bilo kakvih koalicija nije zakonom predviđeno kao okolnost od bilo kakvog značaja za status bilo kog odbornika. Takođe, izjava da odbornik neće više nastupati kao „odbornik izborne liste kojoj su (…) dodeljena 2 mandata“ nema zakonskog značaja, s obzirom na to da je odbornik vlasnik svog mandata a ne izborna lista i da se, u skladu sa zakonom, mandati ne dodeljuju izbornim listama već kandidatima sa izbornih lista.
Sledstveno svemu navedenom, ne postoji pravni značaj pitanja o predmetnom zahtevu odbornika vezanom za način evidentiranja, u smislu zakonskih odredbi, osim eventualno u smislu odredbi poslovnika vaše lokalne skupštine, čija primena je u isključivoj nadležnosti same skupštine.
Da li u obračun bolovanja ulazi minuli rad?
U skladu sa odredbama člana 86. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 25/19) osnov za obračun naknade zarade (u daljem tekstu: osnov za naknadu zarade) za zaposlene koju isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava, utvrđuje se u skladu sa propisima kojima se uređuje rad.
Član 115. Zakona o radu kaže da zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana najmanje u visini 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom, ako je sprečenost za rad prouzrokovana bolešću ili povredom van rada, ako zakonom nije drukčije određeno. Takođe, Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u JLS („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019 i 55/2020) u članu 43. kaže da zaposleni koji ne radi do 30 dana zbog bolesti ili povrede (privremena sprečenost za rad) ima pravo na naknadu plate koja iznosi: 1) 65% prosečne plate u prethodnih 12 meseci pre meseca u kome je nastupila privremena sprečenost za rad, prouzrokovana bolešću ili povredom van rada, te da naknada plate ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene opštim propisima o radu.
U zaradu na osnovu koje se obračunava prosek za prethodnih 12 meseci ulaze sva primanja koja u smislu člana 105. stav 3. Zakona čine zaradu: isplaćena zarada, odnosno plata za efektivne sate rada u prethodnih dvanaest meseci, deo zarade po osnovu radnog učinka (stimulacija i destimulacija); uvećanje zarada, odnosno plata isplaćenih u prethodnih dvanaest meseci po osnovu rada na dan praznika, noćnog rada, rada u smenama, prekovremenog rada, "minulog rada" i drugih uvećanja propisanih opštim aktom poslodavca i druga primanja koja imaju karakter zarade, a koja su u prethodnih dvanaest meseci isplaćena (topli obrok, regres, terenski dodatak, dodatak za odvojen život i druga davanja zaposlenima koja imaju karakter zarade).
Dalje se u članu 87. Zakona o zdravstvenom osiguranju uređuje osnov za naknadu zarade koja se isplaćuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja za zaposlene. Prema tim odredbama osnov za naknadu zarade čini prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad. Zaradu u tom smislu čini zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, utvrđena u skladu sa propisima o radu, i to: 1) osnovna zarada zaposlenog; 2) deo zarade za radni učinak; 3) uvećana zarada (u koju ulazi i “minuli rad”).
Imajući sve ovo u vidu, može se konstatovati da u oba slučaja, i u slučaju bolovanja do 30 dana na teret poslodavca i u slučaju bolovanja na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, “minuli rad” ulazi u osnovicu za obračun naknade zarade.
Može li se lice koje je zaposleno na neodređeno vreme u gradskoj upravi u zvanju savetnik (nije do sada ocenjivano, odnosno nema potreban broj ocena za napredovanje), a ispunjava uslove za samostalnog savetnika, tj. ima preko 5 godina iskustva u struci prijaviti na interni konkurs za popunjavanje radnog mesta u zvanju samostalnog savetnika?
Na osnovu člana 84. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) na internom konkursu mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme u svim organima, službama i organizacijama kod poslodavca koji oglašava interni konkurs.
Pravo učešća na internom konkursu imaju službenici u istom zvanju ili službenici koji ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava.
Shodno članu 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.
Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".
Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".
Shodno ovim odredbama, da bi zaposleni mogao da napreduje potrebno je da se ispune gorenavedeni uslovi iz člana 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, a navedeno se odnosi i na mogućnost učešća na internom konkursu.