Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNačelnik uprave želi da lice koje je raspoređeno na radno mesto nameštenika premesti na izvršilačko radno mesto. Koja je procedura predviđena za ovu vrstu premeštaja i kojim aktima se ona vrši?
Članom 82. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je propisan redosled radnji pri popunjvanju radnih mesta, koji glasi:
"Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega. Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs. Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa. Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs. Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs".
Dakle, zakonom nije propisana mogućnost premešetaja nameštenika pri popunjavanju radnog mesta, već samo službenika, a što se odnosi i na interni konkurs, propisan ovim članom Zakona. Konkretnije, ne postoji mogućnost premeštaja zaposlenog sa namešteničkog na radno mesto službenika.
Članom 10. stavom 1. Odluke o obrazovanju Službe za internu reviziju propisano je da gradonačelnik, kao izvršni organ jedinice lokalne samouprave osniva službu i raspoređuje šefa Službe u skladu sa propisima koji važe za zaposlene u jedinici lokalne samouprave. Sledećim stavom istog člana propisano je da radom službe rukovodi šef Službe koji donosi akte o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji i o zvanjima, zanimanjima i platama zaposlenih u Službi, na koje saglasnost daje gradonačelnik. Stavom 3. istog člana propisano je da o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima po osnovu rada zaposlenih i radno angažovanih lica odlučuje šef Službe. Članom 24. stavom 1. iste odluke, navedeno je da o pravima i obavezama iz radnog odnosa šefa Službe odlučuje gradonačelnik.S obzirom na navedene podzakonske i zakonske propise, kao i na činjenicu da je izabran novi gradonačelnik koji želi da na mesto šefa Službe rasporedi neko drugo lice, koji je redovan zakonski put za vraćanje šefa Službe za internu reviziju u Gradsku upravu, na neko od izvršilačkih radnih mesta?
Član 82. Zakona o budžetskom sistemu propisuje:
“Korisnici javnih sredstava uspostavlјaju internu reviziju.
Za uspostavlјanje i obezbeđenje uslova za adekvatno funkcionisanje interne revizije odgovoran je rukovodilac korisnika javnih sredstava.
Interna revizija je organizaciono nezavisna od delatnosti koju revidira, nije deo ni jednog poslovnog procesa, odnosno organizacionog dela organizacije, a u svom radu je neposredno odgovorna rukovodiocu korisnika javnih sredstava.
Funkcionalna nezavisnost interne revizije se obezbeđuje samostalnim odlučivanjem o: području revizije na osnovu procene rizika, načinu obavlјanja revizije i izveštavanju o obavlјenoj reviziji.
Interna revizija na osnovu objektivnog pregleda dokaza obezbeđuje uveravanje o adekvatnosti i funkcionisanju postojećih procesa upravlјanja rizikom, kontrole i upravlјanja organizacijom da li ovi procesi funkcionišu na predviđen način i omogućuju ostvarenje cilјeva organizacije.
Interna revizija pruža savetodavne usluge koje se sastoje od saveta, smernica, obuke, pomoći ili drugih usluga u cilјu povećanja vrednosti i pobolјšanja procesa upravlјanja datom organizacijom, upravlјanja rizicima i kontrole.
Internu reviziju obavlјaju interni revizori.
Interni revizori u vršenju funkcije, primenjuju međunarodne standarde interne revizije, etički kodeks interne revizije i principe objektivnosti, kompetentnosti i integriteta.
Interni revizori su obavezni da čuvaju tajnost službenih i poslovnih podataka”.
Ono što ne može iz predmetne odluke da se zaklјuči je kako je zapravo šef Službe interne revizije zasnovao radni odnos i kako, u celini glasi predmetno rešenje. Tek nakon analize pojedničanih akata bi mogao da se da konkretniji odgovor na postavlјeno pitanje.
Da li je u 2017. godini potrebno utvrditi radne cilјeve za zaposlene i ukoliko jeste za koji period se utvrđuju?
Članom 134. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da u pogledu cilјa i predmeta ocenjivanja, vrste ocena, posledica ocenjivanja i drugih pitanja vezanih za ocenjivanje i kretanje u službi koja nisu uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju propisi kojima se uređuje ocenjivanje državnih službenika.
Članom 6. Uredbe o ocenjivanju državnih službenika je propisano da državnom službeniku koji podleže ocenjivanju utvrđuje se za svaki period za ocenjivanje najviše pet radnih cilјeva.
Radni cilјevi moraju da proizlaze iz opisa i svrhe radnog mesta, da budu ostvarlјivi i merlјivi i da imaju realne rokove.
Shodno čl. 7. Uredbe radne cilјeve utvrđuje ocenjivač posle razgovora s državnim službenikom, pre početka svakog perioda za ocenjivanje, a najkasnije 15 dana posle početka perioda za ocenjivanje.
Utvrđeni radni cilјevi unose se, prema redosledu njihovog značaja, u poseban akt koji potpisuju ocenjivač i državni službenik.
Primerak akta sa utvrđenim radnim cilјevima ocenjivač dostavlјa unutrašnjoj jedinici u državnom organu koja je zadužena za kadrove (u dalјem tekstu: jedinica za kadrove) da bi ga priložila u lični dosije državnog službenika, dok po jedan primerak akta zadržavaju ocenjivač i državni službenik.
Dakle, da bi se zvršilo ocenjivanje neophodno je utvrditi radne cilјeve, s obzirom da radni cilјevi predstavlјaju osnovnu pretpostavku za proces ocenjivanja.
Kako lice raspoređeno na radno mesto nameštenika premestiti na izvršilačko radno mesto?
Članom 82. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je propisan redosled radnji pri popunjvanju radnih mesta, koji glasi:
"Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.
Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.
Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.
Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.
Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs".
Dakle, zakonom nije propisana mogućnost premešetaja nameštenika pri popunjavanju radnog mesta, već samo službenika, a što se odnosi i na interni konkurs, propisan ovim članom Zakona, konkretnije, ne postoji mogućnost premeštaja zaposlenog sa namešteničkog na radno mesto službenika.
Ko je nadležan i po kom pravnom osnovu da, kao drugostepeni organ, odlučuje po žalbama na rešenje poslodavca ili disciplinske komisije o izrečenoj disciplinskoj meri službeniku ili namešteniku? Da li je to žalbena komisija ili se pokreće spor pred nadležnim sudom? Ovo iz razloga što je žalbena komisija eksplicite spomenuta samo u članu 148. Zakona o zaposlenima u AP i JSL, kada odlučuje na rešenje o udalјenju radnika sa rada i člana 172. da u drugom stepenu odličuje o žalbama službenika. U konkretnom slučaju Disciplinska komisija pri GU vodi disciplinski postupak za težu povredu dužnosti iz radnog odnosa prema namešteniku.
Shodno čl. 172. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave žalbena komisija u jedinici lokalne samouprave je kolegijalni organ koji u drugom stepenu odlučuje o žalbama službenika. Na osnovu čl. 174. istog Zakona žalbena komisija odlučuje o žalbama službenika na rešenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dužnostima, kao i o žalbama učesnika internog i javnog konkursa.
Dakle, žalbena komisija odlučuje po, eventualnim, žalbama službenika koji smatraju da su im povređena prava u disciplinskom postupku, dok nameštenici svoja prava mogu da ostvare pred nadležnim, osnovnim, sudom.