Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li dete koje je rođeno 31.12.2015. godine ima pravo na novogodišnji poklon, i da li je poslodavac dužan da poklon isplati do kraja 2020. godine?
Pravni osnov davanja novogodišnjih poklona za decu zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave sadržan je u Zakonu o radu, Posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave, kao i u opštim aktima jedinice lokalne samouprave (kolektivnom ugovoru poslodavca ili pravilniku).
Članom 119. stav 2. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) propisano je da poslodavac može deci zaposlenog starosti do 15 godina života da obezbedi poklon za Božić i Novu godinu u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana.
Dalje, u skladu sa članom 49. stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 38/2019 i 55/2020) poslodavac je dužan da obezbedi deci zaposlenog do 15 godina života poklon za Novu godinu - novčanu čestitku u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana, u visini utvrđenoj opštim aktom. Pravo iz stava 1. ovog člana obezbeđuje se i deci lica koje je radno angažovano po osnovu ugovora van radnog odnosa kod poslodavca najmanje tri meseca sa prekidima ili neprekidno u kalendarskoj godini u kojoj se obezbeđuje ovo pravo i ako je u ugovornom odnosu na dan ostvarivanja ovog prava.
Poslodavac može svojim opštim aktom (kolektivnim ugovorom, pravilnikom) da utvrdi povodom kog praznika se poklon daje, vrednost poklona, do koje godine starosti dete zaposlenog ima pravo na poklon, da li se poklon daje u novcu ili u robi, datum dodele poklona, kao i druga merila i kriterijume koji su uslov za dobijanje poklona.
U skladu sa napred navedenim, mišljenja smo da pravo na poklon za Novu godinu imaju deca koja u toj godini pune 15 godina, odnosno konkretno u ovom slučaju pravo u 2020. godini na novogodišnji poklon imaju deca rođena 2005. godine (samim tim i deca rođena 31.12.2005. godine). Ukoliko poslodavac nije bio u mogućnosti da isplati ovo davanje u 2020. godini, isplata se može izvršiti i u 2021. godini, s tim da je potrebno voditi računa da se troškovi poklona povodom Nove godine i Božića priznaju u godini kad su isplaćeni, odnosno da je potrebno voditi računa da vrednost poklona zbirno u jednoj kalendarskoj godini, odnosno u 2021. godini, bude niža od neoporezivog iznosa propisanog Zakonom o porezu na dohodak građana. Poslodavac može samo jednom da koristi neoporezivi iznos, tako da ukoliko se drugi poklon daje u istoj godini i isplaćuje iznad neoporezivog iznosa (računajući oba poklona), ima će tretman zarade zaposlenog.
Prema članu 97. stav 4. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, Opštinsko veće nije u obavezi da izvrši izbor kandidata sa liste za izbor-za popunjavanje položaja načelnika Opštinske uprave, ali je dužno da o razlozima za to obavesti sve učesnike konkursa pisanim putem i na internet prezentaciji opštine. Koji akt u ovom slučaju donosi Opštinsko veće-odluku, zaključak... o svom opredeljenju da ne izvrši izbor kandidata sa liste za izbor? Da li se taj akt Opštinskog veća dostavlja učesnicima konkursa, ili samo obaveštenje u smislu odredbi citiranog člana 97. stav 4. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave? Da li na dostavljeno obaveštenje o neizboru kandidata sa liste kandidati imaju pravo pokretanja upravnog spora, imajući u vidu odredbe člana 98. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, prema kojima se upravni spor pokreće na rešenje o postavljenju na položaj, a ne i protiv akta Opštinskog veća o neizboru kandidata, odnosno protiv obaveštenja kandidata sa liste o tome, koje ne predstavlja upravni akt, pa ne može ni biti predmet upravnog spora?
U skladu sa članom 95. Zakona o zaposlenima u AP i JLS javni konkurs za popunjavanje položaja oglašava pokrajinski organ nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće opštine, grada ili gradske opštine. Pre oglašavanja javnog konkursa za popunjavanje položaja nadležan pokrajinski organ, odnosno Veće obrazuje konkursnu komisiju.
Dalje se u članu 96. Zakona kaže da izborni postupak sprovodi konkursna komisija od tri člana. Najmanje jedan član komisije mora imati stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, jedan član koji je stručan u oblasti za koju se popunjava položaj i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima. Po okončanom izbornom postupku konkursna komisija sastavlja listu od najviše tri kandidata koji su sa najboljim rezultatom ispunili merila propisana za izbor.
U skladu sa članom 97. Zakona listu kandidata konkursna komisija dostavlja organu autonomne pokrajine nadležnom za postavljenje na položaj, odnosno Veću. Organ autonomne pokrajine nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće donosi odluku o izboru kandidata u roku od 15 dana od dana prijema liste kandidata. Ako je konkursna komisija utvrdila da nijedan kandidat nije ispunio merila propisana za izbor, organu autonomne pokrajine nadležnom za postavljenje na položaj, odnosno Veću ne može biti predložen kandidat za postavljenje na položaj. Organ autonomne pokrajine nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće nije obavezno da izvrši izbor kandidata sa liste za izbor, ali je dužno da o razlozima za to obavesti sve učesnike konkursa pisanim putem i na internet prezentaciji autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave. Ako organu autonomne pokrajine nadležnom za postavljenje na položaj, odnosno Veću ne bude predložen kandidat za postavljenje na položaj ili ako organ autonomne pokrajine nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće ne postavi predloženog kandidata, sprovodi se novi javni konkurs.
Iz navedenih odredbi proizilazi da će Veće opštine, grada ili gradske opštine u formi obaveštenja saopšti učesnicima konkursa i javnosti da nisu izabrali kandidata sa liste. Pisano obaveštenje Veće će uputiti svim učesnicima konkursa i objaviti ga na internet stranici jedinice lokalne samouprave. Na pomenuto obaveštenje nije moguće izjaviti pravni lek.
Da li funkcioneru JLS prestaje radni odnos sa navršenih 65 godina života, iako mu mandat funkcionera nije istekao?
Članom 6. stav 1. Zakona predviđeno je da se na prava i dužnosti funkcionera i službenika koji nisu uređeni ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom, primenjuju opšti propisi o radu i poseban kolektivni ugovor za jedinice lokalne samouprave, kao i kolektivni ugovor kod poslodavca.
S tim u vezi, članom 13. Zakona propisano je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave funkcija prestaje u slučaju isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen, podnošenja ostavke ili razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Takođe, odredbama člana 14. stav 7. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da funkcioner može nastaviti da radi i nakon navršenja 65 godina života, odnosno vršenje ove funkcije traje do isteka mandata, odnosno isteka perioda na koji je postavljen, ili do razrešenja, odnosno ostavke.
Da li lice koje je u penziji, a postavljen je za pomoćnika predsednika opštine, može biti na stalnom radu u opštini i da li mu u tom slučaju miruju prava po osnovu penzije?
Odredbama člana 3. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS" br. 21/16, 113/17, 113/17 - dr. zakon, 95/18) propisano je da se zaposlenima u smislu ovog zakona smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici. Funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu.
Odredbama člana 4. istog zakona propisano je da je poslodavac funkcionera, službenika i nameštenika u jedinicama lokalne samouprave - jedinica lokalne samouprave, a prava i dužnosti u ime poslodavca za funkcionere vrši skupština grada, odnosno radno telo skupštine koje je utvrđeno ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine.
Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave prevashodnos e uređuju radni odnosi, odnosno radnopravni položaj izabranih, postavljenih i zaposlenih lica u irganima i organizacijama teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave, dok se na plate ovih lica primenuje postojeći propis: Zakon o platama u državnim organima i javnim službama ("Sl. glasnik RS" br. 34/01, 62/06 - dr. zakon, 116/08 - dr. zakon, 116/08 - dr. zakon, 92/11, 99/11 - dr- zakon, 10/13, 55/13, 99/14, 21/16 - dr. zakon, 113/17 - dr. zakon, 113/17 - dr. zakon).
U pogledu visine plate izabranog lica, odnosno funkcionera na stalnom radu, odredbama člana 9. stav 1. tačka 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama propisano je da se koeficijent za obračun i isplatu plata izabranih lica u gradovima utvrđuje najviše do koeficijenta za obračun i isplatu plate predsednika stalnog radnog tela Narodne skupštine.
U vezi sa navedenom primenom postojećih propisa, a u pogledu prava na platu za stalno zaposlene funkcionere u organu JLS, koji su korisnici penzije, mišljenja smo da se odredbe člana 42. Zakona o radnim odnosima u državnim organima kojima je propisano da izabrana lica, osim lica na stalnim funkcijama (sudije, javni tužioci), koja su pre izbora na funkciju ostvarila pravo na penziju imaju pravo na deo plate u visini razlike između njihove penzije i plate koju bi primali na toj funkciji da nisu ostvarili pravo na penziju, imaju i dalje shodno primenivati na ova lica.
Imajući u vidu sve napred navedeno, mišljenja smo da funkcioner na stalnom radu u organu lokalne samouprave koji je korisnik penzije, ima pravo na platu u visini razlike između njegove penzije i plate koju bi primio na toj funkciji da nije ostvario pravo na penziju.
Da li opštinski pravobranilac kome je istekao mandat i stekao uslov za penziju može biti ponovo postavljen na nov mandatni period, ili pak mora da po sili zakona ode u penziju pa nakon toga da bude angažovan, ako postoji želja za njegovim ponovnim angažovanjem?
Članom 6. stav 1. Zakona o zaposlenima u AP i JLS („Sl. glasnik RS“, br. 21/16, 113/17- dr. zakon i 95/18) predviđeno je da se na prava i dužnosti funkcionera i službenika koji nisu uređeni ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom, primenjuju opšti propisi o radu i poseban kolektivni ugovor za JLS, kao i kolektivni ugovor kod poslodavca.
S tim u vezi, članom 13. Zakona propisano je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave funkcija prestaje u slučaju isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen, podnošenja ostavke ili razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Takođe, odredbama 14. stav 7. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Za funkcionera koji je u radnom odnosu u organu AP ili JLS u pogledu prestanka radnog odnosa primenjuje se Zakon o radu. S tim u vezi, članom 175. stav 1. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17 - US), propisano je da radni odnos prestaje kad zaposleni navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposleni drukčije ne sporazumeju. Dakle, za nastavak radnog odnosa potrebna je saglasnost obe strane, i poslodavca i zaposlenog. Ako se ne sporazumeju zaposlenom prestaje radni odnos i on dalje ostvaruje pravo na penziju kod fonda PIO. Sa druge strane radni odnos se produžava za određeni period ako se postigne saglasnost volja obe strane.
Naime, kada lice ispuni uslove iz Zakona (65 godina života i 15 godina staža osiguranja), njemu može prestati radni odnos u zavisnosti od dogovora sa poslodavcem, ali ono nije automatski i steklo pravo na penziju. Ovo lice može dalje da nastavi da radi kod istog ili drugog poslodavca, ili može da podnese zahtev nadležnom fondu PIO kako bi mu se priznalo pravo na starosnu penziju. Važno je naglasiti da po odlasku u starosnu penziju lice može kao penzioner da zasnuje radni odnos (na određeno ili neodređeno vreme) ili da bude angažovan van radnog odnosa i da istovremeno nastavi da prima penziju.
Zakon ne ograničava vreme do kada zaposleni može da ostane u radnom odnosu, važno je da postoji saglasnost između poslodavca i određenog lica.
Dakle, imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da u slučaju prestanka radnog odnosa prestankom funkcije i sticanjem uslova za starosnu penziju, Opštinski pravobranilac može odmah podneti zahtev za ostvarivanje prava na starosnu penziju jer mu je to pravo zagarantovano Zakonom i ne utiče ne njegovo eventualno novo zaposlenje, a može i nastaviti da radi i nakon navršenja 65 godina života, odnosno vršenje ove funkcije traje do isteka mandata, odnosno isteka perioda na koji je postavljen, ili do razrešenja, odnosno ostavke.