Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKada se radi procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti, šta sadrži i ko izrađuje?
Procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti (kada se radi, šta sadrži i ko je izrađuje) propisana je u čl. 54. i 55. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Vidi: Odluku Poverenika.pdf o listi vrsta radnji obrade podataka o ličnosti za koje se mora izvršiti procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti i tražiti mišljenje Poverenika
Da li je potrebno uraditi procenu uticaja ako su kamere postavljene u holu zgrade opštine?
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/18) propisuje u članu 54. da se procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti vrši obavezno u slučaju sistematskog nadzora nad javno dostupnim površinama u velikoj meri.
Ako ustanova dostavi predlog zaposlenog za dodelu novčane nagrade opštinskoj upravi zajedno sa dopisom u kome su brojevi računa i JMBG, kako te podatke uništiti (imati u vidu da je dopis deo predmeta)?
Član 5 stav 1. tačka 5. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/18) propisuje da se podaci o ličnosti moraju čuvati u obliku koji omogućava identifikaciju lica samo u roku koji je neophodan za ostvarivanje svrhe obrade („ograničenje čuvanja”).
Član 8. istog zakona propisuje da, izuzetno od člana 5. stav 1. tačka 5) ovog zakona, podaci o ličnosti koji se obrađuju isključivo u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe naučnog ili istorijskog istraživanja, kao i u statističke svrhe, mogu se čuvati i u dužem roku, uz poštovanje odredaba ovog zakona o primeni odgovarajućih tehničkih, organizacionih i kadrovskih mera, a u cilju zaštite prava i sloboda lica na koje se podaci odnose, a ako isti rok nije određen zakonom, određuje ga rukovalac.
Ako u telefonskom razgovoru stranka traži informaciju o stanju poreskog duga, saopštava JMBG za fizičko lice za koje traži, da li zaposleni treba da odgovore po ovom zahtevu?
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/18) propisuje u članu 5. stav 1. tačka 6. da se podaci o ličnosti moraju obrađivati na način koji obezbeđuje odgovarajuću zaštitu podataka o ličnosti, uključujući zaštitu od neovlašćene ili nezakonite obrade, kao i od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primenom odgovarajućih tehničkih, organizacionih i kadrovskih mera („integritet i poverljivost”).
U tom smislu, saopštavanje poreskog duga putem telefona, samo na osnovu izgovorenog JMBG moglo bi da dovede do narušavanja integriteta i poverljivosti ovih podataka, posebno imajući u vidu dostupnost ovih brojeva i velike slučajeve njihove kompromitacije.
Na koji način ispravljati ili brisati lične podatke? Da li, u tom slučaju, treba primenjivati Zakon o matičnim knjigama i Zakon o opštem upravnom postupku, pa se podaci ispravljaju i brišu rešenjem ili se misli na neku drugu formu?
Član 29. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/18) propisuje da lice na koje se podaci odnose ima pravo da se njegovi netačni podaci o ličnosti bez nepotrebnog odlaganja isprave. U zavisnosti od svrhe obrade, lice na koje se podaci odnose ima pravo da svoje nepotpune podatke o ličnosti dopuni, što uključuje i davanje dodatne izjave.
Član 30. istog zakona propisuje da lice na koje se podaci odnose ima pravo da se njegovi podaci o ličnosti izbrišu od strane rukovaoca, te da je rukovalac dužan da bez nepotrebnog odlaganja podatke iz stava 1. ovog člana izbriše u sledećim slučajevima: 1) podaci o ličnosti više nisu neophodni za ostvarivanje svrhe zbog koje su prikupljeni ili na drugi način obrađivani; 2) lice na koje se podaci odnose je opozvalo pristanak na osnovu kojeg se obrada vršila, u skladu sa članom 12. stav 1. tačka 1) ili članom 17. stav 2. tačka 1) ovog zakona, a nema drugog pravnog osnova za obradu; 3) lice na koje se podaci odnose je podnelo prigovor na obradu u skladu sa: a) članom 37. stav 1. ovog zakona, a nema drugog pravnog osnova za obradu koji preteže nad legitimnim interesom, pravom ili slobodom lica na koje se podaci odnose, b) članom 37. stav 2. ovog zakona; 4) podaci o ličnosti su nezakonito obrađivani; 5) podaci o ličnosti moraju biti izbrisani u cilju izvršenja zakonskih obaveza rukovaoca; 6) podaci o ličnosti su prikupljeni u vezi sa korišćenjem usluga informacionog društva iz člana 16. stav 1. ovog zakona.
Obrada podataka o ličnosti u matičnim knjigama, pa i njihovo ispravljanje i brisanje propisano je Zakonom o matičnim knjigama („Službeni glasnik RS“, br. 20 od 19. marta 2009, 145 od 29. decembra 2014, 47 od 20. juna 2018.).