Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKako postupiti po prigovoru koji za svoj predmet ima nedovoljan broj zaposlenih lekara određene struke?
Članom 114. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, pored ostalog, propisano je da direktor zdravstvene ustanove organizuje rad i i rukovodi procesom rada.
Saglasno navedenoj odredbi, nedovoljan broj zaposlenih zdravstvenih radnika spada u organizaciju rada za koju je nadležan direktor zdravstvene ustanove. Po takvom prigovoru savetnik pacijenata se oglašava nenadležnim i upućuje podnosioca prigovora na direktora ustanove.
Da li na zahtev roditelja pedijatar mora dati pismeno obaveštenje o eventualnim posledicama primanja obavezne vakcine?
Članom 15. stav 3. Zakona o pravima pacijenata propisano je da se medicinska mera protivno volji pacijenta, odnosno zakonskog zastupnika deteta, može preduzeti samo u izuzetnim slučajevima, koji su utvrđeni zakonom i koji su u skladu sa lekarskom etikom.
Poseban zakon koji isključuje pravo na pristanak u pogledu obavezne vakcinacije dece je Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Nadzor nad sprovođenjem tog zakona vrši sanitarna inspekcija, pa je u takvim slučajevima roditelja potrebno uputiti na sanitarnu inspekciju.
Da li je savetnik pacijenata nadležan da pruži informaciju pacijentima koji pitaju za zakonski osnov da moraju da nose zaštitne maske kao epidemiološku meru u zaštiti od zarazne bolesti COVID-19, kao i za uslov da budu vakcinisani kako bi ušli u ugostiteljske objekte, bioskope?
Članom 5. Zakona o pravima pacijenata propisano je da se navedeni Zakon primenjuje na „zdravstvene ustanove, druge oblike zdravstvene službe (u daljem tekstu: privatna praksa), organizacione jedinice visokoškolskih ustanova zdravstvene struke koje obavljaju zdravstvenu delatnost, druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i određene poslove iz zdravstvene delatnosti i zdravstvenog osiguranja, kao i na zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike“.
Imajući u vidu navedenu odredbu, savetnik pacijenata nije nadležan za postupanje, kao ni za davanje saveta za pitanja koja se odnose na nošenje maske i vakcinisanje kao uslov za ulazak u ugostiteljske objekte, bioskope itd.
U takvim slučajevima savetnik se oglašava nenadležnim i upućuje pacijente na sanitarnu inspekciju.
Savetnik pacijenata je nadležan samo za savete i prigovore sa žalbama na pružaoce zdravstvene zaštite (zdravstvene ustanove, privatnu praksu i druga pravna lica).
Budući da su za liste čekanja nadležni nadzornici osiguranja Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a ne savetnici pacijenata, kako dobiti informaciju o tome ko je nadzornik osiguranja za određeni region i kako ga pacijenti mogu naći?
Članom 29. stav 1. Pravilnika o listama čekanja ("Sl. glasnik RS", broj 75/13), utvrđeno je sledeće: „Pod nadzorom nad listama čekanja, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se kontrola primene kriterijuma i standardizovanih mera za procenu zdravstvenog stanja osiguranog lica za stavljanje na listu čekanja, ispravnost unetih podataka o osiguranom licu i drugih podataka u liste čekanja.“
U stavu 3. istog člana utvrđeno je da: „Nadzor iz stava 1. ovog člana vrše nadzornici osiguranja Republičkog fonda i nadzornici osiguranja filijala Republičkog fonda.“
Imajući u vidu citirane odredbe, pacijenta je potrebno uputiti na matičnu filijalu Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje kod koje je osiguran. Takođe, prijave i žalbe u vezi sa ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, osigurana lica mogu dostaviti Sektoru za kontrolu Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Gde je granica zaštite podataka o ličnosti, odnosno kako izvršiti uvid u medicinsku dokumentaciju kada lekar ne dozvoljava savetniku pacijenata da izvrši uvid, pozivajući se na zaštitu podataka o ličnosti?
Savetnik pacijenata ima ovlašćenje da izvrši uvid u medicinsku dokumentaciju pacijenta, u delu koji se odnosi na navode iz prigovora. Lekar ne može da zabrani savetniku uvid u medicinsku dokumentaciju pacijenta koja je u vezi sa navodima iz prigovora, jer u tom slučaju savetnik ne može da izvrši svoju dužnost utvrđivanja činjeničnog stanja po prigovoru.
U slučaju da se desi takva situacija, savetnik treba da upozori zdravstvenog radnika da su po članu 40. stav 4. Zakona o pravima pacijenata zdravstvena ustanova/privatna praksa/drugo pravno lice, dužni da savetniku pacijenata, u prisustvu zdravstvenog radnika, omoguće uvid u medicinsku dokumentaciju pacijenta, koja je u vezi sa navodima iznetim u prigovoru, kao i da je za nepostupanje po toj odredbi predviđeno prekršajno kažnjavanje.
Granica uvida u medicinsku dokumentaciju koju savetnik ne sme da pređe je određena navodima iz prigovora.
Dakle, savetnik pacijenata nema pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju drugih pacijenata, kao ni pravo uvida u medicinsku dokumentaciju pacijenta koja nije u vezi sa navodima iznetim u prigovoru.