Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Sistem lokalne samouprave

Kako je Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br.38/19) članom 17. tačka 1. alineja 3. predviđeno da se namešteniku koji je ostvario rezultate rada godišnji odmor uvećava za 3 radna dana, koji je način ocenjivanja, tj. koji je postupak za utvrđivanje ostvarenih rezultata rada?

Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u JLS u članu 17. između ostalog kaže da rukovodilac u svrhu primene merila iz stava 1. tačka 1) ovog člana, prati rad nameštenika i u godišnjem izveštaju o njegovom radu koji donosi do kraja decembra tekuće godine za tu godinu utvrđuje da li je nameštenik ostvario rezultate rada.

S obzirom da sâm postupak praćenja rada nameštenika nije dalje propisan ovim ugovor, tako ni zakonom i podzakonskim aktima, mišljenja smo da je rukovodilac dužan da prati rad nameštenika u odnosu na opis poslova, plan rada organizacione jedinice, naloga koje nameštenik dobija i drugo što je u vezi sa njegovim radom.

Takođe, ni navedeni izveštaj ne zahteva posebnu formu, već se u njemu u slobodnoj formi narativno konstatuje sve u vezi sa radom nameštenika za tu godinu, sa navođenjem zaključka, odnosno da li je nameštenik ostvario rezultate rada ili nije.

Sistem lokalne samouprave

Da li je i kako moguće da službenik na neodrećeno vreme primljen i rasporećen na radno mesto sa zvanjem: saradnik sa stečenim visokim obrazovanjem od 180 ESPB bodova, po stečenom visokom obrazovanju od 240 ESPB bodova (sam se doškolovao) bude rasporećen sa zvanjem mlaći savetnik, bez sticanja svojstva pripravnika sa tim stepenom obrazovanja.

Shodno članu 63. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon) u zvanju mlađeg savetnika obavljaju se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor neposrednog rukovodioca i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.

Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.

Dakle, shodno zakonskoj odredbi pripravnički staž može da se zameni sa najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca.

Članom 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je previđeno da pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.

Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.

Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.

Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.

Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs.

Međutim, sve navedeno ne predstavlja dovoljan uslov.

Naime, članom 133e je propisano:

“Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.

Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".

Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".

Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.

Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana”.

Dakle, napredovanje na neposredno više izvršilačko mesto je moguće samo ukoliko službenik kumulativno ispunjava uslove za rad u višem zvanju i uslove u pogledu napredovanja, shodno čl. 133e Zakona.

Sistem lokalne samouprave

Da li zaposleni koji radu u školi kao seretar škole-diplomirani pravnik sa pola radnog vremena može da bude primljen na određeno vreme sa pola radnog vremena u Opštinsku upravu zbog povećanog obima posla?

Članom 70. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme): 

1) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka;

2) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine;

3) na radnim mestima u kabinetu izabranog lica u organu autonomne pokrajine, najduže dok traje dužnost tog izabranog lica;

4) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika grada Beograda, predsednika Skupštine grada Beograda, najduže dok traje dužnost tih lica;

5) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu);

6) radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta;

7) radi obuke pripravnika, za vreme trajanja pripravničkog staža;

8) radi zamene službenika koji je postavljen za vršioca dužnosti, dok traje njegova dužnost;

9) radi zamene službenika kome miruje radni odnos zbog obavljanja pripravničkog staža.

Radni odnos na određeno vreme zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, izuzev radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu. Radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit.

Članom 71. istog zakona predviđeno je da radni odnos sa nepunim radnim vremenom može se zasnovati sa licem koje nije u radnom odnosu ili koje je u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom uz ispunjenje sledećih uslova:

1) da obim poslova ne zahteva angažovanje zaposlenog u toku punog radnog vremena;

2) da ukupno radno vreme lica ne prelazi puno radno vreme utvrđeno opštim propisima o radu.

Dakle, ukoliko je angažovanje tog lica u opštinskoj upravi na radnom mestu čiji obim poslove ne zahteva angažovanje zaposlenog u toku punog radnog vremena i ukupno radno vreme lica ne prelazi puno radno vreme utvrđeno opštim propisima o radu, nema prepreka da to lice bude primljeno u opštinsku upravu sa pola radnog vremena. Takođe, treba imati u vidu i ograničenje iz člana 70. stav 1 tačka 2) o dužini trajanja radnog odnosa na određeno vreme u slučaju privremeno povećanog obima posla.

Sistem lokalne samouprave

Radi se o zaposlenom koji pet godina ima zvanje viši referent, a plata obračunava po nižem koeficijentu odnosno prima lični dohodak kao mlađi referent? U rešenju/ugovoru o radu piše da će plata biti obračunavana na taj način sve do stupanja na snagu Zakona o platama. Kako prevazici taj problem?

Što se tiče utvrđivanja plate zaposlenih u JLS, do početka primene Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, nastavljaju da se primenjuju postojeći propisi, odnosno Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. Visina koeficijenta i dodatnih koeficijenata, kao i uvećanja koeficijenata, koji su utvrđeni navedenom uredbom, korespondira sa složenošću i odgovornošću poslova koji se obavljaju u odgovarajućim zvanjima. 

S tim u vezi, do izmene u visini osnovnog koeficijenta koji se vezuju za zvanje službenika, kao i dodatnog koeficijenta koji se vezuje takođe za zvanje, može doći ukoliko službenik bude raspoređen, odnosno premešten na radno mesto na kome se poslovi obavljaju u drugom zvanju koje podrazumeva drugačiju složenost i odgovornost poslova.

Sistem lokalne samouprave

Imajući u vidu odredbe člana 56. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, kao i da zakon ne predviđa slučaj da se javni konkursi za postavljenje načelnika opštinske uprave ne okonča postavljenjem načelnika opstinske uprave, da li postoji mogućnost da se vršiocu dužnosti načelnika opštinske uprave produži trajanje mandata, ako je na položaju već proveo 6 meseci, 3 plus 3? Konkurs za postavljenje načelnika opštinske uprave je raspisivan za vreme trajanja v.d. stanja više puta, ali nije uspeo jer nije bilo prijava. Nijedan od preostalih službenika iz opštinske uprave koji ispunjavaju uslove za postvaljenje na položaj vršioca dužnosti načelnika ne želi da bude postavljen na položaj ni kao vršilac dužnosti, obzirom na odgovornost i obaveze koje nosi položaj.

Postavljenje vršioca dužnosti načelnika uprave uređeno je članom 56. Zakona koji kaže da ukoliko nije postavljen načelnik uprave, kao ni njegov zamenik, do postavljenja načelnika uprave, kao i kada načelnik uprave nije u mogućnosti da obavlja dužnost duže od 30 dana, Veće može postaviti vršioca dužnosti - službenika koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, koji će obavljati poslove načelnika uprave, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa. Ukoliko službenik na položaju nije postavljen, javni konkurs za popunjavanje položaja se oglašava u roku od 15 dana od postavljenja vršioca dužnosti. U slučaju da se javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca. Po isteku ovih rokova postavljeni službenik se raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.

Iz odredbi zakona zaključujemo da nije ostavljena mogućnost da se rok od 3+3 meseca za postavljenje vršioca dužnosti može produžiti nakon isteka tog perioda, kako sa licem koje je bilo postavljeno za vršioca dužnosti, tako i sa drugim licem.