Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Sistem lokalne samouprave

Da li načelnik opštinske uprave može svojim rešenjem premestiti službenika koji je raspoređen na radno mesto (šef odseka LPA) na upražnjeno radno mesto (poreski inspektor) i istom naložiti polaganje ispita za inspektora?

U skladu sa članom 32. Zakona o zaposlenima u AP i JLS službenik je dužan da prihvati odgovarajuće radno mesto na koje je prema odredbama ovog zakona trajno ili privremeno premešten. Dalje, članom 112. istog zakona predviđeno je da službenik može, zbog potrebe rada, da bude trajno ili privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto. Za premeštaj službenika zbog potrebe rada nije potrebna njegova saglasnost.

Pod odgovarajućim radnim mestom smatra se ono radno mesto čiji se poslovi rade u istom zvanju kao poslovi radnog mesta sa koga se službenik premešta i za koje službenik ispunjava sve uslove (član 113).

Članom 46. Zakona o inspekcijskom nadzoru predviđeno je da poslove inspekcijskog nadzora nadležna inspekcija vrši preko inspektora. Inspekcijski nadzor može obavljati lice koje ima stečeno propisano obrazovanje, radno iskustvo u struci, položen državni stručni ispit i ispit za inspektora i koje ispunjava druge uslove propisane za rad u organima državne uprave:

1) u zvanju višeg savetnika, samostalnog savetnika ili savetnika ili odgovarajućem zvanju inspektora utvrđenom posebnim propisom - za vođenje postupka i izricanje upravnih mera u inspekcijskom nadzoru;

2) u zvanju mlađeg savetnika, saradnika ili mlađeg saradnika ili odgovarajućem zvanju inspektora utvrđenom posebnim propisom - za vođenje postupka ili preduzimanje radnji u inspekcijskom nadzoru.

Inspektor je dužan da u svom radu koristi funkcionalni jedinstveni informacioni sistem.

Dalje se u članu 47. istog zakona kaže da ispit za inspektora sprovodi komisija, koju obrazuje ministar nadležan za poslove državne uprave. Program i način polaganja ispita za inspektora, sastav i način rada komisije za sprovođenje ispita za inspektora "naknade za rad članova komisije." Izgled i sadržinu obrasca uverenja o položenom ispitu za inspektora, način izdavanja uverenja o položenom ispitu za inspektora i oblik, način upisa i vođenja evidencije o položenom ispitu za inspektora bliže uređuje ministar nadležan za poslove državne uprave. Lice na probnom radu koje je radni odnos zasnovalo na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme i lice koje je zasnovalo radni odnos na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme, a nema položen ispit za inspektora, polaže ispit za inspektora u roku od šest meseci od dana zasnivanja radnog odnosa. Lice koje je prvi put zasnovalo radni odnos u struci i osposobljava se za samostalan rad na poslovima radnog mesta inspektora polaže ispit za inspektora do okončanja pripravničkog staža. Ako lice iz st. 3. i 4. ovog člana ne položi ispit za inspektora u utvrđenim rokovima, prestaje mu radni odnos, odnosno ne može biti raspoređeno na radno mesto inspektora. Izuzetno, ispit za inspektora nije dužan da polaže inspektor koji je na dan stupanja na snagu ovog zakona imao najmanje sedam godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora i ispunjava uslove za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora. Ispit za inspektora mogu polagati i druga lica koja su se osposobila za samostalan rad u struci, odnosno samostalno obavljanje poslova i imaju stečeno radno iskustvo u struci u trajanju koje je uslov za obavljanje poslova inspektora, a zainteresovana su za rad na poslovima inspektora. Organ u kome je kandidat zaposlen, odnosno podnosilac zahteva, dužan je da uplati troškove polaganja ispita za inspektora pre polaganja ispita. Troškovi polaganja ispita za inspektora utvrđuju se posebnim zakonom kojim se uređuju republičke administrativne takse. Ministarstvo nadležno za sistem državne uprave vodi evidenciju o položenom ispitu za inspektora, u koju se upisuje: ime i prezime kandidata; jedinstveni matični broj građana; naziv visokoškolske ustanove, nivo i vrsta stečenog obrazovanja i stručni naziv, odnosno naziv završene srednje škole i obrazovni profil; naziv državnog organa, imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugog poslodavca kod koga je kandidat zaposlen; broj i datum rešenja kojim je odobreno polaganje ispita za inspektora; datum polaganja ispita; podaci o opštem uspehu na ispitu i broj i datum izdatog uverenja o položenom ispitu za inspektora.

Iz navedenih odredbi možemo zaključiti da se određeno lice koje ispunjava sve uslove za obavljanje poslova inspektora, a nema položen ispit za inspektore, može trajno premestiti na radno mesto inspektora uz obavezu da u roku iz člana 47. Zakona o inspekcijskom nadzoru položi ispit.

Sistem lokalne samouprave

Da li JLS u 2021. godini može da primi u radni odnos na neodređeno vreme 3 izvršioca na osnovu dobijene saglasnosti iz 2020. godine i 3 izvršioca bez saglasnosti, prema članu 27 k Zakona o budžetskom sistemu?

Članom 27k Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je između ostalog da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva (stav 1). Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan (stav 2).

Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.

Kako je u skladu sa uredbom posmatrani period kalendarska godina i s obzirom da će ova lica radni odnos zasnovati u 2021. godini ovaj broj će umanjiti mogućnost novog zapošljavanja bez posebnih dozvola i saglasnosti u 2022. godini.

Sistem lokalne samouprave

Ukoliko je zaposlenom u JLS u Izveštaju o privremenoj sprečenosti za rad („doznaka“) kao početna dijagnoza navedena šifra koja se odnosi na izolaciju po osnovu bolesti COVID-19 (U 07.2) a kao konačna dijagnoza navedena šifra koja nije u vezi sa bolešću COVID-19 (konačna dijagnoza ne sadrži ustanovljene šifre za COVID-19 U 07.1 ni U 07.2), da li se zaposlenom isplaćuje bolovanje u visini 100% osnovne plate ili u visini od 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci?

Članom 43a u stavu 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 38/19 i 55/20) definisano je da zaposleni ima pravo na naknadu plate u visini od 100% osnovne plate za mesec u kome je privremeno odsustvovao sa rada zbog potvrđene zarazne bolesti COVID-19 ili zbog mere izolacije ili samoizolacije naložene u vezi sa tom bolešću, a koja je nastupila kao posledica neposrednog izlaganja riziku po osnovu obavljanja poslova i radnih zadataka, odnosno službenih dužnosti i kontakata sa licima kojima je potvrđena bolest COVID-19 ili naložena mera izolacije ili samoizolacije.

Dalje, u stavu 2. definisano je da zaposleni ostvaruje pravo iz stava 1. ovog člana tako što se:

  • za prvih 30 dana odsustva sa rada, isplata visine naknade plate vrši iz sredstava budžeta poslodavca;
  • počev od 31. dana odsustva sa rada, isplata visine naknade plate vrši iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja do zakonom propisane visine naknade plate, a iz sredstava poslodavca, odnosno iz sredstava budžeta poslodavca za preostali iznos razlike do visine od 100% osnovne plate.

Iz navedenog se zaključuje da se naknada plate u skladu sa članom 43a PKU za zaposlene u JLS zaposlenom isplaćuje samo kada mu je potvrđena bolest COVID 19 što i u ovom konkretnom slučaju treba ceniti.

Sistem lokalne samouprave

Kako i na koji način je moguće uskladiti koeficijent zaposlenog u JLS i zvanje s obzirom da je odložena primena u delu koji reguliše platne razrede? Da li zvanje mora biti obavezno usklađeno sa koeficientom? Konkretno, zaposleni ima zvanje savetnik od 2016. godine, a koeficijent mlađeg savetnika.

Shodno članu 62. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, u zvanju savetnika obavljaju se složeni poslovi koji su najčešće precizno određeni i podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika sa jasnim okvirom samostalnog delovanja, uz povremeni nadzor neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost da se problemi rešavaju bez pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca i uz obraćanje neposrednom rukovodiocu samo kad je problem složen i zahteva dodatno znanje i iskustvo.

Za rad na poslovima u zvanju savetnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

Ukoliko zaposleni ispunjava navedene uslove rešenjem mu se utvrđuje zvanje, a koeficijent mora da odgovara zvanju odnosno da bude usklađen sa zvanjem. Kako bi ostvario svoje pravo zaposleni može da se zahtevom obrati i da zatraži usklađivanje koeficijenta u skladu sa zvanjem, a na koje rešenje dalje ima pravo žalbe žalbenoj komisiji, shodno čl. 172. i 174. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.

Sistem lokalne samouprave

Da li se (novom) inspektroru, tj. licu koje je primljeno u radni odnos na radno mesto inspketora, može izdati službena legitimacija pre nego što ploži ispit za inspektora ili se u toj situaciji postupa prema čl. 48. ZoIN (davanje ovlašćenja službeniku koji nije inspektor….)? Da li se lice koje nema položen ispit za inspektora smatra službenikom koji nije inspektor, iako je primljeno na radno mesto inspketora?

Mišljenja smo da se u ovoj situaciji izdaje službena legitimacija, odmah po prijemu u radni odnos na mesto inspektora.

Članom 47. stav 3. Zakona o inspekcijskom nadzoru propisano je da lice na probnom radu koje je radni odnos zasnovalo na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme i lice koje je zasnovalo radni odnos na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme, a nema položen ispit za inspektora u roku od 6 meseci od dana zasnivanja radnog odnosa, a prema stavu 5. istog člana, ako ne položi ispit za inspektora u utvrđenom roku, prestaje radni odnos.

Lice koje je primljeno na radno mesto inspektora, vrši ovlašćenja i dužnosti inpektora i izdaje mu se službena legitimacija. Nije u pitanju službenik koji nije inspketor, a obavlja inspekcijske poslove (čl. 48. ZoIN). Polaganje ispita za inspektora u propisanom roku je raskidni, a ne odložni uslov. Lice koje je zasnovalo radni odnos na neodređeno vreme na radnom mestu inspektora kada položi ispit u propisanom roku, ispunjava uslov i nastavlja da obavlja poslove inspketora, a ako ne položi – prestaje mu radni odnos, jer je nastupio raskidni uslov.