Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKoja uža organizaciona jedinica u okviru Opštinske uprave prema oblasti je nadležna za praćenje Zakona o planskom sistemu? Koja služba prema oblasti iz opštinske prave treba da pokrene inicijativu za izradu Plana razvoja opštine i srednjoročnog plana, i koja organizaciona jedinica je zadužena za praćenje ovih dokumenata?
Kod odgovora na ovo pitanje potrebno je na prvom mestu imati u vidu da Zakon o planskom sistemu niti podzakonska akta ne propisuju, tj. ne ukazuju eksplicitno na jednu užu organizacionu jedinicu uprave JLS koja bi bila nadležna za primenu Zakona, a u okviru toga i za izradu i praćenje sprovođenja Plana razvoja o srednjoročnog plana JLS. Precizira se uglavnom uloga skupštine JLS kod usvajanja ovih planskih dokumenata odnosno izveštaja o njihovom sprovođenju. Ovo stoga što Plan razvoja kao i srednjoročni plan jesu sveobuhvatni planski dokumenti na nivou JLS, za koje nadležnosti i odgovornosti imaju različiti oragni JLS i njihove uže organizacione jedinice.
U tom smislu je u okviru objavljenih Smernica za izradu Plana razvoja JLS predložen pristup koji podrazumeva uspostavljanje koordinacionih radnih tela, sa zadacima u pogledu pripreme i praćenja sprovođenja pre svega Plana razvoja JLS (a Smernice u određenoj meri referišu i na sličan način pristup kod srednjoročnih planova JLS). Smernice na koje upućujemo objavljene su na: https://rsjp.gov.rs/wp-content/uploads/Prirucnik-za-lokalnu-samoupravu-web_final-19.8.pdf
Napominjemo da Smernice nisu obavezujuće, ali da primenu istih preporučuje i Uredba o obaveznim elementima plana razvoja AP i JLS („Sl. glasnik RS“, br. 107/20). S tim u vezi, u odeljku 3. Smernica (str. 11), preporučujemo da obratite pažnju na objašnjenje shodno kojem predlog za izradu Plana razvoja JLS – skupštini JLS dostavlja Veće JLS kao nadležni državni organ. Dalje, preporučujemo da u odeljku 4. Smernica detaljno sagledate posebno sekciju 4.1 i sve podtačke koje su obuhvaćene (str.16-30), budući da su tu date instrukcije o pristupu organizaciji procesa, formalizovanju procesa (aktom skupštine JLS), sprovođenju konsultacija i učesnicima konsultacija, formiranju koordinacionog tima i tematskih radnih grupa, upravljanju izradom Plana razvoja JLS (još detaljnije o sastavu koordinacionog tima i tematskih RG, analizi zainteresovanih strana). Posebno upućujemo na Model rešenja o formiranju koordinacionog tima i tematskih radnih grupa za Plan razvoja JLS – koji je priložen u Aneksu 1. Smernica. dok je za sagledavanje celokupnog procesa posebno koristan Aneks 3. Smernica koji daje pregled mogućeg rasporeda aktivnosti i zaduženja na izradi Plana razvoja JLS. Za organizacionu postavku upućujemo takođe i na odeljak 4.6 Smernica u pogledu uspostavljanja okvira za sprovođenje, praćenje sprovođenja, izveštavanje i vrednovanje Plana razvoja JLS (str. 57-58.).
Opština je donela odluku da se porodiljama dodeljuje vaučer u određenom iznosu za opremanje novorođenčeta na osnovu podnetog zahteva. U realizaciji pomenute odluke došlo je do određenih problema, te da li se umesto vaučera može uplatiti gotovina ili se mora izmeniti odluka jer je u istoj striktno navedeno „vaučer“?
Za izradu propisa koje donosi Narodna skupština utvrđena su Jedinstvena metodološka pravila za izradu propisa („Službeni glasnik RS“, br. 21/2010). Ovom metodologijom definisane su izmene i dopune propisa, odnosno svrha i obim izmena i dopuna kao i način vršenja izmena i dopuna propisa. Takođe, Metodologijom za izradu podzakonskih propisa („Službeni glasnik RS“, br. 75/2010 i 81/2010-ispravka), utvrđena su metodološka pravila za izradu podzakonskih propisa koje donosi Vlada Republike Srbije i organi državne uprave (ministarstva i posebne organizacije).
Međutim, za izradu propisa koje donose jedinice lokalne samouprave, ne postoji utvrđena metodologija, tako da prethodno navedeni propisi, kao i praktična znanja i iskustva jedinica lokalne samouprave, mogu poslužiti kao smernice prilikom donošenja propisa, kao i vršenja izmena i dopuna u propisima. (Preporučujemo i korišćenje Priručnika za izradu propisa lokalne samouprave – publikacija SKGO uz podršku SDC, dostupna na: http://www.skgo.org/storage/app/uploads/public/157/979/860/1579798605_Priruc%CC%8Cnik%20za%20izradu%20propisa%20LS%202020%20web[89134].pdf – relevantan je recimo odeljak 1.1. - Utvrđivanje potrebe za izradom nove odluke, odnosno izmenom ili dopunom važeće odluke. i sl.).
Izmene i dopune propisa vrše se kada lokalni propis treba uskladiti sa novom zakonskom regulativom, kao i sa izmenama u zakonskim i podzakonskim aktima ili izmenama u politici JLS u određenoj oblasti, kada je potrebno prilagoditi normativna rešenja stvarnim potrebama, a nije neophodno doneti novi propis, kada je potrebno otkloniti nepreciznost u važećoj odredbi propisa koja dovodi do različitog tumačenja i stvara teškoće u primeni norme, kada je potrebno urediti neko pravno pitanje za koje je postojao pravni osnov ali je propušteno da se uredi prilikom utvrđivanja osnovnog teksta propisa, kao i u drugim slučajevima kada se uoči potreba da se izvrši izmena ili dopuna važećeg propisa JLS. Ako se više od polovine članova osnovnog propisa menja, odnosno dopunjuje, treba doneti novi propis.
U skladu sa napred navedenim, obzirom da je lokalna samouprava propisala da se porodiljama za opremanje novorođenčeta dodeljuje vrednosni vaučer, mišljenja smo da nije moguće isplatiti gotovinu umesto vaučera, iako su prilikom realizacije nastale okolnosti koje stvaraju teškoće u primeni. Ove okolnosti predstavljaju razloge zbog kojih treba pristupiti izmeni postojeće odluke u smislu da se umesto vaučera porodiljama dodeljuju sredstva u utvrđenom iznosu.
Na koji način se vrši obračun plata zaposlenih u mesnim zajednicama, obzirom da se na njihov radnopravni status primenjuje Zakon o radu, a Zakon o zaposlenima u AP i JLS se ne primenjuje na mesne zajednice?
Članom 76. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 – dr. zakon, 101/16 – dr. zakon i 47/18) je propisano da mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave ima svojstvo pravnog lica u okviru prava i dužnosti utvrđenih statutom i odlukom o osnivanju.
Članom 77. istog zakona se propisuje da opština, odnosno grad pruža pomoć mesnoj zajednici u obavljanju administrativno-tehničkih i finansijsko-materijalnih poslova. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti opštinske uprave, odnosno gradskih uprava, posebno u vezi sa ostvarivanjem prava građana, može se organizovati rad opštinske uprave u mesnim zajednicama, a poslove, način i mesto njihovog vršenja određuje predsednik opštine na predlog načelnika opštinske uprave, odnosno načelnika gradskih uprava.
Dakle, mesna zajednica je posebno pravno lice. Jedinica lokalne samouprave pruža pomoć mesnoj zajednici u obavljanju administrativno-tehničkih i finansijsko-materijalnih poslova, a lica koja su zasnovala radni odnos u mesnoj zajednici nisu zaposleni u opštinskoj odnosno gradskoj upravi.
Najzad, članom 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je konkretno propisano da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu.
Shodno svemu gore navedenom, zaposleni u mesnoj zajednici ostvaruju svoju zaradu od sredstava mesne zajednice kao poslodavca, uz primenu Zakona o radu i uslova koji su predviđeni konkretnim ugovorom o radu, odlukama Opštine i finansijskom planu mesne zajednice, a to nije predmet propisa kojim se uređuju plate zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave odnosno podzakonskih akata i time utvrđenih osnovica za obračun i isplatu plate. Konkretan propis koji uređuje osnovicu za obračun zarade u mesnim zajednicama ne postoji već se primenjuju navedeni propisi.
Da li se u radni staž za jubilarnu nagradu u Opštinskoj upravi može računati (pridodati) i radni staž sekretara u mesnoj zajednici?
U skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju zaposleni u JLS za navršenih 10, 20 30, 35 ili 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.
S obzirom na to da mesna zajednica nije organ JLS, već oblik mesne samouprave i kao tavka posebno pravno lice, a takođe imajući u vidu i član 1. stav 4 Zakona o zaposlenima u AP i JLS koji kaže da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu te stoga zaposleni u mesnim zajednicama nisu službenici, radni staž ostvaren u mesnoj zajednici ne računa se u staž za jubilarnu nagradu u smislu odredbi PKU za zaposlene u JLS.
Da li je pravilno postupljeno i ima li smetnji za sprovođenje izbornih radnji u slučaju novoformirane izborne komisije, obzirom da je formirana 3 dana posle raspisivanje izbora, dok je mandat prethodne izborne komisije istekao?
Zakon o lokalnim izborima ne zabranjuje imenovanje izborne komisije nakon raspisivanja izbora, tako da u tom pogledu nema smetnji da nov sastav izborne komisije sprovede izborni postupak. Isti zakon, takođe, ne sadrži obavezu imenovanja novog sastava izborne komisije pre isteka mandata prethodnog sastava izborne komisije, niti uopšte utvrđuje rokove za imenovanje izbornih komisija, tako da ni sa tog aspekta ne bi trebalo da bude sporno imenovanje izborne komisije po isteku mandata prethodne.
U skladu sa iznetim, dokle god rešenje o imenovanju izborne komisije nije poništeno od strane Upravnog suda, u slučaju podnošenja žalbe u skladu sa članom 14. stav 11. Zakona o lokalnim izborima, nova izborna komisija je dužna da sprovodi sve propisane radnje neophodne za zakonito sprovođenje raspisanih izbora za odbornike.