Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeSlužbenik je dobio otkaz od strane poslodavca. Podneo je prigovor Žalbenoj komisiji. Ako Žalbena komisija ne odluči po prigovoru u roku od 30 dana, da li rešenje načelnika postaje konačno i može li službenika odjaviti sa obaveznog socijalnog osiguranja?
Članom 170. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano sledeće:
„Žalbena komisija odlučuje o žalbama službenika na rešenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dužnostima, kao i o žalbama učesnika internog i javnog konkursa.
Žalbena komisija primenjuje zakon kojim se uređuje opšti upravni postupak“.
Shodno članu 167. Zakona o opštem upravnom postupku drugostepeni organ rešenjem odbacuje žalbu koja nije blagovremena, nije dozvoljena, koju je izjavilo neovlašćeno lice ili koja nije uređena u roku koji je organ odredio. Ako žalbu ne odbaci, drugostepeni organ može odbiti žalbu, poništiti rešenje u celini ili delimično i sam odlučiti o upravnoj stvari, poništiti rešenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak, ili ga izmeniti. Drugostepeni organ odlučuje o žalbi na osnovu činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostepeni ili drugostepeni organ.
U skladu sa članom 174. Zakona o opštem upravnom postupku rešenje kojim se odlučuje o žalbi izdaje se bez odlaganja, a najkasnije u roku od 60 dana od kada je predata uredna žalba, izuzev ako zakonom nije propisan kraći rok.
Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je predviđen kraći rok i to rok od 30 dana. Naime, član 175. glasi:
„Žalbena komisija je dužna da odluči o žalbi u roku od 30 dana od dana njenog prijema ako
ovim zakonom nije drukčije određeno“.
Članom 176. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je predviđeno da protiv odluke žalbene komisije može da se pokrene upravni spor.
Članom 19. Zakona u upravnim sporovima je predviđeno sledeće:
„Ako drugostepeni organ, u roku od 60 dana od dana prijema žalbe ili u zakonom određenom kraćem roku, nije doneo rešenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rešenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke podnetom drugostepenom organu, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.
Ako prvostepeni organ po zahtevu stranke nije u roku predviđenom zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, doneo rešenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.
Shodno citiranim odredbama člana 19. Zakona o upravnim sporovima, rešenje ne postaje konačno, već je potrebno zatražiti od žalbene komisije da donese rešenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rešenja u roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke.
Lice je podnelo zahtev za isplatu jubilarne nagrade JLS gde je trenutno zaposlen. Kako je 2006. godine imenovan za direktora jednog javnog preduzeća čiji je osnivač JLS, a počevši 2012. godine postavljen je za člana Veća i na toj funkciji je bio sve do 2014. godine, i nakon toga je izabran za direktora jednog javnog preduzeća. Kako je 2015. godine bio raspoređen na radnom mestu u JLS svega mesec dana, a nakon toga sve do 2020. godine kada mu je prestalo mirovanje radnog odnosa na mestu direktora javnog preduzeća, a zbog prestanka funkcije radnog mesta raspoređen je na radnom mestu kao službenik u JLS. Da li navedeno lice ima pravo na jubilarnu nagradu u JLS gde je trenutno zaposlen i kada stiče to pravo?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
S obzirom na sve navedeno, u ovom konkretnom slučaju lice će ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za period u kome je bio izabran na funkciju člana veća i za period u kome je radio u opštinskoj upravi. Kako javno preduzeće nije državni organ, niti organ autonomne pokrajini ni jedinice lokalne samouprave, to radno iskustvo se neće računati u staž za jubilarnu nagradu.
Zaposleno lice u JLS je naknadno steklo visoko obrazovanje, ima položen položen državni stručni ispit i uzastopno tri puta ocenjeno je sa ocenom “ističe se". Koji su koraci napredovanja u zavnje “mlađi savetnik”, kao izvršilačkog radnog mesta gde se zahteva završen pripravnički staž, položen državni stručni ispit ili pet godina rada kod poslodavca?
Članom 63. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“U zvanju mlađeg savetnika obavljaju se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor neposrednog rukovodioca i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.
Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika, službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.”
Napredovanje na više izvršilačko mesto je uređeno odredbama člana 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, koji glasi:
“Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena “ističe se”, ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.
Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena “ističe se” može, i ako ispunjava uslove vezano za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena “ističe se”.”
Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena “dobar”.
Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.
Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.”
Potrebno je napomenuti da, u skladu sa članom 133đ, neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dakle, službenik koji je naknadno stekao visoko obrazovanje i ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca može biti raspoređen u zvanju mlađeg savetnika ukoliko ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i uslove za napredovanje iz citiranog člana 133e Zakona, kao i pod uslovom da je to radno mesto neposredno više izvršilačko radno mesto u odnosu na radno mesto na kom je službenik radio do raspoređivanja.
Kada načelnik OU podnese ostavku, zamenik načelnika iako postoji u sistematizaciji nikada nije imenovan. Vršilac dužnosti se bira iz redova zaposlenih i imenuje ga opštinsko veće, a problem je što od raspoloživih diplomiranih pravnika nijedan ne želi da se prihvati funkcije. Da li v.d. može da bude lice koje nije zaposleno u upravi? Da li opština može da bude bez načelnika?
Članom 56. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da ukoliko nije postavljen načelnik uprave, kao ni njegov zamenik, do postavljenja načelnika uprave, kao i kada načelnik uprave nije u mogućnosti da obavlja dužnost duže od 30 dana, Veće može postaviti vršioca dužnosti - službenika koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, koji će obavljati poslove načelnika uprave, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa.
Ukoliko službenik na položaju nije postavljen, javni konkurs za popunjavanje položaja se oglašava u roku od 15 dana od postavljenja vršioca dužnosti.
U slučaju da se javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca.
Po isteku gore navedenih rokova postavljeni službenik se raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.
Dakle, Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da u navedenim slučajevima Veće može postaviti vršioca dužnosti. Vršilac dužnosti može biti samo službenik koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, a koji se po isteku, članom 59., definisanih rokova raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja. Zakonskim odredbama nisu dalje propisane situacije, poput predmetne da nijedan službenik ne želi da bude postavljen za vršioca dužnosti.
Članom 27. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano:
„Organi opštine su: skupština opštine, predsednik opštine, opštinsko veće i opštinska uprava“.
Članovima 54. i 55. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da opštinskom upravom, kao jedinstvenim organom, rukovodi načelnik odnosno da kad se opštinska uprava organizuje u više uprava, radom uprave rukovodi načelnik.
Navedene odredbe ne ostavljaju mesta nedoumici da li opštinska uprave može da bude bez načelnika. Načelnik opštinske uprave je zakonska kategorija i načelnik rukovodi upravom kao organom opštine.
Da li za redovan rad političkih subjekata (za koje postoji obaveza da se isplate do 10 -og u mesecu za prethodni mesec) za jun 2020. godine obračunava i isplaćuje za ceo mesec, ili samo za 20 dana s obzirom da su izbori bili 21. juna?
Finansiranje redovnog rada političkih stranaka nema veze sa datumom održavanja izbora, već datumom konstituisanja skupštine opštine/grada.
Dakle, uplata sredstava političkim stankama koji nisu “ušli” u nov saziv lokalnog parlamenta obračunava se srazmerno broju dana u mesecu pre dana konstituisanja novog saziva. Npr. ako je skupština opštine konstituisana 10. jula, obračun i isplata starom, odlazećem sazivu se vrši za devet dana jula, dok se novom sazivu računa počev od dana konstituisanja, dakle 10. jula.