Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li i pod kojim uslovima zaposleni u opštinskoj upravi nameštenik: peta vrsta radnih mesta, može da zasnuje radni odnos (sporazumom) u ustanovi ili službi (turistička organizacija) čiji je osnivač opština?
Članovima 91. odnosno 92. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano da organ, služba ili organizacija iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona može preuzeti, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme u drugom organu, službi ili organizaciji kod istog poslodavca.
Poslodavac može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme.
Preuzimanje službenika vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju uz saglasnost službenika koji se preuzima.
Pre preuzimanja iz st. 1. i 2. ovog člana može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
U navedenim slučajevima, službenik može biti preuzet na radno mesto koje je razvrstano u isto, niže ili više zvanje. Službenik može biti preuzet na radno mesto razvrstano u neposredno više zvanje ukoliko ispunjava uslove za napredovanje.
Međutim, navedene odredbe se ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu, što dalje znači da se u konkretnom slučaju ne mogu primeniti odredbe u pogledu sporazuma o preuzimanju.
Na prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u ustanovama koje osniva lokalna samouprava ili javnim preduzećima primenjuju se opšti propisi o radu i kolektivni ugovori.
Ukoliko je odlukom skupštine JLS propisano se izbori za članove Saveta mesne zajednice moraju sprovesti najkasnije 30 dana pre kraja mandata članova saveta mesne zajednice kojima ističe mandat, da li to znači da se celokupan izborni proces mora završiti najkasnije pre isteka mandata ili da datum održavanja mora biti najkasnije 30 dana pre isteka mandata?
Prvo, moramo da napomenemo da se Zakon o lokalnim izborima ne primenjuje na izbore za savete mesnih zajednica. Naime, članom 1. ovog zakona propisano je da se njime uređuje izbor i prestanak mandata odbornika skupština jedinica lokalne samouprave.
Dalje, članom 74. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da se postupak izbora saveta i drugih organa mesne zajednice (kao oblika mesne samouprave), kao i zaštita prava u toku izbora utvrđuju aktom o osnivanju mesne zajednice, a u skladu sa statutom opštine, odnosno grada.
Ukazujemo, takođe, da je članom 74. stav 4. propisano je da se izbori za savet mesne zajednice sprovode po pravilima neposrednog i tajnog glasanja na osnovu opšteg i jednakog izbornog prava, u skladu sa aktom o osnivanju.
Shodno navedenom, odgovor koji možemo da pružimo zasniva se samo na tumačenju propisa koji se ne primenjuju direktno na izbore saveta mesnih zajednica.
Mišljenja smo da navedenu odredbu treba tumačiti tako da glasanje na izborima treba da se održi najkasnije 30 dana pre pre kraja mandata članova saveta mesne zajednice kojima ističe mandat, a ne da pre isteka navedenog roka moraju da se okončaju sve izborne radnje. Ovo stoga što izborni postupak, u praksi, može da traje nepredvidivo dugo, u slučaju dužih postupaka zaštite izbornog prava, usled čega bi tumačenje da se sve izborne radnje moraju okončati najkasnije 30 dana pre isteka mandata podrazumevalo znatno ranije raspisivanje izbora, kako bi se osiguralo da će navedeni rok zaista biti ispoštovan.
U prilog tome da se pod sprovođenjem izbora u konkretnom slučaju treba podrazumevati sprovođenje glasanja, treba uzeti u obzir to da je članom 2. stav 2. Zakona o lokalnim izborima propisano da se „izbori za odbornike moraju (se) raspisati najkasnije 45 dana pre kraja mandata odbornika kojima ističe mandat“, dok je članom 8. stav 2. istog zakona propisano da „od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 45, ni više od 60 dana“. Iz navedenih odredbi, dakle proističe, da zakon dozvoljava mogućnost da se izbori održe čak i nakon isteka mandata „odlazećeg“ saziva skupštine opštine/grada, što bi, dalje, značilo da Zakon o lokalnim izborima dozvoljava mogućnost okončanja izbora čak i po isteku mandata aktuelnih odbornika.
Takođe, treba imati u vidu da je Ustavom, u pogledu izbora narodnih poslanika, propisano da „izbore za narodne poslanike raspisuje predsednik Republike, 90 dana pre isteka mandata Narodne skupštine, tako da se izbori okončaju u narednih 60 dana“ (član 101. stav 1. Ustava), dok je članom 26. Zakona o izboru narodnih poslanika propisano da „od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 45 ni više od 60 dana“. Iz navedenog proističe:
Iz navedenog se nameće zaključak da je zakonodavac smatrao da se pod okončanjem izbora treba podrazumevati dan održavanja izbora, a ne završetak celog izbornog postupka.
Da li zaposleni koji nije bio u radnom odnosu u kontinuitetu od 10 godina kod poslodavca (opština) ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu? Naime, u konkretnom slucaju zaposleni je ostvario 10 godina ali sa prekidom u trajanju od 13 meseci.
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
Dakle, uzastopnost godina rada nije uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu već se to pravo ostvaruje kada zaposleni navrši jubilarne godine rada, ali se mora voditi računa da zaposleni eventualno to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Da li je u JLS dozvoljeno da se lice koje je bilo zaposleno na određeno vreme na 6 meseci zbog povećanog obima posla na jednoj poziciji-radnom mestu, po isteku 6 meseci-ugovora, ponovo angažuje na određeno, ali na drugoj poziciji-radnom mestu u okviru uprave?
Shodno članu 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) i zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine.
Zakonske odredbe ne sadrže prepreku da se sa istim licem ponovo zasnuje radni odnos na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla, a na drugom radnom mestu.
Ujedno treba dodati da radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit.
Da li zaposlenom koji je u toku kalendarskog meseca koristio dane godišnjeg odmora ili bio na bolovanju, može da se isplati prekovremeni rad?
Članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je propisano da zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.
Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno, a poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate.
Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno.
Dakle, zaposleni, bilo da je rukovodilac odeljenja ili ne, ima pravo na dodatak za prekovremeni rad, uz ispunjenje gore navedenih uslova. Takođe, ista lica mogu ostvarivati više puta ovo pravo ukoliko po pismenom nalogu poslodavca rade duže od punog radnog vremena uz vođenje računa o ograničenjima koja predviđa Zakona o radu a to su da prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno i da zaposleni ne može da radi duže od 12 časova dnevno uključujući i prekovremeni rad (član 53).
Od navednog je svakako izuzet period korišćenja godišnjeg odmora ili bolovanja, s obzirom da se tokom korišćenja godišnjeg odmora ili bolovanja ne ostvaruje rad odnosno ne ostvaruje prekovremeni rad.