Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li licu koje je postavljeno na mesto zamenika načelnika Gradske uprave, a koje je u trenutku postavljenja u stalnom radnom odnosu (radni odnos na neodređeno vreme) u Gradskoj upravi, miruje radni odnos u Gradskoj upravi za vreme dok se nalazi na funkciji zamenika načelnika Gradske uprave?
Zakon o zaposlenima u AP i JLS ne predviđa mogućnost mirovanja radnog odnosa licima koja budu postavljena na položaj načelnika i zamenika načelnika uprave. Izuzetno, članom 198. Zakona predviđeno je da danom početka primene ovog zakona, lica koja su postavljena na osnovu sprovedenog javnog konkursa, a čije radno mesto postaje položaj, mogu da nastave sa radom na tom radnom mestu do proteka vremena na koji su postavljeni. Do proteka vremena iz stava 1. ovog člana, lica čije radno mesto postaje položaj, zadržavaju pravo na mirovanje radnog odnosa.
Gradsko, odnosno opštinsko veće postavlja i razrešava načelnika uprave i zamenika načelnika uprave. Službenika na položaju u upravi gradske opštine postavlja i razrešava organ utvrđen propisima grada. Položaji u opštinskim i gradskim upravama se popunjavaju javnim konkursom.
Ukoliko službeniku prestane rad na položaju iz razloga 1) proteka vremena na koje je postavljen, 2) podnošenjem pismene ostavke ili 3) ukidanjem položaja, on ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove. Ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz navedenih razloga (član 54. zakona).
Da li član opštinskog veća koji je u momentu stupanja na funkciju imao stalni radni odnos u ustanovi i rešenje o mirovanju radnog odnosa u toj ustanovi, a u međuvremenu raskinuo radni odnos ima pravo na naknadu plate 3 meseca posle prestanka funkcije?
Članom 14. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije.
Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona.
Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije.
Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Pravo na vraćanje na rad kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava i obaveze po osnovu rada i pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca su alternativno postavljeni, tj. isključuju jedno drugo. Na bivšem funkcioneru je da odluči koje će pravo koristiti.
Da li odbornik može da bude član OIK u stalnom sastavu?
Članom 30. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da “odbornik ne može biti zaposleni u opštinskoj upravi i lice koje imenuje, odnosno postavlja skupština opštine”.
Članom 30. stav 3. istog zakona propisano je da “danom potvrđivanja odborničkog mandata licima koje je imenovala, odnosno postavila skupština jedinice lokalne samouprave, prestaje funkcija na koju su imenovani, odnosno postavljeni”. Iz navedenih odredbi proističe i da odbornik, nakon stupanja na odborničku funkciju, ne može da se zaposli u opštinskoj upravi, niti da bude imenovan ili postavljen na drugu funkciju od strane skupštine jedinice lokalne samouprave.
Imajući u vidu da, u skladu sa članom 14. Zakona o lokalnim izborima, članove izborne komisije jedinice lokalne samouprave imenuje skupština te jedinice lokalne samouprave, odbornik, dakle, ne može da bude imenovan za člana izborne komisije, usled citirane zabrane iz člana 30. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi.
Da li lice koje je postavljeno na mesto sekretara Skupštine opštine, koje je u trenutku postavljenja u radnom odnosu na određeno vreme u opštinskoj upravi i kome miruje radni odnos u Opštinskoj upravi za vreme dok se nalazi na funkciji sekretara Skupštine opštine, može da nakon prestanka funkcije bude raspoređeno u Opštinskoj upravi u skladu sa svojom stručnom spremom, bez obzira što nije bilo u stalnom radnom odnosu u upravi?
Članom 79. Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog:
1) odlaska na odsluženje, odnosno dosluženje vojnog roka;
2) upućivanja na rad u inostranstvo od strane poslodavca ili u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva;
3) privremenog upućivanja na rad kod drugog poslodavca u smislu člana 174. ovog zakona;
4) izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca;
5) izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, u trajanju do šest meseci.
Zaposleni kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana ima pravo da se u roku od 15 dana od dana odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka, prestanka rada u inostranstvu, odnosno kod drugog poslodavca, prestanka funkcije, povratka sa izdržavanja kazne zatvora, odnosno mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere - vrati na rad kod poslodavca. Prava iz st. 1. i 2. ovog člana ima i bračni drug zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvo u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva.
U ovom konkretnom slučaju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada mirovaće samo za vreme trajanja radnog odnosa na određeno vreme, a ne do isteka vremena na koje je postavljen na funkciju.
Da li radnik koji je na osnovu sprovedenog internog konkursa prešao iz JP Direkcije za izgradnju u Opštinsku upravu, ima pravo da na osnovu člana 50. stav 3. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS, a imajući u vidu da su i poslovi koje radi u opštinskoj upravi preuzeti iz tadašnje Direkcije, ima pravo na jubilarnu nagradu u 2020. godini za navršenih 20 godina rada provedenih u radnom odnosu, računajući radni odnos i u opštinskoj upravi i u nekadašnjoj Direkciji? Napominjemo da u opštinskoj upravi ima 12 godina provedenih u radnom odnosu (2018. godine primio jubilrarnu nagradu za 10 godina rada), dok u JP Direkciji za izgradnju ima 8 godina provednih u radnom odnosu.
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrade se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
Prethodnim poslodavcem u smislu navedenog stava 3. smatraju se poslodavci (nezavisno od organizacionog oblika) od kojih je organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave po osnovu zakona ili drugih akata mogao da preuzme poslove i zaposlene, što je u svakom konkretnom slučaju dužan da ceni organ koji odlučuje o pravu na jubilarnu nagradu.