Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeZaposleni u ustanovi kulture je stekao pravo za isplatu jubilarne nagrade u 2020. godini za 20 godina rada kod poslodavca, međutim, iznenada je preminuo u 2021. godini. Jubilarna nagrada nije isplaćena, jer opština kasni sa uplatama, iako su u obavezi po zakonu da isplate 30 dana od nastanka obaveze. Da li najbliži srodnici imaju pravo da umesto preminulog preuzmu jubilarnu nagradu?
U skladu sa članom 30. Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 106/2018 i 144/2020), zaposleni ima pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate. Platom u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se prosečna mesečna plata zaposlenog, odnosno zaposlenih u ustanovi, odnosno prosečna zarada u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku, u prethodnih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem se isplaćuje jubilarna nagrada, u zavisnosti šta je za zaposlenog povoljnije. Visina pomoći u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tački 1) podtačka 1-6. ovog člana, priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, a najviše do visine dva neoporezovana iznosa predviđena Zakonom o porezu na dohodak građana.
Članom 186. Zakon o radu predviđeno je da je poslodavac dužan da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Isplatu obaveza iz stava 1. ovog člana, poslodavac je dužan da izvrši najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Dakle, obaveza poslodavca da isplati jubilarnu nagradu je dospela i u skladu sa odredbama člana 186. Zakona o radu poslodavac će je isplatiti bivšem zaposlenom na isti način kao i sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa.
Da li se lice angažovano po osnovu Ugovora o dopunskom radu uračunava u broj od 7 lica (čl. 27k stav 6. Zakona o budžetskom sistemu, a u vezi stava 4. ovog člana)? Ugovor o dopunskom radu je saglasno čl. 202. Zakona o radu zaključen sa licem koje je već u radnom odnosu u drugom pravnom licu, a radi obavnja dopunskog rada na poslovima informisanja i i PR-a u kabinetu predsednika opštine.
Članom 202. Zakona o radu je propisano da zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena. S obzirom da je reč o licima koja već rade sa punim radnim vremenom, a angažuju se do najviše jedne trećine punog radnog vremena ne bi ih trebalo uračunavati u navedeni broj.
Imajući u vidu da je zamenik načelnika dao ostavku i isti je raspoređen saglasno čl. 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i JLS, da li se ova promena računa kao novozapošljavanje (čl. 8, stav 2. Uredbe - ukupan broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u okviru dozvoljenog procenta od 70% u tekućoj kalendarskoj godini)?
Raspoređivanje zamenika načelnika uprave nakon podnete ostavke ne bi trebalo tretirati kao novo zapošljavanje.
Naime, članom 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
„Službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove.
Ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1) i 10) ovog zakona.
Pravo na naknadu plate iz stava 2. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu službenik stiče pravo na penziju.
Pravo iz stava 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Službenik pravo iz st. 2. i 3. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu rada na položaju.
Pravo iz st. 2. i 3. ovog člana, po zahtevu službenika, utvrđuje organ nadležan za njegovo postavljenje.
Zahtev za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog člana, službenik može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka rada na položaju, s tim što pravo iz stava 2. ovog člana ostvaruje od narednog dana od dana prestanka rada na položaju“.
Da li se lica angažovana na poslovima ozakonjenja, a na osnovu dobijene saglasnosti Komisije, uračunavaju u br. od 7 lica (čl. 27k stav 6. Zakona o budžetskom sistemu, a u vezi stava 4. ovog člana)?
Lica na poslovima ozakonjenja za čije angažovanje je dobijena saglasnost Komisije ne računaju se u dozvoljenih 10% na određeno vreme, pa samim tim ni i u broj od sedam lica za korisnike koji imaju manje od 50 zaposlenih.
Da li se prilikom popunjavanja PRM obrasca i objavljvanja podataka o broju zaposlenih u ukupan broj uračunavaju i radna mesta pomoćnika predsednika opštine, šefa kabineta i ostalih radnih mesta koja su sistematizovana u kabinetu predsednika opštine, tj. u upravi i popunjavanju se na određeno vreme?
Shodno članu 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme):
1) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka;
2) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine;
3) na radnim mestima u kabinetu izabranog lica u organu autonomne pokrajine, najduže dok traje dužnost tog izabranog lica;
4) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika grada Beograda, predsednika Skupštine grada Beograda, najduže dok traje dužnost tih lica;
5) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu);
6) radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta;
7) radi obuke pripravnika, za vreme trajanja pripravničkog staža;
8) radi zamene službenika koji je postavljen za vršioca dužnosti, dok traje njegova dužnost;
9) radi zamene službenika kome miruje radni odnos zbog obavljanja pripravničkog staža.
Radni odnos na određeno vreme zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, izuzev radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu.
Radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit.
Napominjemo da je potrebno praviti razliku između pomoćnika gradonačelnika, predsednika opštine ili prеdsеdnikа gradske opštine i ostalih zaposlenih u Kabinetu tih izabranih lica (npr. šef kabineta, protokol i slično). Sva lica osim pomoćnika gradonačelnika, predsednika opštine ili prеdsеdnikа gradske opštine, s obzirom na to da je njihov radni odnos unapred određen (najduže dok traje dužnost izabranih lica), ulaze u 10% zaposlenih koji se mogu angažovati na određeno vreme. S druge strane, pomoćnici izabranih lica se ne ubrajaju ni u jednu kategoriju, odnosno ne ulaze u maksimalan broj zaposlenih, odnosno u ukupan broj zaposlenih na određeno vreme, s obzirom da je reč o funkcionerima.